To je malo banalno tako rezonovati...

Prvo , odmah je uposleno 14 Hrvata , i ide do cca. 40.Znači , ima posla za 40 glava obitelji*3-4 člana=120 ljudi.
Drugo , nisu tu samo osobna vozila , nego i gospodarska-dostavna.
Treće , svi su "cjenjeni" koji ostavljaju pare kod nas jer na kraju krajeva , guraju naše interese , zar ne ?

Apsolutno.

Vitez je za mene vice-metropola Hrvata u BiH, i treba bit najjači mogući gospodarski, trgovački i obrazovni centar.

Vitez treba maksimalno forsirat.
Drago mi je što hrvata ima skoro 2/3 u Vitezu, i drže sve u rukama.

Ovdje pri vrhu stranice, kad otvorite link... http://www.fpmoz.ba/

vidite gdje su sve ove godine otvoreni odjeli FPMOZ-a u Mostaru.
Novi odjeli u Vitezu, Livnu i Orašju.

Pozdrav svima na ovom forumu koji tako lijepo miriše na Nju.
Samo bi se nadovezao na postove u kojima se nabrajaju uspješna poduzeća i nadodao još jednog giganta - Mepas (kupio staru bolnicu u Mostaru,navodno će graditi tržni centar), a tu je i Presal (čini mi se jedan od rijetkih koji doprinose uplaćuje na puni iznos palće), MCI, TT Kabeli, Inter Press. Ataco....
Jes da su svi iz Širokog Brijega ali iz Vaših postova je vidljiva ekspanzija i drugih krajeva gdje su Hrvati u većini.

Mepas je čudo. Grbešić jednostavno zna okrenuti lovu. A nema više firmu, nego pravu kompaniju.

Vitez, Kreševo, Široki i Čitluk su pravi općinski gospodarski tigrovi.

pjosip da ti samo znas sto sve Rama ima. Nema bas kakvu klimu? Jesi ikad cuo za izraz "pitoma Rama". U vecini Rame ne treba ni zalijevati zemlju,zato im kavade nisu vodenaste nego mesnate. Krompir, luk, sljive, tresnje ne zna se sto je bolje. Jos uz to voce im kasnije radja nego u Hercegovini i zato je skuplje. Rama je po meni jedan od najljepsih predjela BiH. Odlican spoj hercegovacke i bosanske klime, a jos uz to nije krsevita, nego sumovita.
Ekonomska situacija je losa, znam da je u Rami bio neki kamenolom. Znam da ima dosta ramljana koji rade u splitskom Konstruktoru. Vecina stanovnistva radi izvan Rame.

Malo da se dotaknem ne iskoristenih resursa ili krava muzara.

Energija vjetra, nepresusan i besplatan izvor elektricne energije, neznam kakvo je stanje sa vjetrovima na kupresu / šuici, no čini mi se da tamo brišu vjetrovi, jer nema visoke vegetacije. takodje ostali krajevi hercegovine.

Sunčeva energija, neznam koliko su koji krajevi godisnje osunčani, no ova besplatna energija se moze uporabiti na dva nacina:

-jeftiniji, kolektori topline (tople vode) nude znacajnu ustedu ostalih energenata;
-skuplji, kolektori elektricne energije. Nedavno sam gledao na tv primjer jednog domacinstva (5 clanova obitelji) kod zagreba, gdje sve svoje potrebe za elektricnom energijom dobiju iz solarnih celija smjestenih na krovu, a visak struje prodaju hep-u. isplativost investicije u roku 10 godina.

Proizvodnja uljarica, (uljana repica, suncokret) ovdje bi se mogla zaposliti citava sjeverna bosna, kao konacan proizvod jestivo ulje i sirovina za bio-dizel. I jedno i drugo nedostaje na trzistu bih.

Geo termalna energija, lezista nafte u hercegovini i posavini, telekomunikacijske usluge (posebno treba pozornost obratiti na kronicni nedostatak kvalitetnog visokoproticnog interneta na podrucju citave bih, eronet bi mogao i trebao razmisliti o pruzanju usluga brzog mobilnog interneta, koji bi cijenom i kvalitetom potukao sve davatelje usluga putem zice i bezicno)

Dajem odgovor na prijedloge:

Prve vjetroelektrane na Kupresu do kraja 2009.


Tijekom 2008. godine Vlada Hercegbosanske županije potpisala je tri ugovora za iskorištavanje vjetroenergije na području Hercegbosanske županije i to u općinama Livno, Kupres i Tomislavgrad, a postavljanje prvih vjetroelektrana očekuje se do kraja 2009.godine. Prema riječima predsjednika Povjerenstva za koncesije Mate Šiške procedura za izdavanje koncesijskog ugovora nije jednostavna i vremenski traje dugo, minimalno godinu dana. Razlog su duljina mjerenja vjetropotencijala, također godinu dana, te uvrštavanje lokacije, koje su predmet koncesije, u prostorne planove općina i županije.



Šiško je naglasio da Vlada Hercegbosanske županije pokazuje sluh za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije.U proceduri je i dodjela koncesije za izgradnju mini hidrolektrane u Šujici kod Tomislavgrada, jačine do 5 MW, a ima i najava za proizvodnju elektrana na sunčevu energiju, što potvrđuje da se sve više investitora odlučuje upravo na investiranje u obnovljive izvore energije.

Izvor: http://www.kupresportal.com/?a=v&id=122 ... aja%202009.

Potom:

Općinsko Vijeće odbilo ugovor HBŽ-a o vjetroelektranama

OPĆINSKO VIJEĆE KUPRES
OPĆINSKI NAČELNIK

Kupres, 11. rujna 2008 godine

Priopćenje za javnost

Općinsko Vijeće općine Kupres i općinski Načelnik temeljem održane sjednice općinskog Vijeća vezano za dodjelu koncesije od strane Ministarstva gospodarstva Vlade HBŽ na lokacijama u općini Kupres: Ravanjsko, Vukovsko i Obadine, jednoglasnom odlukom i zaključkom svih vijećnika općinskog Vijeća bez obzira na stranačku pripadnost najenergičnije odbacuje sve protuzakonite radnje koje samovoljno poduzima Vlada Hercegbosanske županije i njeno Ministarstvo da maksimalno razvlasti općinu Kupres gospodarenjem njenim prirodnim resursima. Odbacujemo Ugovor koji je sklopljen mimo znanja općine Kupres s poduzećem „Kamen-Dent" d.o.o. iz Mostara za izgradnju i korištenje vjetroparka na području općine Kupres.

Traži se od Vlade HBŽ da poništi navedenu Ugovor.
Razlog za donošenje ovakvog zaključka općinsko Vijeće temelji na činjenici da je sporni Ugovor zaključen na temelju Zakona o koncesijama HBŽ, (Narodne novine HBŽ, broj: 14/03), za kojeg je presudom Ustavnog suda FBiH, broj: U-12/07, od 26. rujna 2007 godine, utvrđeno je da je istim povrijeđeno pravo općina na lokalnu samoupravu
Isti zakon nije usklađen (u ostavljenom roku od šest mjeseci od dana objavljivanja presude), s principima europske Povelje o ljudskim pravima i Zakonom o principima lokalne samouprave u FBiH.

Prije potpisivanja navedenog ugovora nije tražena nikakva suglasnost niti mišljenje nadležnih organa općine Kupres.
Općinsko Vijeće je usvojilo Prostorno-plansku dokumentaciju kojom je odredilo lokacije za izgradnju vjetroelektrana, a navedene lokacije u spornom ugovoru nisu predviđene za izgradnju vjetroelektrana, što je jedan od razloga za osporavanje ovog ugovora kao i bilo kakvih aktivnosti na navedenim lokacijama.
Općinsko vijeće traži da se o nastalom problemu upozna javni županijski Pravobranitelj i ostale nadležne institucije u FBiH i zadužuje općinskog Načelnika da poduzme sve zakonite mjere na zaštiti imovine i interesa općine Kupres.

Općinsko Vijeće i općinsko Poglavarstvo više puta se očitovalo po pitanju vjetroparkova i ostalih koncesija na području općine Kupres i spornih Zakona o koncesijama i imovini, međutim nije bilo spremnosti od Vlade HBŽ da se navedeni problemi riješe.

Predsjednik općinskog Vijeća
Midhat Mešan

općinski Načelnik
Stjepan Herceg

Izvor: http://www.kupresportal.com/?a=v&id=1221558056&m=Općinko%20Vjeće%20odbilo%20ugovor%20HBŽ-a%20o%20vjetroelktranama

Jel zna itko koliki udio u količini pitke vode u BiH drže Hrvati?

tko će to znati. koliko sam čitao neke eksperte, pod hrvatskom i BIH je praktički cijeli bazen pitke vode, tako da je valjda svi imaju u izobilju.

Osnovano Udruženje proizvođača i prerađivača aluminija...

http://sirokibrig.com/sirokibrig.com.opsirnije.asp?ID=3775

Vjest je već malo ostarila ali je prenosim iz jednog drugog razloga, kojim bih želio ukazati na značaj aluminijske industrije za Hrvate u BIH.
U svojoj knjizi Stoljeće rata gospodin William Engdahl iznosi jednu vrlo zanimljivu tezu a odnosi se na mjerenje BDP-a u kojoj tvrdi kako je proizvodnja čelika po glavi stanovnika jedan od najboljih pokazatelja zdravlja i snage jedne nacionalne ekonomije.

Klasična formula za izračun BDP-a je:
državna potrošnja+osobna potrošnja+investicije+izvoz-uvoz (ispravite me ako griješim)
e sad ovaj gospodina navodi kako potrošnja u kockarnicama u Las Vegasu također ulazi u izračun BDP-a, što nije niti zdravo a niti preporučljivo

Kad preslikamo ovu tezu o čeliku na aluminij, koji se od čelika danas više nego prije
preferira primjerice u automobilskoj industriji zbog svoje težine, uviđamo koliki značaj ima proizvodnja i prerada aluminija za naše krajeve.

Znam da vam nisam ništa novoga rekao, jer svi mi manje više dobro znamo kolike su pllaće u ovim industrijama, nego sam htio ukazati na važnost i ulogu proizvodnje i prerade aluminija te njegovog utjecaja na gospodarstvo u cjelini a koji je u rukama Hrvata BIH