SARAJEVO - BiH po broju zaostalih mina spada u red najugroženijih zemalja svijeta, sa sumnjivom površinom od oko 1. 340 kilometara kvadratnih ili 2,6 odsto ukupne teritorije - podaci su Centra za borbu protiv mina /BHMAK/.
U BiH je definisano 10.236 minski sumnjivih mikrolokacija na kojima se, prema procjenama BHMAK-a, nalazi 210.000 mina ili neekspodiranih ubojitih sredstava /NUS/.
Najzagađenije i najprioritenije opštine za deminiranje u BiH su Brčko, Velika Kladuša, Konjic, Brod, Doboj, Orašje, Gornji Vakuf, Pelagićevo, Bosanska Krupa, Bihać.
Od 1996. godine do danas od mina su stradale 1.672 osobe, od čega 585 smrtno.
U ovoj godini su dva lica smrtno stradala od mina, dok je prošle godine u deset minskih nesreća sedam civila smrtno stradalo, a 11 povrijeđeno.
Lani su registrovnei tri nesreće u kojima su smrtno stradala dva deminera, a dva su povrijeđena.
U posljednjih nekoliko godina najčešći razlozi nesreća su nepoštivanje postavljenih oznaka za minska polja, najčešće zbog sječe šume i sakupljanja sekundarnih sirovina.
Iz BHMAK-a ističu da je u BiH većina minskih polja propisno obilježena.
Međutim, Centar za uklanjanje mina svaki dan dolazi do novih informacija jer većina minskih polja u BiH tokom rata nije uredno dokumentovana, odnosno ne postoje minski zapisnici.
Upravo zbog činjenice da je BiH jedna od sedam zemalja u svijetu, a prva u Evropi po broju zaostalih mina, BHMAK i nevladina organizacija "Stop mine" u saradnji sa Delegacijom EU u BiH će, povodom 4. aprila - međunarodnog Dana brobe protiv mina, predstaviti projekte deminiranja finansirane iz IPA fondova u iznosu od 2,9 miliona evra.
Projekti će biti sufinasirani sredstvima iz budžeta lokalnih zajednica u iznosu od 330.000 evra.
Za deminiranja se zadužene domaće nevladine organizacije "Stop mine" Pale, "Pro Vita" Mostar i "Udruženje za eliminaciju mina" Sarajevo, koje će ukupno deminirati oko 3,8 miliona metara kvadratnih minama zagađenih površina.
Projekat upozoravanja na mine izvodi nevladina organizacija "Posavina bez mina" i finansira ga EU u iznosu od 205.000 evra, dok će iz budžeta lokalnih zajednica biti obebijeđeno 20.000 evra.
