Dakle ne postoji ekonomski parametar po kojem je u ovom trenutku Poljska bolja od Hrvatske. A ipak, Hrvatska je sranje a Poljska space-shuttle koji prestize Veliku Britaniju. Ma daj me nemojte jebat. I takva novinarska elita kroji nama javno misljenje i truje mladez manjkom samopostovanja. Fuj.

Poljska je sve ono što je Hrvatska mogla biti, ali je nažalost prokockala priliku.

A ove priče "ima i gorih od Hrvatske, ipak smo u top xyz na svijetu " su bajke za malu djecu i opravdanje za nerad.

Zanima me Hrvatska koja se neće natjecati sa državama u kojima je 1000 eura plaća ravnatelja bolnice, a vladajući na nesreću, upiru iz petnih žila u tom pravcu.

Index samo prenosi neke britanske "domoljube" koji dižu paniku i najavljuju katestrofu kako će Poljska dostići Britaniju. Njih uopće ne zanima Poljska, zamišljaju ju kao neki Boratstan, zato tu mogućnost doživljavaju kao katastrofu.

OK je Poljska, ali ekonomski sigurno neće dostići Britaniju tako brzo, ako se budu dobro razvijali možda iza 2050 ili 2075.

Poljska je po dosta parametra dostigla sjever engleske, naravno englesku u globalu još ne.

Pobijas sam sebe i nisi shvatio ama bas nista od napisanog. Poljska ekonomski JEST Hrvatska. Hrvatska ekonomski JEST Poljska. Ne postoji ekonomski parametar po kojem je Poljska ispred Hrvatske. Niti je Hrvatska ispred Poljske. One su ISTE drzave po stanju ekonomije i kojesta drugoga.

Tvoj narativ da je Poljska nesto super a Hrvatska propalitet je isti narativ koji citam u indexu svakodnevno. "Poljaci su pametni, nisu oni kao mi" i slicne besmislice. Procitaj ovaj tekst i slobodno zmaijeni imenicu Poljska s imenicom Hrvatska i dobit ces fakticno tocan tekst.

https://www.index.hr/vijesti/clanak/poljaci-ce-za-5-godina-biti-jednako-bogati-kao-britanci/2720388.aspx

Tko ne postuje sebe i ima sluganski mentalitet "svi drugi su bolji, uspjesniji i pametniji od mene" nema buducnost.

Hrvatska je po dosta parametra dostigla sjever engleske, naravno englesku u globalu još ne.

Hrvatska je sve ono što je Poljska mogla biti, ali je nažalost prokockala priliku.

index.hr: Poljska napreduje, dostize zapad i sjever, pametni su oni a mi Hrvati smo glupi i nesposobni
IMF, WorldBank, EC: Poljska i Hrvatska su u dlaku iste
index.hr:

Imamo veliki povratak ljudi, danas baš komentiramo na konferenciji o tome, puno naših ljudi iz Njemačke i Austrije se javlja da bi vozili, mogu zaraditi koliko i u Njemačkoj, samo manje rade.

Ma tko uopće to više puši, you are so 2015.

Hrvati su sve svjesniji da žive u najboljoj državi, perfektan miks solidnih para i ne prevelikog rada, ako i nisu znali da im je tako dobro tu je dijaspora koja se vraća i objašnjava.

Bolji smo od Poljske, oni će imati ispod 250 tisuća rođenih, a mi preko 32 tisuće, tu nije 10:1 kako bi trebalo biti.

A di je tek njima Herceg-Bosna?

Omjer rođenih Hrvatske i Poljske

2020- 1 : 9.9
2021- 1 : 9.1
2022- 1 : 9.0
2023- 1 : 8.5
2024- 1 : 7.9
2025- 1 : 7.4 ( procjena po dosadašnjih brojevima rođenih u 2025)

Bit će Poljska hrvatska država.

Realno u Europi tko nema svoju HB u drugoj državi - to je kurac od države. "Džaba si krečio".

Ravnatelj bolnice ima 3-4x od ovoga što si naveo.

Tu sam se referirao na druge države, ne na Hrvatsku.

RADNO TRŽIŠTE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Kriterij: Broj zaposlenih prema sjedištvu poslodavca

1. Općine u kojima je musliman načelnik:

Teritorij / 31.X.2024. / 31.X.2025. / Promjena u %

USŽ / 38.961 / 38.689 / -0,70
TŽ / 102.946 / 101.357 / -1,54
M-ZDŽ / 73.143 / 71.320 / -2,49
BPŽ / 6.878 / 6.728 / -2,18
M-ŽSB / 32.674 / 31.759 / -2,80
M-HNŽ / 8.467 / 8.172 / -3,48
SŽ / 171.094 / 172.154 / 0,62

Muslimani / 434.163 / 430.179 / -0,92

Napomene:
a) M-ZDŽ sve općine bez Vareša, Usore i Žepča
b) M-ŽSB: općine Bugojno, Travnik, Busovača, Fojnica, Jajce, Uskoplje i Donji Vakuf
c) M-HNŽ: općine Konjic i Jablanica

2. Općine u kojima je Hrvat načelnik (uključujući Odžak i DGG te cijeli Mostar):

Teritorij / 31.X.2024. / 31.X.2025. / Promjena u %

PŽ / 6.785 / 6.613 / -2,54
H-ZDŽ / 9.718 / 9.588 / -1,34
H-ŽSB / 17.360 / 17.238 / -0,70
H-HNŽ / 49.008 / 49.123 / 0,23
ZHŽ / 22.491 / 22.958 / 2,08
HBŽ / 11.645 / 11.499 / -1,25

Hrvati / 117.007 / 117.019 / 0,01


Analiza radnih tržišta Hrvatske i Federacije BiH:

a) Hrvatska: premda broj zaposlenih i dalje raste (X. 2025 / X.2024 = +1,65%), međugodišnja dinamika slabi i sada je niža nego porast stope BDP-a. Ta činjenica može ukazivati na povećanje produktivnosti postojeće radne snage, no, može biti i rani indikator za ocjenu poduzeća da konjunktura ulazi u fazu hlađenja.

b) Poslodavci u „muslimanskom dijelu“ Federacije BiH bilježe pad zaposlenosti od 0.92%. Jedino „muslimansko“ područje koje bilježi porast broja zaposlenih je Sarajevska županija (napomena: nije istovjetno broju radnih mjesta prema prebivalištu posloprimca), što se zbog koncentracije gospodarske moći (40,02%) nepovoljno odražava na cilj ravnomjernog regionalnog razvoja.
U ostatku „muslimanskih područja“ poduzeća bilježe pad broja zaposlenih od 5.044 radna mjesta odnosno 1,91%. To je signifikantan i zabrinjavajući podatak. Najizraženije smanjenje broja zaposlenih u „muslimanskim područjima“ bilježe općine Jablanica i Konjic u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, zbirnim padom od 3,48%, što će se negativno odraziti na migracijska kretanja, a posljedično i na prirodnu bilancu stanovništva.

c) U „hrvatskom dijelu“ Federacije BiH, poslodavci su u ukupnosti zadržali razinu zaposlenosti i ona bilježi vrlo blagi rast (+12 osoba). Međutim, izražene su regionalne razlike. Najlošija situacija je u Posavskoj županiji (-2,54%), dok u Zapadnohercegovačkoj županiji relativni porast novostvorenih radnih mjesta (+2,08%) nadilazi uvjerljivo čak i hrvatski republički prosjek.

d) Posavska županija: Najdrastičniji pad relativnog broja zaposlenih prema sjedištu poslodavca dogodio se u općini Odžak (-5,08%), dok je slabije izražen bio u Orašju (-1,21%) te je pozitivan u Domaljevcu (+1,07%).

e) U „hrvatskom dijelu“ Zeničko-dobojske županije drastičan pad zaposlenih dogodio se u Žepču (-5,22%), dok je u Usori zabilježen izrazito snažan rast (+6,09%), a vrlo dobar u Varešu (+3,07%).

f) U „hrvatskim dijelovima“ Županije Središnja Bosna rast broja zaposlenih zabilježen je u Dobretićima (+15,79%; u apsolutnom broju šest osoba) i Kiseljaku (+0,43%), dok je pad zabilježen u Novom Travniku (-0,28%), Kreševu (-0,31%; u apsolutnom broju četiri osobe) i značajnije u Vitezu (-1,85%), no ipak blago ispod pada županijskog prosjeka (-2,07%).

U „muslimanskim dijelovima“ pad broja zaposlenih zahvatio je sve općine. Najmanje u Jajcu (-0,20%) i Bugojnu (-0,54%), dok je blizu županijskog prosjeka zabilježen u Donjem Vakufu (-2,03%) i Busovači (-2,66%), a izražen je u Travniku (-3,35%) te drastičan u Fojnici (-5,86%) i Uskoplju (-6,64%).

g) U Hercegovačko-neretvanskoj županiji negativna odstupanja od županijskog prosjeka (-0,31%) izraženija su samo u Rami (-1,63%), Neumu (-2,08%) te drastičnije u Konjicu (-4,46%), dok su padovi u Čapljini (-1,06%), i Jablanici (-0,30%) umjereniji. Pozitivni saldo zapošljavanja imaju Ravno (0,56% odnosno jednu osobu), Brotnjo (+0,51%), Mostar (+0,48%) i Stolac (0,07% odnosno jednu oosobu).

h) U Herceg-bosanskoj županiji pozitivnu bilancu zapošljavanja ima jedino Tomislavgrad (+1,57%), dok sve ostale općine bilježe pad i to Livno (-1,38%), Drvar (-1,82%), Kupres (-2,02%), Glamoč (-7,34%) i Grahovo (-10,87%).

i) Zapadnohercegovačka županija jedina je u kojoj je rast broja zaposlenih zabilježen u svim općinama županije i to u Posušju (+0,59%), Grudama (+1,93%), Širokom Brijegu (+2,42%) i u Ljubuškom (+2,83%).

Na koliko se izdaju radne dozvole u Hrvatskoj? Je li u ove statistike ulaze samo nove radne dozvole ili je kombinacija produzenje / nove?

I produženje ulazi.

Prije najdulje na godinu dana, od ožujka 2025. najdulje na tri godine.
Tri su kategorije radnih dozvola:
a) produljenje postojećih;
b) nove radne dozvole;
c) sezonsko zapošljavanje.

U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, povećao se broj radnih dozvola izdanih za sezonsko zapošljavanje (+2.449), kao i broj produljenih radnih dozvola (+9.443). Pao je broj radnih dozvola izdanih za novo zapošljavanje (-39.630).

Razlog za potonji pad je u pooštrenim propisima za vrbovanje nove radne snage. Politička pozadina za promjenu režima zapošljavanja stranaca je, međutim, u snažnijem priljevu radno sposobnih povratnika u Hrvatsku.

Dodatni učinak robusnog radnog tržišta - i značajnog rasta relanih plaća - je i u činjenici što se iz neaktivnog stanovništva rekrutira nova radna snaga. Potonje je doduše razmjerno lokalnog karaktera, uglavnom u sredinama u kojima ima velik broj slabo obrazovanih žena starijih kohorti, koje su ranije napustile radno tržište, s nakanom da se u nj ne vraćaju više.

Hvala!

Napomena:

Dao sam prikaz broja zaposlenih prema sjedištu poslodavca. Te brojke se, međutim, mogu bitno razlikovati od broja zaposlenih prema prebivalištu posloprimca.

Najizraženiju razlika od hrvatskih općina bilježi Usora, gdje 876 zaposlenika ima prebivalište u općini, dok broj zaposlenika kod usorskih poslodavaca iznosi 2.246 osoba.

U Čapljini, primjerice, situacija je obrnuta: tamo je znatno više zaposlenih prema prebivalištu posloprimca (5.003) nego prema sjedištu poslodavca (3.726). U susjednoj općini, Brotnju, broj zaposlenih prema prebivalištu posloprimca (4.965) osjetno je manji nego broj zaposlenih prema sjedištu poslodavca (5.739).

Karakteristično je da se povećanje broja zaposlenih prema sjedištu poslodavca, u pravilu, odražava pozitivno na broj zaposlenih prema prebivalištu posloprimca. Međutim, obratno to nije uvijek slučaj. No, u primjeru Čapljine broj zaposlenih prema sjedištu posloprimca blago je porastao (+4 osobe), dok je istodobno broj zaposlenih prema sjedištu poslodavca pao (-40 osoba).

Hrvati žive bolje od Portugalaca i Grka: Kako smo se po kupovnoj moći digli s dna EU

Čudna fatamorgana je ova ekonomija ili sam ja glupastolijen.

Skoro za svaku ekonomsku analizu, postoji kontrapunkt. Od Argentine i Mileia do Hrvatske tako da nisam siguran u pravo stanje ili bolje reći istinu.

Ja se vozeći kroz Hrvatsku pitam, kakve takve temelje ima (gospodarske) ili joj uvijek visi mač nad glavom?
Što želim reći: čime smo nabildali standard? Je li to određena grana privrede, neke druge usluge pored turizma), stabilizacija tržišta i poslovanja općenito koje se zapravo strukturom nije mijenjalo zadnjih 20 godina, ali je dobilo neke benefite EU otvorim granicama?

Što je motor(i) Hrvatske kad se oduzme turizam?

Ako si studirao humanisticke znanosti, kao nasi novinari, onda ces pisati repetitivne stereotipe o Hrvatskoj u kojoj jedino turizam postoji. Ako nisi nego si covjek od podataka i cinjenica te razmisljas svojom glavom onda ce ti se otvoriti novi, u javnosti nepoznati, vidokrugi.

https://arhivanalitika.hr/blog/industrija-u-hrvatskoj-nismo-europska-crna-ovca-naprotiv-i/