U svom operativnom centru na površini kopa rudnika Jadar, sa bezbedne distance, inženjer upravlja električnim vozilma koja su na dubini od oko 800 metara. Sa najmodernijom tehnologijom, 3D prikazima i automatizovanim sistemima prati izvlačenje i preradu minerala jadarit, iz podzemnog modernog rudnika.


Tako će u budućnosti izgledati jedan uobičajen radni dan zaposlenih u rudniku 21. veka, koji se neće nalaziti u SAD ili Australiji, već u Srbiji, kod Loznice.


Jadar je važan projekat za kompaniju Rio Tinto, ali i značajna investicija koja će imati uticaj na privredu Srbije, kaže Tod Diebold, menadžer u kompaniji Rio Tinto zadužen za projekat Jadar.


- Jadar će biti jedan od modernih rudnika sa najsofisticiranijom tehnologijom - rekao je Diebold, na 10. Međunarodnoj konferenciji o mineralnim resursima u Srbiji, na panelu pod nazivom "Budućnost pametnog rudarstva".


Električna vozila, potpuno savremen operativni centar, primena 3D tehnologije, inovacije su koje će zaposlene u ovom rudniku učiniti, kako kaže, radnom snagom budućnosti, a razvoj Jadra će, kako je iz ove kompanije najavljivano i ranije, Srbiji doneti investiciju od 1,5 mlrd USD.


Tod Diebold navodi da Rio Tinto podržava nove tehnologije kako bi pratili kretanja i zamor radnika, a sistemi za upravljanje vozila, upravo doprinose unapređivanju ovih vrednosti kompanije.


- Električni vozni park neće imati onaj nivo autonomije kao što je u to u nekim drugim zemljama. Ali u Jadru ćemo imati operativni centar, gde će zaposleni upravljati vozilima koji se nalaze 800 m ispod njih, a samim tim radnici će biti na površini, a ne na nebezbednim površinama u rudnicima - objašnjava on.


Kaže da će Jadar imati i "digitalnog blizanca", takozvani pametni 3D model imovine, koji će uz pomoć prilagođavanja, optimizirati učinak kompanije.


- Neko ko ide u fabriku da održava pumpe, skenira pumpu svojim tabletom, dobija digitalni prikaz pumpe. Na osnovu toga može da proveri temperaturu, protok kroz pumpu, zatim koji delovi su zamenjeni, kad je poslednji put servisirana.... - navodi on.


Na taj način, dodaje, zaposleni će u ovom rudniku biti povezani sa svim podacima... tačnije, milionima podataka.


- Prikupićemo milione podatke, proračunati i preći sa praćenja na prediktivno mašinsko učenje, kako bismo unapređivali naše operacije, poboljšali efikasnost - navodi Diebold.

- Imaćemo radnu snagu budućnosti. Zaposlene sa pravim informacijama, u pravom formatu, kako bi mogli da donesu prave odluke na pravom nivou poslovanja – navodi Diebold.


Uz to, kao značajan element, navodi i da Rio Tinto ima i izuzetno integrisan i automatizovan lanac snabdevanja, kako bi kompanija na najbolji mogući način odgovorila na lanac kupaca


Baterija za električna vozila, izolacija, đubrivo


Diebold kaže da kompanija Rio Tinto snabdeva svet materijama koje su nephodne za njegov napredak, budući da većina stvari koje koristimo, od mobilnog telefona, aparata za kafu, kao i zgrada dolaze iz zemlje. Stoga, kako ističe, rudarstvo omogućava moderan život.

- Zadržaćemo tu vrednost u Srbiji i zgradićemo fabriku za preradu, kako bi litijum izvukli iz jadarita. Ali, potrebna nam je infrstruktura za to – napominje menadžer.


Kada je u pitanju značaj litijuma i borata, Diebold vrednost ove rude ne dovodi u pitanje. Objašnjava da svoju primenu mogu naći u različitim oblastima.


Litijum se, kako kaže, može koristiti za baterije za električna vozila, borat za izolaciju kao i za đubriva u poljoprivredi.


Rad u skladu sa ekološkim propisima



Ono što je, takođe, relevantan elemenat poslovanja za kompaniju Rio Tinto, je zaštita životne sredine.


Tod Diebold ističe da su za ovu kompaniju od velikog značaja ekološki propisi. Navodi da je Rio Tinto dugo bio pionir u ovoj oblasti, te da će nastaviti sa inovacijama u budućnosti.


- Poveli smo priču o održivom rudarstvu. Trudili smo se da koristimo bolja rešenja koja čine naše poslovanje održivijim.Rio Tinto koristi električna, samovozeća, vozila koja ne ispuštaju ugljen-dioksid. To ćemo imati i u Jadru - objašnjava on.


Napominje i da Rio Tinto kontroliše sve svoje operacije, "za koje smo se postarali da budu u skladu sa zakonima."


- Za nas su veoma bitni ekološki propisi. Sve što gradimo je u skladu sa tim. Tako ćemo raditi i sa Jadrom, kako bi bio bezbedan, produktivan i ekološki održiv - ističe Diebold.

Dakle oko pedesetak zaposlenih nerdova sa kompjuterima , nije loše.
Ako i kapne neka lova to će sve da pokupelja država i naravno sve pokrade.

Evo, uklopiti japanske električne motore i proizvodnju baterija:


Pregovori u toku: Japanci spremni da ulože skoro dve milijarde $ u Novi Sad

https://www.b92.net/biz/vesti/srbija.ph ... id=1770429

Zemlje koje su trenutno vodeće po eksploataciji litijuma su Australija, Čile, Argentina, Kina, Zimbabve, Portugal i Brazil, a najveće rezerve litijuma u Evropi, prema dosadašnjim procenama, nalaze se upravo u Srbiji. Tako bi ovaj alkalni metal lako mogao da postane i "srpska nafta", jer se na teritoriji naše zemlje nalazi 10 odsto njegovih svetskih rezervi.

Stručnjaci navode da se nalazište rude jadarit nalazi na još 20 lokacija širom Srbije koje se prostiru sve do Zaječara, i da su na tim mestima rezultati početnih istraživanja još impresivniji.

Iz vlade je u više navrata izjavljivano da Srbija mnogo očekuje od nalazišta litijuma. Napominjano je i da je ekstrahovanje litijuma komplikovano, a doneta je i odluka da se litijum ne izvozi slobodno.

A maiden ore reserve of 16.6-million tonnes, grading 1.18% lithium oxide and 13.4% boron trioxide has been declared at mining major Rio Tinto’s Jadar lithium/borate project, in Serbia.

Prefeasibility studies have shown that the Jadar project had the potential to produce battery grade lithium carbonate and boric acid.

The deposit is located on the doorstep of the European Union, one of the fastest growing electric vehicle (EV) markets in the world, and has the potential to provide lithium products into the EV value chain for decades.

It represents a significant investment for Serbia with both direct and indirect economic benefits, and it would become the country’s second largest exporter.

The feasibility study is expected to be complete at the end of 2021 and, if approved, construction could take up to four years, Rio said

Gledao si dokumentarac na HTV-u?

Zaprepastilo me da Bolivija ima 50% zaliha litija na planeti.

Je li znate kako izgledaju najveca svjetska nalazista spomenutih minerala / ruda? Mongolija, Bolivija, sjeverni Peru,... opca devastacija prirode teskim metalima, velika smrtnost od tumora, desetak ultra bogatih, ostali jos siromasniji.

Pa sta me briga za reke i jezera (to nisu najvece reke niti jezera cak ni u Istocnoj Srbiji) kada smo dobili par milijardi $ od Zijina, u drzavni budzet Srbije, pa mozemo da razvijemo Sumadiju, dronove, krstarece rakete, i nova oklopna vozila sa time. Mozemo i da kupimo i FK-3, Krasukhu, Pancire i jos Ruskih Helikoptera sa protiv-oklopnim raketama. Sve da bi nekad u buducnosti preuzeli i formalno u sastav Srbije uveli i 49% Hrvatske tisuceljne Bosne i 100% tisuceljne Crvena Hrvatske, Crne Gore. Da ne spominjem da natumbamo Hrvatsku bracu Arbanase sa Kosmeta.

A kada to sve zavrsimo, e onda lepo, napravi se projekat, dovedu se strucnjaci i ociste se te mini-reke i mini-jezera. Si razumeo sada nasu strategiju?

Gledao si dokumentarac na HTV-u?

Zaprepastilo me da Bolivija ima 50% zaliha litija na planeti.

DA, i mene je. No prije par godina sam zakljucio kako vjetroelektrane masovno devastiraju okolis i njegovu vizuru. I onda vidimo koliko se prirode mora unistiti da bi europljani disali cist zrak, na kraju slag na tortu, njemci ostatke vjetroelektrana odlazu po prirodi.

DA, i mene je. No prije par godina sam zakljucio kako vjetroelektrane masovno devastiraju okolis i njegovu vizuru. I onda vidimo koliko se prirode mora unistiti da bi europljani disali cist zrak, na kraju slag na tortu, njemci ostatke vjetroelektrana odlazu po prirodi.

Koliko je uopće novca u pitanju u vezi tog jadarita?

Negdje čini mi se pročitao sam nekoliko milijardi USD, ali to mi se čini premalo koristi za toliku žrtvu.

USD 2.7 billion
The global lithium market size was valued at USD 2.7 billion in 2020 and is expected to expand at a compound annual growth rate (CAGR) of 14.8% from 2021 to 2028.

Nije samo rudarenje, planira se prizvodnja litijumskih baterija a možda i el. automobila.

do kraja desetljeća vrijednost cijelog tržišta do 15 milijardi dolara, realno nije neka para, zapravo malo je.

nisu to neke pare, kad vidiš to nalazište u Boliviji, izgleda kao površina mjeseca, ogroman prostor, nešto suludo veliko, zaboravio sam dimenzije.

Dudu, nije da branim projekat jer si verovatno svestan da nemam pozitivan stav.

Ali vec su se 4 Nemacka giganta javila da naprave takav dogovor, to je bila glavna tema i poenta dolaska Merkelove kod Vucica pre koju nedelju.

Dakle nista resors sam po sebi da se izvozi, pa ni baterije, vec celokupni krug, resors, baterije, pa baterija u automobil, pa preko grane.

10 puta veci je novac u pitanju nego sto je u samu rudu.

Nismo mi Chile niti Bolivija, daleko je to, mi smo proveren teren za investicije, narucito Svapske.