HercegBosna.org

Robbie MO

novem je napisao/la:

Robbie MO je napisao/la:

50 mini hidrocentrala je kao jedna velika vjetroelektrana.

To je doslovce grebanje po dnu praznog bosanskog lonca.

Manje.

2019.

7 malih HE EP BIH (mHE Una, mHE Krušnica, mHE Modrac, mHE Bihać,
mHE Snježnica, mHE Osanica i mHE Bogatići) sa ukupnom snagom
od 22 MW --> proizveli 63 GWh

VE Mesihovina HZ HB sa snagom 50,6 MW -->proizvela 165 GWh

Elektroprivreda HZHB je u 2020. isporučila korisnicima 1,480 GWh.
Ako je Mesihovina 165 GWh, to znači da dotična vjetroelektrana već čini oko 11% proizvodnje (pod pretpostavkom da su proizvodnja i potrošnja u Hercegbosni bile te godine otprilike iste).

Mislim da je VE Mesihovina negdje na trećem ili četvrtom mjestu, iza par najvećih hidroelektrana u HB. Respektabilno.

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 27391

Robbie MO je napisao/la:

Vjetra vjerujem da nikad ne nedostaje, nikad nisam čuo da postoje godine bez vjetra. Vjetar puše više manje u svakom momentu, za razliku od kiše koja pada par sati u prosjeku jednom tjedno. Uz ovakav omjer proizvodnje, u najgorim hidrološkim godinama možda vjetar dobaci blizu 50% udjela.

Iz studije o VE Jelovača.

Citat:

NEPREDVIDIVOST VJETRA
Količina električne energije dobivene iz vjetroelektrana je promjenljiva i to iz sata u sat.
Kako u elektroenergetskom sustavu proizvodnja i potrošnja moraju biti u svakom trenutku u
ravnoteži, ovakva svojstva jako utječu na odluku o priključenju većeg broja vjetroelektrana
na mrežu. Nedostatak i nepredvidiva priroda vjetra dižu cijenu kod regulacije u sustavu, na
što je Investitor u potpunosti spreman. Na taj način se diže cijena električnoj energiji
dobivenoj iz vjetra jer je možemo koristiti kod pokrivanja vršnih opterećenja. Kao i kod
drugih izvora i proizvodnja električne energije iz vjetroelektrana mora biti isplanirana, no
priroda vjetra to nikako ne omogućava, usprkos pomoći meteorologije.

Napravi se energetska karta na osnovu višegodišnjeg mjerenja.

Citat:

Na osnovu rezultata snimanja prikazanih na donjim slikama jasno se može zaključiti da se
radi o izrazito povoljnom području za realizaciju projekta Vjetroelektrana.
Naime, vidljivo je da u analizirani prostor VE prema potencijalima mjerenja, energetski
iznosi u rasponu od 200 – 600 W/m2, a prosječna brzina vjetra na mikrolokacijama na
kojima se planira postavljanje vjetrogeneratora se kreće od 8 m/s do 10 m/s.

slika

9m/s = 32,4 km/h

novovrijeme · **Pridružen/a:** 08 srp 2017, 10:10 **Postovi:** 37650

Robbie MO je napisao/la:

novem je napisao/la:

Manje.

2019.

7 malih HE EP BIH (mHE Una, mHE Krušnica, mHE Modrac, mHE Bihać,
mHE Snježnica, mHE Osanica i mHE Bogatići) sa ukupnom snagom
od 22 MW --> proizveli 63 GWh

VE Mesihovina HZ HB sa snagom 50,6 MW -->proizvela 165 GWh

Elektroprivreda HZHB je u 2020. isporučila korisnicima 1,480 GWh.
Ako je Mesihovina 165 GWh, to znači da dotična vjetroelektrana već čini oko 11% proizvodnje (pod pretpostavkom da su proizvodnja i potrošnja u Hercegbosni bile te godine otprilike iste).

Mislim da je VE Mesihovina negdje na trećem ili četvrtom mjestu, iza par najvećih hidroelektrana u HB. Respektabilno.

Gornji horizonti u RS kad budu završeni proizvodiće godišnje 3.900 gwh.

I što je najbitnije. Za vjetroelektrane i hidroelektrane repromaterijal je voda i vjetar (džaba) a za termoelektrane ugalj (nije džaba).
Zarada je neuporediva.

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 27391

Robbie MO je napisao/la:

novem je napisao/la:

Manje.

2019.

7 malih HE EP BIH (mHE Una, mHE Krušnica, mHE Modrac, mHE Bihać,
mHE Snježnica, mHE Osanica i mHE Bogatići) sa ukupnom snagom
od 22 MW --> proizveli 63 GWh

VE Mesihovina HZ HB sa snagom 50,6 MW -->proizvela 165 GWh

Elektroprivreda HZHB je u 2020. isporučila korisnicima 1,480 GWh.
Ako je Mesihovina 165 GWh, to znači da dotična vjetroelektrana već čini oko 11% proizvodnje (pod pretpostavkom da su proizvodnja i potrošnja u Hercegbosni bile te godine otprilike iste).

Mislim da je VE Mesihovina negdje na trećem ili četvrtom mjestu, iza par najvećih hidroelektrana u HB. Respektabilno.

Manje.

HHerceg · **Pridružen/a:** 30 tra 2020, 17:35 **Postovi:** 10431

Vjetroelektrane se kombiniraju sa reverzibilnim hidroelektranama (ona u Čapljini). Reverzibilne hidroelektrane imaju akumulacije i sa gornje i sa donje strane te omogućavaju skladištenje energije. Idući korak EP HZHB bi trebala biti obnova CHE Čapljina.

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 27391

Robbie MO je napisao/la:

Izgradnjom planiranih vjetroelektrana (ali i 1 do 2 nove hidroelektrane) vjerojatno će se omjer pomaknuti ka
65% hidro
35% vjetar

To će biti puno stabilnije u odnosu na vremenske prilike, jer neće baš biti suša i nedostatak vjetra istovremeno. Vjetra vjerujem da nikad ne nedostaje, nikad nisam čuo da postoje godine bez vjetra. Vjetar puše više manje u svakom momentu, za razliku od kiše koja pada par sati u prosjeku jednom tjedno. Uz ovakav omjer proizvodnje, u najgorim hidrološkim godinama možda vjetar dobaci blizu 50% udjela.

Dobro si procijenio.

Naime, čak osam vjetroparkova (svi u HBŽ) imaju sve papire i energetske dozvole s ukupno 453,1 MW. (2/3 od NE Krško, 696 MW).
Sa ova dva sada HB bi imala 34,7% vjetar, 65,3% hidro.

Još dvije VE su u proceduri s 108 MW. Tada bi bio odnos 39,7 % / 60,3%.

Robbie MO

HHerceg je napisao/la:

Vjetroelektrane se kombiniraju sa reverzibilnim hidroelektranama (ona u Čapljini). Reverzibilne hidroelektrane imaju akumulacije i sa gornje i sa donje strane te omogućavaju skladištenje energije. Idući korak EP HZHB bi trebala biti obnova CHE Čapljina.

Već imamo jednu, to je navedena Čapljina, a u planu je CHE Vrilo.

Navodno HDZ-ovci u EP HZHB "izgubili urgentnost" za Vrilo, dok je nova vlada u HBŽ na vlasti, ne žele dati njima kao predizborne poene.

Reverzibilne hidoelektrane su odgovor na tvrdnju da bez termoelektrana (ili nuklearnih) nema stabilnosti isporučivanja električne energije.

Uostalom, ne mora EP HZHB uvijek imati 100% pokrivenosti, nekad može pasti na 70% pa uvoziti, zatim porasti na 150% pa izvoziti.

Hrvatska, ako sagradi drugu nuklearku sa Slovenijom, može osigurati i stabilnost Hercegbosni, a da Hercegbosna istovremeno bude u prosjeku izvoznik struje u tu istu Hrvatsku.

Prije je Aluminij služio za peglanje vrhova, iz smjera potrošnje.

Nismo mi neka velika sila i mastodontna nacija koja mora biti ultra stabilna, da nam je nužno biti energetski nezavisan u svakom momentu. Možemo istovremeno biti izvoznik struje na godišnjoj razini netto, i biti energetski povremeno zavisni pa kupovati na tržištu u sušnim mjesecima i slično.

Robbie MO

novovrijeme je napisao/la:

Robbie MO je napisao/la:

Elektroprivreda HZHB je u 2020. isporučila korisnicima 1,480 GWh.
Ako je Mesihovina 165 GWh, to znači da dotična vjetroelektrana već čini oko 11% proizvodnje (pod pretpostavkom da su proizvodnja i potrošnja u Hercegbosni bile te godine otprilike iste).

Mislim da je VE Mesihovina negdje na trećem ili četvrtom mjestu, iza par najvećih hidroelektrana u HB. Respektabilno.

Gornji horizonti u RS kad budu završeni proizvodiće godišnje 3.900 gwh.

I što je najbitnije. Za vjetroelektrane i hidroelektrane repromaterijal je voda i vjetar (džaba) a za termoelektrane ugalj (nije džaba).
Zarada je neuporediva.

4000 GWh je brutalno, to bi značilo udvostručenje proizvodnje u RS, zar je moguće da ima toliko vode i pada.

Robbie MO

novem je napisao/la:

Robbie MO je napisao/la:

Izgradnjom planiranih vjetroelektrana (ali i 1 do 2 nove hidroelektrane) vjerojatno će se omjer pomaknuti ka
65% hidro
35% vjetar

To će biti puno stabilnije u odnosu na vremenske prilike, jer neće baš biti suša i nedostatak vjetra istovremeno. Vjetra vjerujem da nikad ne nedostaje, nikad nisam čuo da postoje godine bez vjetra. Vjetar puše više manje u svakom momentu, za razliku od kiše koja pada par sati u prosjeku jednom tjedno. Uz ovakav omjer proizvodnje, u najgorim hidrološkim godinama možda vjetar dobaci blizu 50% udjela.

Dobro si procijenio.

Naime, čak osam vjetroparkova (svi u HBŽ) imaju sve papire i energetske dozvole s ukupno 453,1 MW. (2/3 od NE Krško, 696 MW).
Sa ova dva sada HB bi imala 34,7% vjetar, 65,3% hidro.

Još dvije VE su u proceduri s 108 MW. Tada bi bio odnos 39,7 % / 60,3%.

Bit će i dvije hidro, Livno i Glamoč.

Robbie MO

novem je napisao/la:

Robbie MO je napisao/la:

Elektroprivreda HZHB je u 2020. isporučila korisnicima 1,480 GWh.
Ako je Mesihovina 165 GWh, to znači da dotična vjetroelektrana već čini oko 11% proizvodnje (pod pretpostavkom da su proizvodnja i potrošnja u Hercegbosni bile te godine otprilike iste).

Mislim da je VE Mesihovina negdje na trećem ili četvrtom mjestu, iza par najvećih hidroelektrana u HB. Respektabilno.

Manje.

Mislim da je ovo odlična hidro godina.

Ali ok.

Robbie MO

novem je napisao/la:

Robbie MO je napisao/la:

Vjetra vjerujem da nikad ne nedostaje, nikad nisam čuo da postoje godine bez vjetra. Vjetar puše više manje u svakom momentu, za razliku od kiše koja pada par sati u prosjeku jednom tjedno. Uz ovakav omjer proizvodnje, u najgorim hidrološkim godinama možda vjetar dobaci blizu 50% udjela.

Iz studije o VE Jelovača.

Citat:

NEPREDVIDIVOST VJETRA
Količina električne energije dobivene iz vjetroelektrana je promjenljiva i to iz sata u sat.
Kako u elektroenergetskom sustavu proizvodnja i potrošnja moraju biti u svakom trenutku u
ravnoteži, ovakva svojstva jako utječu na odluku o priključenju većeg broja vjetroelektrana
na mrežu. Nedostatak i nepredvidiva priroda vjetra dižu cijenu kod regulacije u sustavu, na
što je Investitor u potpunosti spreman. Na taj način se diže cijena električnoj energiji
dobivenoj iz vjetra jer je možemo koristiti kod pokrivanja vršnih opterećenja. Kao i kod
drugih izvora i proizvodnja električne energije iz vjetroelektrana mora biti isplanirana, no
priroda vjetra to nikako ne omogućava, usprkos pomoći meteorologije.

Napravi se energetska karta na osnovu višegodišnjeg mjerenja.

Citat:

Na osnovu rezultata snimanja prikazanih na donjim slikama jasno se može zaključiti da se
radi o izrazito povoljnom području za realizaciju projekta Vjetroelektrana.
Naime, vidljivo je da u analizirani prostor VE prema potencijalima mjerenja, energetski
iznosi u rasponu od 200 – 600 W/m2, a prosječna brzina vjetra na mikrolokacijama na
kojima se planira postavljanje vjetrogeneratora se kreće od 8 m/s do 10 m/s.

slika

9m/s = 32,4 km/h

Lijepa karta. Ali baš mikrolokacija, jedna gora u HBŽ. Ono što se vidi je da su vrhovi brda najpovoljniji.

Bilo bi zanimljiva jedna takva mapa za cijelu BiH, da vidimo gdje je vjetropotencijal smješten i koncentriran, iako anegdotalno znamo.

Naravno, toliko mjernih stupova bi bilo skupo za sve izmjeriti, ali bi možda Njemačka mogla donirati pare da se na svakih 100 km2 izmjeri po jedna točka. To je 500 točaka za teritorij BiH. :zubati

Ionako Nijemci prodaju vjetroelektrane, i turbine i ostale dijelove, zato i guraju preko EU sve "obnovljivo". Prvi su razvili industriju za to i sada tjeraju preko EU zakona čitavu Europu, a preko CO2 poreza za uvoz u EU, i čitav svijet, da pređe na njihove tehnologije.

novovrijeme · **Pridružen/a:** 08 srp 2017, 10:10 **Postovi:** 37650

Robbie MO je napisao/la:

novovrijeme je napisao/la:

Gornji horizonti u RS kad budu završeni proizvodiće godišnje 3.900 gwh.

I što je najbitnije. Za vjetroelektrane i hidroelektrane repromaterijal je voda i vjetar (džaba) a za termoelektrane ugalj (nije džaba).
Zarada je neuporediva.

4000 GWh je brutalno, to bi značilo udvostručenje proizvodnje u RS, zar je moguće da ima toliko vode i pada.

To su pitali i Kinezi. :zubati

Citat:

Kada su Kinezi došli na područje istočne Hercegovine da osmotre teren i dobiju sve potrebne informacije o projektu ”Gornji horizonti” za čije finansiranje i izgradnju su zainteresovani, sve su obišli i saslušali, a potom pitali ”Sve uredu, ali gdje vam je voda?”.

Gornji horizonti = HE „Nevesinje“, HE “Dabar” i HE „Bileća“.
Kažu da ima vode nenormalno puno ja još ne vjerujem. Kad pogledaš slike, goli kamen i krš. Zamisli kakav bi to bio epic fali kad bi ovi naši sve napravili a nema vode. :smijeh

Nekoliko milijardi maraka će to sve koštati, samo HE Dabar koja se sad gradi koštaće oko 650 miliona KM. Da ne spominjem tunele koji se kopaju non stop već 15 godina.

novovrijeme · **Pridružen/a:** 08 srp 2017, 10:10 **Postovi:** 37650

Citat:

Rusija već zadovoljava 40 posto potreba EU za prirodnim gasom

Rusija poklapa Evropu.
Kad se izgradi sjeverni tok količine će biti uduplane.
I kod nas se planira prebacivanje TE na ruski plin.

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 27391

Robbie MO je napisao/la:

Hrvatska, ako sagradi drugu nuklearku sa Slovenijom, može osigurati i stabilnost Hercegbosni, a da Hercegbosna istovremeno bude u prosjeku izvoznik struje u tu istu Hrvatsku.

HR ima ogromni problem nedostatkom struje. Prošle godine 40% iz nabave, a iz NE Krško
dobiva još 18%. Uže vezivanje s EP HZHB bi joj idealno odgovaralo, pa i zajednički projekti,
ili još bolje kupovina, jer mi ćemo definitivno u dogledno vrijeme izvoziti struju.

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 27391

Robbie MO je napisao/la:

novem je napisao/la:

Dobro si procijenio.

Naime, čak osam vjetroparkova (svi u HBŽ) imaju sve papire i energetske dozvole s ukupno 453,1 MW. (2/3 od NE Krško, 696 MW).
Sa ova dva sada HB bi imala 34,7% vjetar, 65,3% hidro.

Još dvije VE su u proceduri s 108 MW. Tada bi bio odnos 39,7 % / 60,3%.

Bit će i dvije hidro, Livno i Glamoč.

CHE Vrilo (62 MW) je u TG, a RHE Kablići (52 MW) u LI, s tim da bi voda bila skupljana u GL. polju.

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 27391

Robbie MO je napisao/la:

Bilo bi zanimljiva jedna takva mapa za cijelu BiH, da vidimo gdje je vjetropotencijal smješten i koncentriran, iako anegdotalno znamo.

HB.

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 27391

Prostorni plan HBŽ, 2008-2028.
Energetska infrastruktura.

slika

HHerceg · **Pridružen/a:** 30 tra 2020, 17:35 **Postovi:** 10431

Ronaldinho je napisao/la:

Robbie MO je napisao/la:

Pokušaj otimanja hidroelektrana nakon 50 godina svakako bi rezultiralo raspadom Federacije, a onda struje ne bi vidjeli nikad, je bi im uveli trajne sankcije i nakon raspada.

Minimalno, firmom i preusmjeravanjem struje bi nastavila upravljati ona uprava za koju radnici kažu da je legitimna. Ali tu se ne bi zaustavilo, bio bi to začetak nove Samouprave.

Neće ko Cigani doći u Tomislavgrad i početi krasti struju.

Bez termoelektrana, Elektroprivreda Hercegbosne je duplo jača od sarajevske.

Možda bi najbolje bilo da HEP otkupi EPHZHB.

Ako HEP otkupi EPHZHB novac dobija Federacija.
EPHZHB postaje poluga ucjena nas Hrvatima u BiH.
U RH mogu doći na vlasti antiHB snage.
Veliki NE.

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 27391

novem je napisao/la:

Radi se o ozbiljnoj tvrtki koja u HR već ima 4 VE.
"u BiH ostvarimo 900 MW instalirane snage" - kao 2 nova Bloka 7 TE Tuzla koji se planira.

Citat:

wpd Adria želi uložiti 1,5 milijardi eura u sistem vjetroparkova Livno-Grahovo-Knin

wpd Adria, podružnica njemačke kompanije wpd, planira uložiti 1,5 mlrd EUR u integrirani sistem vjetroparkova na potezu Livno-Grahovo-Knin, rekao je za eKapiju na ovogodišnjem sajmu Zoran Obradović, predstavnik wpd Adria čije je sjedište u Dubrovniku.

Kako je istakao, trenutno pribavljaju dozvole za postavljanje mjernih stupova na području Livna, Glamoča i Grahova, a paralelno su dobili dozvolu za mjerenje u Kninu. Kroz ta mjerenja, kaže, dobit će uvid koliki je vjetropotencijal ovih lokacija i kako će se projekat razvijati u narednom periodu.

- Očekujemo da će, shodno dosadašnjim iskustvima i projektima koje smo razvili u blizini, rezultati biti povoljni, jer su i lokacije dobre. Lokacije su slobodne i nad njima nema koncesija za sada. Plan je da u BiH ostvarimo 900 MW instalirane snage i u Hrvatskoj 300 MW. Sveukupno, ovaj integrirani sistem vjetroparkova imao bi 1,2 GW instalisane snage – rekao je Obradović za eKapiju.

Projekat bi se razvijao u fazama, a plan je da prvi radovi krenu za oko tri do četiri godine. Očekivanja su da će sve biti završeno 2030. i to bi bio prvi ulazak wpd-a na tržište BiH.

- Tamo gdje bi se moglo odmah priključivati na mrežu, tu bismo prvo postavljali vjetroturbine, a onda bismo postepeno, u suradnji sa NOPS-om u Hrvatskoj i Elektroprenosom i NOS-om u BiH radili na tome da uvećamo visokonaponsku mrežu. Očekujemo da bi se u mrežu moralo uložiti 200 mil EUR, ali bi se u tom segmentu novac mogao osigurati iz europskih fondova, jer je cilj kreirati ujedinjeno europsko tržiše struje. Mreža koja bi se izgradila ostaje kasnije državi da je koristi. Nemamo sumnje da se jedan ovako veliki projekat neće isplatiti za obje države – naveo je Obradović.

Što se tiče ulaganja u same vjetroturbine i opremu, to bi bila isključivo investicija wpd-a.

- Obično svoje projekte financiramo sa oko 20-30%, a ostatak je bankarski kredit. On nam služi i kao vanjska kontrola, jer su banke vrlo stroge i projekti moraju biti ako dobri. Ovom investicijom želimo doprinjeti ujedinjenom europskom tržištu eleketrične energije, koje još nije zaživjelo. Zbog prirodnih resursa kojim obiluje ovaj prostor ovo je dobra prilika da se BiH i Hrvatska još jače povežu sa ostatkom Europe i steknu bolju poziciju za izvoz struje. Kao kompanija, imamo snage da iznesemo ovaj projekat, ali moramo imati lokalnu i državnu podršku. Nećemo tražiti feed-in tarife, balansiranje, nego sve radimo sami, ali moramo imati dobar pravni okvir koji će to podržati.
Pilot projekat u Ravnom

wpd Adria radi na pilot projektu vjetroelektrane u općini Ravno, na krajnjem jugu FBiH. To je, kako je rekao Obradović, dobra prilika da primjene iskustva koja već imaju u Hrvatskoj. Trenutno rade na mjerenju vjetropotencijala, za koji kažu da je dobar na ovom području.

Vjetroelektrana u Ravnom bi imala instaliranu snagu od 50 MW i WPD Adria je dobio podršku lokalne zajednice za ovaj projekat. Prvi radovi bi mogli krenuti za oko tri godine.

- Kako je to manji projekat vidjet ćemo kako će se kretati cijena struje. Po svim parametrima koje smo našli za tu lokaciju, vjetrar je odličan. Imamo ovde dobar spoj na mrežu i bilo bi nam drago da to bude prvi uspješan projekat u BiH – naveo je Obradović.

wpd Adria već ima četiri vjetroelektrane u Hrvatskoj – dvije kod Šibenika, na Pelješcu i kod Šestanovca, ukupne snage 100 MW, što je kako je rekao Obradović, značajan udio za Hrvatsku. Nakon izgradnje vjetroelektrane su ostale u njhovom portfelju za upravljanje, što i žele sa projektima u BiH, jer smatraju da imaju dobro iskustvo u upravljanju i prodaji struje.
Prilika za izvoz struje

Njemački wpd godišnje uloži više od milijardu eura u nove projekte širom svijeta. Sada imaju ugovoreno 5 mlrd EUR investicija, poput onih u Tajvanu i Čileu, kao i u matičnoj Njemačkoj.

- Projekti u BiH i Hrvatskoj su dobra prilika za izvoz struje, s obzirom na to da će europske zemlje imati sve veću potrebu za uvozom. Gašenjem više od 10 GW termoelektrana i 20 GW nuklearki raste cijena struje u Evropi – zaključio je Obradović.

Citat:

Njemački Wpd ulaže 500 milijuna eura u veliku vjetroelektranu
Poslovni dnevnik , 18. lipanj 2021.

Kompanija Wpd, sa sjedištem u Bremenu, izgradila je dosad 2400 vjetroagregata te instalira vjetroelektrane na moru i kopnu.

Predstavnici tvrtke Wpd Adria najavili su u veljači ove godine da su spremni na istraživanja i ulaganja u potencijalne projekte obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini, a Hercegbosanki kanton su istaknuli kao iznimno perspektivno geografsko područje za izgradnju budućih vjetroparkova.

Bolja pozicija za izvoz struje

Konkretno su iznijeli prijedloge i projekte za izgradnju sljedećih vjetroparkova: VE Kruzi i VE Vaganj na području Livna, ukupne instalirane snage 810 megavata, VE Glamoč u istoimenoj općini, ukupne instalirane snage 138 megavata i VE Marino Brdo na prostoru općine Bosansko Grahovo, ukupne instalirane snage 126 megavata.

https://www.poslovni.hr/regija/u-sj-mak ... nu-4292750

PCM

Odlične informacije novem :palacgore1

Robbie MO

O BLOKU 7 U TUZLI
Semir Efendić žestoko kritikovao Fadila Novalića: Kako smo protiv sebe okrenuli i Kinu?

https://www.klix.ba/vijesti/bih/semir-e ... /210823144

lider30

Njemackoj ozbiljno fali struje i uvoze francusku struju iz nuklearnih elektrana. S obzirom kako su Zeleni jaki u Njemackoj, mogla bi biti sansa u buducnosti za Herceg-Bosnu i pocivanje Elektroprovrede Herceg-Bosne na cistoj proizvodnji struje.

Niko Komadina

NJEMAČKA SE OKRENULA PROIZVODNJI IZ UGLJENA

Citat:

Rekordno visoke cijene plina na europskom tržištu i niže cijene ETS dozvola za trgovanje ugljičnim dioksidom u EU-u pogurali su njemačku proizvodnju električne energije na ugljen iznad proizvodnje na plin ovog ljeta, prvi put od 2019. a prema forwardima, prebacivanje s plina na ugljen moglo bi se nastaviti i do zime.

Njemačka proizvodnja iz ugljena u prosjeku je iznosila 4,72 GW u tekućem tromjesečju, u odnosu na 3,52 GW u trećem tromjesečju prošle godine i 4,12 GW u drugom tromjesečju ove godine.

Proizvodnja na plin u ovom je tromjesečju u prosjeku iznosila 4,56 GW, znatno ispod 7,16 GW zabilježenih u srpnju i rujnu 2020. i 5,70 GW u travnju i lipnju ove godine. Njemačka plinska skladišta su na 52% zapunjenosti, u odnosu na 88% u isto vrijeme 2019.-20. odnosno 60% 2018. godine. Njemačka proizvodnja iz ugljena mogla bi nastaviti nadmašivati proizvodnju električne energije iz plina u sljedećem tromjesečju ako cijene plina budu rasle brže od EU ETS dozvola, objavio je Argus. / ENERGETIKA-NET.COM

11.08.2021 · NJEMAČKA / UGLJEN / PLIN

Robbie MO

Za 3 godine gotova VE Poklečani u Posušju, nova najveća vjetroelektrana u BiH.

Posušje: Vjetroelektrana Poklečani snage 132 MW bit će završena 2024. godine
https://www.jabuka.tv/posusje-vjetroele ... 24-godine/

Po nominalnoj snazi ovo će biti treća elektrana u HB.

Grobar

Robbie MO je napisao/la:

4000 GWh je brutalno, to bi značilo udvostručenje proizvodnje u RS, zar je moguće da ima toliko vode i pada.

Projekat Buk Bijela će, kada se završi, Republici Srpskoj donositi novih 200 miliona godišnje u budžet.
Ukupni budžet Republike Srpske je 1,9 mlrd€.. :palacgore1

.

HercegBosna.org

Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo

Online