HercegBosna.org

Dominikator · **Pridružen/a:** 31 ožu 2025, 16:04 **Postovi:** 399

Primarijus je napisao/la:

Apsurdno je što i sami Hrvati prihvaćaju takvu propagandu i što netko mora dokazivati da nešto nije istinito, umjesto da je obrnuto, da oni koji iznose takve tvrdnje dokažu da su istinite.

Citat:

Ništa se Srbinu ne može vjerovat isto kao ni Muslimanu.

Krilaticu je izmislio čovjek imena Lazo M. Kostić koji Hrvate naziva genocidnim stvorovima.

Tako je. Sintagmu " genocidni narod" su Srbi skovali za nas Hrvate. Na kraju ih je ironijom sudbine UN i svijet 2025. proglasio takvima. Tako su nam kolijevku Hrvatstva Dalmaciju pokušali oteti da bi ih Albanci iz njihove kolijevke najurili. Uvijek su nam grob kopali da bi sami u njemu završili.

novosve · **Pridružen/a:** 16 stu 2025, 18:17 **Postovi:** 2819

Primarijus je napisao/la:

Kognitivna disonanca. Nije lako kad počinješ shvaćati da je sve ono čime su ti ispirali mozak i što smatraš kao neporecivu istinu zapravo čista laž i to jako loše i diletantski osmišljena laž koja se može demantirati vrlo lako. Na lažima počiva čitava velikosrpska ideologija i program i zapravo je fenomen kako se ideologija utemeljena na lažima, falsifikatima, izmišljanjima, krivotvorenjima, izvlačenjima iz konteksta itd, toliko dugo održava i koliko je uporna i u svakoj pori srpskog društva.

Zato sam ja odustao Srbima išta odgovarat, jer je to sizifov posao i divim se ljudima koji to rade, kad je to ko pričat kineski nekome ko ga ne zna.

Sreća je da postoje linkovi na takve radove da se ne trebamo ponavljati.

Velikosrpska ideologija se održava jer je to mnogima i izvan srpstva i unutar oportuna, a i zato jer inicijalno imala veliko geopolitičko i kvaziznastveno uporište u ranoj slavistici.

dane-croatia

fravitaizkotora je napisao/la:

novosve je napisao/la:

je to ovo ozbiljno?

postoji doslovce mora izvora, domaćih i stranih

Ne postoje izvori koji spominju Hrvate juzno od te linije. Isti slucaj je i za Bosnu.

- Ivan Skilica (Ivan Skilices) - druga polovica 11. stoljeća, bizantski kroničar. Skilica je napisao Kratku povijest u kojoj spominje Hrvate:
,Bugarske starješine zamole Mihajla, tadašnjega vladara onih, koji se zovu Hrvati, a koji je stolovao u Kotoru i Prapratnici, i koji je imao ne malo zemlje pod sobom, da im pomogne i da s njima zajedno radi te da im dadne svoga sina kojega će oni proglasiti carem Bugarske". (Napomena: Dukljanski kralj Mihailo iz dinastije Vojislavljevići je ,,bugarskim starješinama" zaista poslao svog sina Bodina i dukljansku vojsku u kojoj su, osim Dukljana, bili i Hrvati, koje je predvodio Bodinov doglavnik Petrilo)

- Niketa Honijat (bizantski kroničar) početkom XIII.st. zapisuje da raški veliki župan Nemanja napada Hrvatsku i sebi prisvaja vlast nad Kotorom (Margetić 1998: 14) Znači, raški zupan je trebao napast Hrvatsku da bi dobio Kotor!!!

- Supetarski zbornik se sastoji od 15 pergamenskih listova. Prvi glavni dio napisan je oko godine 1105. lijepom karolinškom minuskulom. Na zadnjem listu, nalaze se dva kasnija zapisa, pisana nekaligrafskom karolinškom minuskulom. U njima se govori o sedam hrvatskih banova, koji su birali hrvatske kraljeve, te o postavljanju banova iz 12 hrvatskih plemena. Kako se iz pisma mora zaključiti, ova su dva zapisa nadopisana u Supetarski zbornik iz nekoga staroga izvornika koncem 13. ili najkasnije početkom 14. stoljeća.
,,U prošlim vremenima u kraljevstvu Hrvata bio je ovakav običaj: bilo je sedam banova, koji su birali kralja u Hrvatskoj, kada bi kralj umro bez djece, naime ban Hrvatske prvi, ban bosanski drugi, ban Slavonije treći, ban Posige četvrti, ban Podravije peti, ban Albanije šesti, ban Sremi (Hl'mi, Hum) sedmi...''
izvorno: ,,Tempore transacto erat consuetudo in regno Croatorum: erant septem bani qui eligerant regati in Croacia, quando rex sine liberis moriebatur, scilicet banus Croaciae primus, banus bosniensis secundus, banus Sclavonie tercius, banus Posige quartus, banus Podrauie quintus, banus Albanie sestus, banus Sremi septimus...''

- Nakon što je Nemanja osvojio Kotor i njegovo ozemlje, srbski kralj Stefan Uroš II. Milutin (1253.-1321.) u dva navrata naziva se kraljem (i) ,,Hrvatske'' (,,kralj Dalmacije, Hrvatske, Dioklije, Srbije i Raše i gospodar sve Primorske zemlje''). Taj naslov se može objasniti samo ako se predpostavi da se je u to doba jedan dio nekadašnje Duklje ili Raške zvao ,,Hrvatska'' (Gluhak 1990: 189-190, Foretić 1969: 86).

- Mario Grčević: IME >>HRVAT<< U ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA (str.25)
Iz poreznog registra (upisnika) Albanskog sandžaka iz 1431. koji je 1954. objavio turski povjestničar Halil Inalcik (1916.-2016.). U upisniku se navode naselja ,,Asagi Hirvate'' (Donji Hrvati, u upisniku se to naselje zove i samo ,,Hirvat'') i ,,Hirvatova'' (Inalcik 1987: 5, 95, 138). Danas se to naselje zove ,,Krutje'', ali i inačicama ,,Kruatje'' i ,,Kruati''.

- Hoćemo li o popu Dukljaninu i Crvenoj Hrvatskoj?

I još hrpa izvora....

fravitaizkotora · **Pridružen/a:** 15 ožu 2024, 19:17 **Postovi:** 445

dane-croatia je napisao/la:

- Ivan Skilica (Ivan Skilices) - druga polovica 11. stoljeća, bizantski kroničar. Skilica je napisao Kratku povijest u kojoj spominje Hrvate:
,Bugarske starješine zamole Mihajla, tadašnjega vladara onih, koji se zovu Hrvati, a koji je stolovao u Kotoru i Prapratnici, i koji je imao ne malo zemlje pod sobom, da im pomogne i da s njima zajedno radi te da im dadne svoga sina kojega će oni proglasiti carem Bugarske". (Napomena: Dukljanski kralj Mihailo iz dinastije Vojislavljevići je ,,bugarskim starješinama" zaista poslao svog sina Bodina i dukljansku vojsku u kojoj su, osim Dukljana, bili i Hrvati, koje je predvodio Bodinov doglavnik Petrilo)

Ne Skilica, vec njegov nastavljac za koga su Srbi=Hrvati, sto i spominje u tekstu "Srbi, koje i Hrvatima zovu"

Citat:

- Niketa Honijat (bizantski kroničar) početkom XIII.st. zapisuje da raški veliki župan Nemanja napada Hrvatsku i sebi prisvaja vlast nad Kotorom (Margetić 1998: 14) Znači, raški zupan je trebao napast Hrvatsku da bi dobio Kotor!!!

Napada Hrvatsku je vezano za Split, Kotor je u rukama Grka odakle ih izbacuje Nemanja.

Citat:

- Supetarski zbornik se sastoji od 15 pergamenskih listova. Prvi glavni dio napisan je oko godine 1105. lijepom karolinškom minuskulom. Na zadnjem listu, nalaze se dva kasnija zapisa, pisana nekaligrafskom karolinškom minuskulom. U njima se govori o sedam hrvatskih banova, koji su birali hrvatske kraljeve, te o postavljanju banova iz 12 hrvatskih plemena. Kako se iz pisma mora zaključiti, ova su dva zapisa nadopisana u Supetarski zbornik iz nekoga staroga izvornika koncem 13. ili najkasnije početkom 14. stoljeća.

Kasnija izmisljenja tradicija, ban Albanije, ban Srema, nesto sto nije postojalo u doba za koje ima tendenciju da se predstavi vec je vezano za kraj 13. veka, pogotovo Srem i sremski kralj Dragutin. Nikakav stari izvornik nije u pitanju.

Citat:

- Nakon što je Nemanja osvojio Kotor i njegovo ozemlje, srbski kralj Stefan Uroš II. Milutin (1253.-1321.) u dva navrata naziva se kraljem (i) ,,Hrvatske'' (,,kralj Dalmacije, Hrvatske, Dioklije, Srbije i Raše i gospodar sve Primorske zemlje''). Taj naslov se može objasniti samo ako se predpostavi da se je u to doba jedan dio nekadašnje Duklje ili Raške zvao ,,Hrvatska'' (Gluhak 1990: 189-190, Foretić 1969: 86).

Objasnjava se kao odgovor na pretenzije Subica na Hum i njihovo uvrsavanje Huma u titulu, Milutin kao odgovor ubacuju Hrvatsku u svoju kraljevsku titulu. U sustini oni njemu mali deo, on njima sve.

Citat:

Hoćemo li o popu Dukljaninu i Crvenoj Hrvatskoj?

Bolje nemoj, razocaraces se.

Zviezda Granda · **Pridružen/a:** 04 stu 2021, 10:21 **Postovi:** 2672

Znači, spominju se Hrvati, samo vi volite reći da se ne spominju

:laugh

Rika sv Vida · **Pridružen/a:** 01 kol 2020, 11:37 **Postovi:** 19378

Rika sv Vida je napisao/la:

fravitaizkotora je napisao/la:

Ne postoje izvori koji spominju Hrvate juzno od te linije. Isti slucaj je i za Bosnu.

Dubrovnik grad svitli i slavan zadosti
svake Bog nadili obilno milosti,
gospodom uresi, zakonmi i pravdom,
razlicim uzvisi imanjem i blagom,
svuda ga jes puna slava, svud on slove,
hrvatskih se kruna gradov svih zove,

Ivan Vidali, "Poslanica Nikoli Nalješkoviću", Dubrovnik 1564

Također u istom pismu Nikolu Nalješkovića, dubrovačkog pjesnika naziva dikom i slavom hrvatskoga jezika

Također recimo Dubrovčanin Mavro Vetranović u 15 stoljeću zapisuje su njegovi sugrađani Dubrovčani "natekli u slavi – ne samo Dalmate … nego još sve Harvate skupivši jednoga", tj. da su Dubrovčani najslavniji od svih Hrvata.

Ili recimo kad je Dubrovčanin Dominik Zlatarić preveo grčku Elektru, kako je nazvao jezik u koji ga je preveo?

Evo da nije samo grad Dubrovnik, (iako je i Vidali gore s Korčule), Bernardin Pavlović iz Stona 1685. zapisuje (na jeziku koji naziva harvaski jezik) da piše na "korist … misnika harvaske ruke, i svega naroda nascega", odnosno "za korist naroda harvasckoga"

Mi doslovno imamo samo južno od Cetine više zapisa, književnih djela i dokumenata iz srednjeg vijeka od cijele Srbije i to mnogo više

Što ćeš sad reć? Hoćeš li ignorirat to i nastavit ili ćeš reć glup sam, bio sam izmanipuliran velikosrpskom propagandom koja se gura 2 stoljeća.

Odgovori što je od toga dvoje, ako nećeš odgovorit ja bi te banao da sam administrator.

Hoćemo li još spomena hrvatskog imena južno od Cetine iz srednjeg vijeka od domaćih ljudi na hrvatskom jeziku?
Hoćemo li iz Bosne?

vpravnik · **Pridružen/a:** 29 ruj 2025, 19:05 **Postovi:** 148

Jel ovo opet svađa oko južne Dalmacije?

Citat:

De Administrando Imperio described the polity of Zachlumia as: "From Ragusa begins the domain of the Zachlumi (Ζαχλοῦμοι) and stretches along as far as the river Orontius: and on the side of the coast it is neighbour to the Pagani, but on the side of the mountain country it is neighbour to the Croats on the north and to Serbia at the front ... Those who live there now, Zachlumi, are Serbs, from the time of that prince who claimed the protection of the Emperor Heraclius. In the territory of the Zachlumi are the inhabited cities of Stagnon, Mokriskik, Iosli, Galoumainik, Dobriskik".

Mislim da je ovo dosta jasan opis te da je potez od Ploča do Dubrovnika zaista bio naseljen Srbima.

Ali, šta to danas već znači, Bihać je nekoć bio glavni grad Hrvatske pa sad visi u BiH i nikom ništa.
Granice se mijenjaju, važno je ostati iskren i ne iskrivljavati povijest ali isto tako ne biti naivan i dopustiti da neko gura agendu i mitomanije.

slika

Clint Eastwood · **Pridružen/a:** 15 srp 2019, 20:21 **Postovi:** 960

dane-croatia

fravitaizkotora je napisao/la:

dane-croatia je napisao/la:

- Ivan Skilica (Ivan Skilices) - druga polovica 11. stoljeća, bizantski kroničar. Skilica je napisao Kratku povijest u kojoj spominje Hrvate:
,Bugarske starješine zamole Mihajla, tadašnjega vladara onih, koji se zovu Hrvati, a koji je stolovao u Kotoru i Prapratnici, i koji je imao ne malo zemlje pod sobom, da im pomogne i da s njima zajedno radi te da im dadne svoga sina kojega će oni proglasiti carem Bugarske". (Napomena: Dukljanski kralj Mihailo iz dinastije Vojislavljevići je ,,bugarskim starješinama" zaista poslao svog sina Bodina i dukljansku vojsku u kojoj su, osim Dukljana, bili i Hrvati, koje je predvodio Bodinov doglavnik Petrilo)

Ne Skilica, vec njegov nastavljac za koga su Srbi=Hrvati, sto i spominje u tekstu "Srbi, koje i Hrvatima zovu"

Nisu Srbi=Hrvati, već Hrvati koji zive među Srbima. Tu se izvori i od Skilice i Nikoefora Brijenija, ter čak popa Dukljanina poklapaju. Tu je i spomen Petrila, pouzdanika kralja Mihaila koji je vladar nekih Hrvata.
Što je najbolje, u Dubrovačkim spisima se često naletava na došljake iz tih područja koji se zovu: ,,Stanchus frater Cheruatini'' 26. srpnja 1372.; Hrvatović iz 15.st.; iz poreznog registra (upisnika) Albanskog sandžaka iz 1431. naselje ,,Asagi Hirvate''...
Crvenu Hrvatsku i Hrvate s tog područja spominju brojni izvori koji se međusobno nadopunjuju. Nema tu prostora nekoj zabuni o spomenu Hrvata na tom području.

Citat:

- Supetarski zbornik se sastoji od 15 pergamenskih listova. Prvi glavni dio napisan je oko godine 1105. lijepom karolinškom minuskulom. Na zadnjem listu, nalaze se dva kasnija zapisa, pisana nekaligrafskom karolinškom minuskulom. U njima se govori o sedam hrvatskih banova, koji su birali hrvatske kraljeve, te o postavljanju banova iz 12 hrvatskih plemena. Kako se iz pisma mora zaključiti, ova su dva zapisa nadopisana u Supetarski zbornik iz nekoga staroga izvornika koncem 13. ili najkasnije početkom 14. stoljeća.

Kasnija izmisljenja tradicija, ban Albanije, ban Srema, nesto sto nije postojalo u doba za koje ima tendenciju da se predstavi vec je vezano za kraj 13. veka, pogotovo Srem i sremski kralj Dragutin. Nikakav stari izvornik nije u pitanju.

Ima podudarnosti s izjavama bizantskih ljetopisaca i popom Dukljaninom. U svakom izvoru moze biti nešto lazi i istine, a povjestničar mora utvrditi zašto bi netko nešto išao lagati ako uobće laze. To je rani poviestni izvor pasao on tebi ili ne.

Citat:

- Nakon što je Nemanja osvojio Kotor i njegovo ozemlje, srbski kralj Stefan Uroš II. Milutin (1253.-1321.) u dva navrata naziva se kraljem (i) ,,Hrvatske'' (,,kralj Dalmacije, Hrvatske, Dioklije, Srbije i Raše i gospodar sve Primorske zemlje''). Taj naslov se može objasniti samo ako se predpostavi da se je u to doba jedan dio nekadašnje Duklje ili Raške zvao ,,Hrvatska'' (Gluhak 1990: 189-190, Foretić 1969: 86).

Objasnjava se kao odgovor na pretenzije Subica na Hum i njihovo uvrsavanje Huma u titulu, Milutin kao odgovor ubacuju Hrvatsku u svoju kraljevsku titulu. U sustini oni njemu mali deo, on njima sve.

Morao si imati makar neki dio te zemlje ili da te netko priznaje iznad sebe a da biš se mogao proglasiti nečijim kraljem. Nešto hrvatskog je morao osvojiti.

fravitaizkotora · **Pridružen/a:** 15 ožu 2024, 19:17 **Postovi:** 445

dane-croatia je napisao/la:

Nisu Srbi=Hrvati, već Hrvati koji zive među Srbima. Tu se izvori i od Skilice i Nikoefora Brijenija, ter čak popa Dukljanina poklapaju. Tu je i spomen Petrila, pouzdanika kralja Mihaila koji je vladar nekih Hrvata.
Što je najbolje, u Dubrovačkim spisima se često naletava na došljake iz tih područja koji se zovu: ,,Stanchus frater Cheruatini'' 26. srpnja 1372.; Hrvatović iz 15.st.; iz poreznog registra (upisnika) Albanskog sandžaka iz 1431. naselje ,,Asagi Hirvate''...
Crvenu Hrvatsku i Hrvate s tog područja spominju brojni izvori koji se međusobno nadopunjuju. Nema tu prostora nekoj zabuni o spomenu Hrvata na tom području.

Srbi su jednako Hrvati, autor to i sam naglasava sa "Srbi koje neki nazivaju i Hrvatima", nikakvi to Hrvati nisu medju Srbima vec su za njega to sinonimi. Skilica nigde ne spominje Hrvate juzno od Cetine, Vrijenije spominje Hrvate i Dukljane da su zajedno pljackali. Kralj Mihailo je srpski vladar, sin mu je Bodin rodjak Vukana, deda Nemanjin.

Crvenu Hrvatsku ne spominje niko sem latinske verzije Letopisa. Cak ni hrvatska verzija ne spominje Crvenu Hrvatsku. Crvena Hrvatska je fabrikacija, izmisljena za potrebe Subica koji su pretendovali na kraljevsko dostojanstvo, sto je u jednom trenutku bila mogucnost da se desi nakon izmuranja dinastije Arpad i haosa u ugarskom kraljevstvu.

Citat:

Ima podudarnosti s izjavama bizantskih ljetopisaca i popom Dukljaninom. U svakom izvoru moze biti nešto lazi i istine, a povjestničar mora utvrditi zašto bi netko nešto išao lagati ako uobće laze. To je rani poviestni izvor pasao on tebi ili ne.

Rani nije, sa kraja 13. ili pocetka 14. jeste, konkretno poklapa se sa periodom nastanka Letopisa.

Citat:

Morao si imati makar neki dio te zemlje ili da te netko priznaje iznad sebe a da biš se mogao proglasiti nečijim kraljem. Nešto hrvatskog je morao osvojiti.

To je njegov odgovor kao kralja na drskost obicnog bana da sebi doda Hum kao deo titule. On kao kralj odgovara sa uzimanjem cele Hrvatske. Na kraju krajeva, mozda je i uzeo deo u nekom nama nepoznatom pohodu.

fravitaizkotora · **Pridružen/a:** 15 ožu 2024, 19:17 **Postovi:** 445

vpravnik je napisao/la:

Jel ovo opet svađa oko južne Dalmacije?

Citat:

De Administrando Imperio described the polity of Zachlumia as: "From Ragusa begins the domain of the Zachlumi (Ζαχλοῦμοι) and stretches along as far as the river Orontius: and on the side of the coast it is neighbour to the Pagani, but on the side of the mountain country it is neighbour to the Croats on the north and to Serbia at the front ... Those who live there now, Zachlumi, are Serbs, from the time of that prince who claimed the protection of the Emperor Heraclius. In the territory of the Zachlumi are the inhabited cities of Stagnon, Mokriskik, Iosli, Galoumainik, Dobriskik".

Mislim da je ovo dosta jasan opis te da je potez od Ploča do Dubrovnika zaista bio naseljen Srbima.

Ali, šta to danas već znači, Bihać je nekoć bio glavni grad Hrvatske pa sad visi u BiH i nikom ništa.
Granice se mijenjaju, važno je ostati iskren i ne iskrivljavati povijest ali isto tako ne biti naivan i dopustiti da neko gura agendu i mitomanije.

slika

Evo je nova karta iz Hrvatskog povijesnog atlasa, 3 izdanje.

1075-1089
slika

Rika sv Vida · **Pridružen/a:** 01 kol 2020, 11:37 **Postovi:** 19378

Nikakva Srbija nije postojala 1070e. To su nebuloze. Bilo je nekoliko kneževina tu, Raška, Zeta itd

fravitaizkotora · **Pridružen/a:** 15 ožu 2024, 19:17 **Postovi:** 445

Rika sv Vida je napisao/la:

Nikakva Srbija nije postojala 1070e. To su nebuloze. Bilo je nekoliko kneževina tu, Raška, Zeta itd

Srbija se prvi put spominje kod Porfirogenita, Raska jedno 200 godina kasnije, krajem 12.veka.

Rika sv Vida · **Pridružen/a:** 01 kol 2020, 11:37 **Postovi:** 19378

Porfirogenet kaže doslovno ovo: "Srbi na jeziku Romeja znači robovi, pa se i ropska obuća obično naziva serbula, a reč serbulijani označava one koji nose jeftinu i siromašnu obuću. Srbi su to ime dobili jer su postali robovi cara Romeja."

dane-croatia

fravitaizkotora je napisao/la:

dane-croatia je napisao/la:

Nisu Srbi=Hrvati, već Hrvati koji zive među Srbima. Tu se izvori i od Skilice i Nikoefora Brijenija, ter čak popa Dukljanina poklapaju. Tu je i spomen Petrila, pouzdanika kralja Mihaila koji je vladar nekih Hrvata.
Što je najbolje, u Dubrovačkim spisima se često naletava na došljake iz tih područja koji se zovu: ,,Stanchus frater Cheruatini'' 26. srpnja 1372.; Hrvatović iz 15.st.; iz poreznog registra (upisnika) Albanskog sandžaka iz 1431. naselje ,,Asagi Hirvate''...
Crvenu Hrvatsku i Hrvate s tog područja spominju brojni izvori koji se međusobno nadopunjuju. Nema tu prostora nekoj zabuni o spomenu Hrvata na tom području.

Srbi su jednako Hrvati, autor to i sam naglasava sa "Srbi koje neki nazivaju i Hrvatima", nikakvi to Hrvati nisu medju Srbima vec su za njega to sinonimi. Skilica nigde ne spominje Hrvate juzno od Cetine, Vrijenije spominje Hrvate i Dukljane da su zajedno pljackali. Kralj Mihailo je srpski vladar, sin mu je Bodin rodjak Vukana, deda Nemanjin.

Crvenu Hrvatsku ne spominje niko sem latinske verzije Letopisa. Cak ni hrvatska verzija ne spominje Crvenu Hrvatsku. Crvena Hrvatska je fabrikacija, izmisljena za potrebe Subica koji su pretendovali na kraljevsko dostojanstvo, sto je u jednom trenutku bila mogucnost da se desi nakon izmuranja dinastije Arpad i haosa u ugarskom kraljevstvu.

Od kuda onda silni nazivi mjesta i ljudi s imenom Hrvat na tom području?
- U povelji srbskog kralja Štefana Uroša II. Milutina (1282.-1321.), poznatoj kano ,,Svetostefanska hrisovulja'' (usp. Kovačević 1890: 8) spominje se ime ,,Hrvatin''. To ime je također spomenuto i u ,,Dečanskim hrisovuljama'' iz XIV. stoljeća.
- U srbskim vladarskim poveljama zapisano je 1363. za dva srbijanska naselja da se zovu ,,Hrvati'' (Purković 1940: 154). Treba predpostaviti da je jedno od njih današnje selo ,,Rvati'' u obćini Raška blizu Novog Pazara. Tridesetak kilometara jugoiztočno od ,,Rvata'' kod Novog Pazara nalazi se na Kosovu selo ,,Rvatska'' (Revatske). Za nj Turci bilježe 1455. da se zove ,,Hrvačka'' (Šabanović 1964: 29). ,,Rvatske bačije'' na planini Kopaonik na 1639 m. U srbijanskom spisu ,,Uredba o utvrđivanju Prostornog plana područja posebne namene Nacionalnog parka Kopaonik'' iz 2009. to se mjesto zove ,,Đorđevića bačije'', ali u zagradama se nadodaje ,,Rvatske bačije''. S druge strane u spisima mjestnih planinarskih družtava, mjesto je poznato samo pod svojim starim hrvatskim nazivom.(str. 24)
,,Arvati''/,,Hrvati'' kod Bitolja u Makedoniji. Zapis bugarskoga nadbiskupa Bazilija s početka XIII. st. Čekajući na dopuštenje za prielaz kroz bizantski Drač na putu prema Papi, on je boravio u kolovozu 1203. u ,,selu Hrvata'' (,,in villa Cravatochori'') (Acta I 1913: 41, br. 127). Milan Šufflay (1879.-1931.) smatra da je to selo isto s mjestom ,,Hrvati'' u Donjoj Prespi. (Šufflay 1925: 110). U tom selu danas žive Albanci i Makedonci.
- Oporuka iz 1402. koju je u Novom Brdu ostavio Tasovac, ,,brat Hrvatinov'' (Foretić 1969: 94)
- U turskim defterima iz 1455. za Oblast Brankovića, koja je obuhvaćala gradove i naselja Prizren, Skoplje, Peć, Prištinu, Zvečan i Sjenicu, zapisani su sljedeći antroponimi (čovjekozovi) tamošnjega stanovničtva; ,,Hrvatin, Hrvajin, Hrvanica, Hrviša, Hrvoje, Hrvojin, Hrvojica, Hrvonja, Hrvimir'' (Grković 1977: 204; 2001: 743). Prema navodu Maria Grčevića, ta se imena pojavljuju i u starijim srbskim srednjovjekovnim vrelima.
- Srbski etnolog Stanoje M. Mijatović (1868.-1946.) zapisao je da se u selu ,,Veliko Popoviće'' u Resavi s iztočne strane Morave (danas Veliki Popović u obćini Despotovac) jedan od šest zaselaka zove ,,Rvatska'' (,,Rvatska Mala''). Jedno od tamošnjih četiriju seoskih vrela zove se ,,Rvatski Kladenac''. Jedan tamošnji rod koji slavi Mitrovdan i ima 12 domaćinstava zove se ,,Rvati''. Mijatović polazi od toga da je taj rod zasnovao ,,Stari Nikola Rvat, koji je umro 1673. godine'', kako ,,stoji na njegovu nadgrobnu spomeniku.''
Četrdeset kilometara zapadno od Velikoga Popovića i dvadeset km sjeveroiztočno od Kragujevca u općini Batočina nalazi se selo Žirovnica kojega se jedan zaselak zove ,,Rvati'' i ,,Rvatski Kraj''
- U XV. i XVI. stoljeću u makedonskom govornom području su zabilježena sljedeća imena: ,,Hrvad, Hrv, Hrvadin, Hrvoe i Hrvoj'' (Ivanova 2006: 462-463, Vidović 2019.)

Bit će ipak da se bizantski ljetopisci, pop Dukljanin ter Supetarski kartikular nisu zabunili...

Citat:

Morao si imati makar neki dio te zemlje ili da te netko priznaje iznad sebe a da biš se mogao proglasiti nečijim kraljem. Nešto hrvatskog je morao osvojiti.

To je njegov odgovor kao kralja na drskost obicnog bana da sebi doda Hum kao deo titule. On kao kralj odgovara sa uzimanjem cele Hrvatske. Na kraju krajeva, mozda je i uzeo deo u nekom nama nepoznatom pohodu.

[/quote]

U to vrieme srbski kralj se mogao pozivat jedino na dielove Crvene Hrvatske...

Zapadni · **Pridružen/a:** 23 ruj 2024, 07:00 **Postovi:** 2002

Znači Srbi su sudar Hrvata s Bugarima

VBA2024 · **Pridružen/a:** 25 tra 2023, 23:54 **Postovi:** 5872

U raznim orijentalnim nijansama.

novosve · **Pridružen/a:** 16 stu 2025, 18:17 **Postovi:** 2819

fravitaizkotora je napisao/la:

Srbija se prvi put spominje kod Porfirogenita, Raska jedno 200 godina kasnije, krajem 12.veka.

To ne znači da je postojala 1070.

Srbija je izgubila svoju uvjetno reenu samostalnost od Bugara i kansije Bizantinaca, obnovila ju je tek pod Nemanjićima

novosve · **Pridružen/a:** 16 stu 2025, 18:17 **Postovi:** 2819

fravitaizkotora je napisao/la:

Srbi su jednako Hrvati, autor to i sam naglasava sa "Srbi koje neki nazivaju i Hrvatima", nikakvi to Hrvati nisu medju Srbima vec su za njega to sinonimi. .

Ovo je jedno od najsmiješnijih i najapsurdnijih načina da se to imenovanje objansi.

Misli, svi smo mi subjektivni, ali da ne vidiš koliko ovime natežeš mak na konac je presmiješno.

Zašto bi netko tu uopće spominjao hrvatski etnonim? Zašto ga drugi autori spominju neovisno od srpskog ili nasuprot istog?

Mislim autoru to može i biti jedno te isto, iz njegove perspektive, ali ako se tu ne koristi hrvatski etnonim, što bi ga autor uopće spominjao na prostoru gdje se isti ne koristi? Kako nitko ne spominje da neke Srbe netko naziva Hrvatima recimo u Loznici ili Čačku?

Ako neke "Srbe" netko naziva i Hrvatima, očito je da se tu koriste dva etnonima, samo ih autor doživljava kao sinonime.

Osim toga, hrvatski etnonim se na istom prostoru spominje i mnogo puta kasnije, među domicilnim stanovništvom i putopiscima u tim krajevima. Previše ga puta ima da bi se tako olako moglo reći, eto autoru su Srbi i Hrvati isto pa on eto neke Srbe ničim izazvan naziva Hrvatima.

Očito je imao dobar razlog za to.

dane-croatia

novosve je napisao/la:

fravitaizkotora je napisao/la:

Srbi su jednako Hrvati, autor to i sam naglasava sa "Srbi koje neki nazivaju i Hrvatima", nikakvi to Hrvati nisu medju Srbima vec su za njega to sinonimi. .

Ovo je jedno od najsmiješnijih i najapsurdnijih načina da se to imenovanje objansi.

Misli, svi smo mi subjektivni, ali da ne vidiš koliko ovime natežeš mak na konac je presmiješno.

Zašto bi netko tu uopće spominjao hrvatski etnonim? Zašto ga drugi autori spominju neovisno od srpskog ili nasuprot istog?

Mislim autoru to može i biti jedno te isto, iz njegove perspektive, ali ako se tu ne koristi hrvatski etnonim, što bi ga autor uopće spominjao na prostoru gdje se isti ne koristi? Kako nitko ne spominje da neke Srbe netko naziva Hrvatima recimo u Loznici ili Čačku?

Ako neke "Srbe" netko naziva i Hrvatima, očito je da se tu koriste dva etnonima, samo ih autor doživljava kao sinonime.

Osim toga, hrvatski etnonim se na istom prostoru spominje i mnogo puta kasnije, među domicilnim stanovništvom i putopiscima u tim krajevima. Previše ga puta ima da bi se tako olako moglo reći, eto autoru su Srbi i Hrvati isto pa on eto neke Srbe ničim izazvan naziva Hrvatima.

Očito je imao dobar razlog za to.

Ali kad ,,srbski istoričar'' naleti na Srblin u bosanskom spisu ili pak na lingua serviana u Dubrovniku, eto neoborivih dokaza da su Bosna i Dubrovnik srbski. Tu nema propitivanja kako i zašto se to dogodilo, s obzirom da se radi o izuzetku. Tu ne postoje zabune :zubati

Machak · **Pridružen/a:** 26 vel 2025, 11:43 **Postovi:** 5772

Hrvatski novinar objavio dokumente za koje tvrdi da inkriminiraju Vučića u slučaju "Sarajevo safari"

Citat:

Poznati hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić tvrdi da posjeduje dokumente koji otkrivaju ulogu Aleksandra Vučića u ratnom Sarajevu tokom 1990-ih godina.

"Informacija koju je u novembru 1993. napisao i potpisao Slavko Aleksić kao komandant Novosarajevskog četničkog odreda dodatno otkriva sudjelovanje Aleksandra Vučića u ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu. Naime, u dokumentu Aleksić navodi Komandi Odreda da je izvjesni talijanski gost R.R. donirao za Odred iznos od dvadeset hiljada tadašnjih njemačkih maraka, a donaciju je Aleksiću predao dobrovoljac Odreda Aleksandar Vučić.

"Ove dokumente dali su mi saborci Slavka Aleksića, kojem je on povjerio dio svoje arhive ‘za slučaj da mu se nešto desi’. Nakon što je naglo ‘umro’, potpomognut agentima Vučićeve BIA, njegovi saborci predali su mi veliki dio te arhive", dodao je Margetić.

Kišobrandžija guta knedle.

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 35788

Još kad Vučić ostane 250 godina na vlasti, ima da stigne još čestitki. =))

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 12:12 **Postovi:** 32336

fravitaizkotora je napisao/la:

Evo je nova karta iz Hrvatskog povijesnog atlasa, 3 izdanje.

1075-1089
slika

Kaj je ovo Crna Gora u Jajcu =))

Kako loše...

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 12:12 **Postovi:** 32336

Rika sv Vida je napisao/la:

Nikakva Srbija nije postojala 1070e. To su nebuloze. Bilo je nekoliko kneževina tu, Raška, Zeta itd

Duklja je porijeklom Crvena Hrvatska.
A Srbija je bila mala kneževina u gornjem Podrinju i Polimlju, dok je nisu Bugari uništili u 10. stoljeću.
Pazi, poglavar te Srbije je "veliki župan"

Raška, Zeta i slično....
To su riječne županije.

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 12:12 **Postovi:** 32336

Rika sv Vida je napisao/la:

Porfirogenet kaže doslovno ovo: "Srbi na jeziku Romeja znači robovi, pa se i ropska obuća obično naziva serbula, a reč serbulijani označava one koji nose jeftinu i siromašnu obuću. Srbi su to ime dobili jer su postali robovi cara Romeja."

Ne mislim baš tako, postojali su Srbi, samo su njih potrijebili Bugari.
Kasnije su Bizantinci zauzeli to, tu se naselilo Vlaha, Hrvata, Albanaca...
Ovi su ih sve povezali po starijem nazivu.
To što je taj naziv imao i drugo, dublje značenje

(s time da je jezik Romeja grčki, a da je servus sluga, rob, na latinskom).

A u 13. stoljeću su Nemanjići tu napravili svoju crkvu/sektu, i od tad ide to po toj priči.

HercegBosna.org

Zašto se Vučić/Srbija ne voli uspoređivat s Rumunjskom i Bugarskom?

Online