Sve to super, ali kad šire kapacitete, zašto ne otvore koji pogon u HBŽ ili srednjoj Bosni?

Mislim da se okasnilo s time jer nema više raspoložive radne snage. Čak je I u ZHŽ kronični nedostatak ,kamoli gore gdje je sve pobjeglo u njemačku

Pa ima firmi iz ŽZH koje ulažu po HBŽ.

Šišović doo npr.

Onda ova firma gdje Premijer Čović radio, ima veze sa Širokim.

Benzinske crpke Coral itd

EKONOMSKI RAZVOJ

U općini Kreševo završava se poslovni inkubator vrijedan gotovo milijun KM

U ovom objektu, koji je smješten u poduzetničkoj zoni Resnik, nalazit će se devet ureda, konferencijska dvorana, caffe/restoran, kao i pomoćne prostorije

Pri kraju su radovi na vanjskom uređenju poslovnog inkubatora na području općine Kreševo.
- Poslovni inkubator važan je projekt za dugoročan ekonomski razvoj općine Kreševo i značajno će doprinijeti stvaranju povoljnijeg poslovnog okružja, poticanju inovacija i omogućavanju lokalnim i drugim poduzetnicima da lakše pristupe potrebnim resursima i podršci - napominju iz Općine Kreševo.
U ovom objektu, koji je smješten u poduzetničkoj zoni Resnik, nalazit će se devet ureda, konferencijska dvorana, caffe/restoran, kao i pomoćne prostorije kao što su: server-soba, garderoberi, toaleti... Okvirni sporazum za ovaj projekt je potpisan i ukupna vrijednost radova može iznositi do 971.092,66 s uračunatim PDV-om, napominju iz Općine Kreševo.

Šta su poslovni inkubatori?

Poslovni inkubator je program osmišljen za ubrzavanje razvoja poduzeća putem niza potpornih resursa i usluga, koje je razvilo i usmjerilo rukovodstvo inkubatora i koje nudi i kroz inkubator i kroz njegovu mrežu kontakata.

Inkubatori se razlikuju po tome kako pružaju svoje usluge, organizacijskoj strukturi i vrstama klijenata kojima služe. Uspješan završetak programa poslovne inkubacije povećava vjerojatnost da će startup ostati u poslu dugoročno: povijesno gledano, 87% diplomiranih inkubatora nastavlja s poslovanjem.

Inkubatori se razlikuju od istraživačkih i tehnoloških centara po tome što su posvećeni tvrtkama na početku njihovog djelovanja. Istraživački centri i tehnološki parkovi, s druge strane, obično su veliki projekti u kojima se nalazi sve od velikih korporacija, državnih tijela ili sveučilišnih laboratorija do vrlo malih poduzeća. Većina istraživačkih centara i tehnoloških parkova ne nudi usluge podrške tvrtkama, koje su obilježje programa poslovne inkubacije. Međutim, mnogi istraživački centri i tehnološki parkovi domaćini su inkubacijskih programa.

Korporacijski inkubator također se razlikuje od startup studija po tome što inkubator radi samo s startupima koje su stvorile treće strane i ne drži nikakav ili manji postotak kapitala od onog koji preuzima startup studio.

Izvor: večernji

Zaposoeni 2021./2024.
Livno / 4.591 / 4.906 / +6,86%
Posušje / 3.873 / 4.240 / +9,48%
Ne može biti tolika razlika u gospodarstvu sa manje zaposlenih.
Vjerovatno razliku prave trgovačka predstavništva .

E moj zaba, i tu si pokušao mutiti vodu neznanjem, kako mi je samo to promaklo.

Uglavnom, Posušje profitira zbog jakih trgovačkih društava, a ovako to izgleda kad se usporedi s Livnom:

Posušje:
352 trgovačka društva
Prihod kompanija (d.o.o.): 1,5 mlrd. KM
Dobit kompanija (d.o.o.): 182 mil. KM
Izvoz kompanija (d.o.o.): 339 mil. KM
Broj zaposlenih (d.o.o.): 3776 - dobit po zaposlenom: 48.199 KM

Livno:
279 trgovačkih društava
Prihod kompanija (d.o.o.): 299 mil. KM
Dobit kompanija (d.o.o.): 22 mil. KM
Izvoz kompanija (d.o.o.): 32 mil. KM
Broj zaposlenih (d.o.o.): 2219 - dobit po zaposlenom: 9.914 KM


Dakle, iako Livno ima ukupno više zaposlenih od Posušja, problem Livna je taj što se više od 50% zaposlenih oslanja na javne službe te niskoprihodovnu poljoprivredu i ograničene male obrte.

S druge strane, Posušje, s više zaposlenih u trgovačkim društvima koje se može registrirati za čitav niz različitih djelatnosti, ostvaruje ogroman izvoz per capita, ima ogroman fiskalni promet, ogroman prihod i ogromnu dobit per capita i po zaposleniku.

Posušje je danas bazen pun novca do kojeg se lako dolazi, bilo legalno ili ilegalno. Samim time, potrošnja stanovništva puno je jača u odnosu na prosjek BiH.

Zato u Posušju danas imamo eksploziju stanogradnje i rast broja rođenih u odnosu na Livno, a vrlo brzo će Posušje imati i više zaposlenih od Livna jer Posušje ima zdrave ekonomske temelje na koje će se nadovezati mnogi poslovno-stambeni projekti s uslužnim i malim obrtničkim djelatnostima.

Ljubuški - velika investicija iza koje stoji novo-registrirana kompanija IMMOVEST d.o.o. Mostar u vlasništvu Snežane Gudelj (FIS Vitez)

Drugi FIS u Hercegovini ili nešto totalno drugo povezano s FIS-om

E moj bora ti si puka čojek, postao si rob svojih ideja .
Kao što sam i predpostavio i napisao, disproporciju prave trgovačka predstavništva , a jučer smo pokazali da ona daju i ključni zamazh zhž plus čitluk ekonomiji, pored ostalih gospodarskih preduvjeta.
Bum stanogradnje nije isključivo posljedica ekonomskih aktivnosti jer bi onda Duvno bilo na vrhu jer tamo je stanogradnja najizraženija.

Ti iako si fanatik ekonomskih statistika, a ja tek povrsan pratitelj tvojih upisa, ti nisi u stanju uvidjeti razliku u preduvjetima između ZHŽ i Livna. Da se čovjek zapita kako je takvo nešto moguće , je li to posljedica obrazovnog sustava baziranog na štrebanju bez ikakve uporabne koristi ili šta je već na stvari.
Tvoja ideja o nadljudima iz ZHŽ, a koja te inspirira i potiče, a na kraju frustira kad se stanje približi realnosti, je tvoj ozbiljan problem. Umjesto što bi svima pa i tebi trebao biti cilj spoznati realnost ti to shvacas kao najzešcu osobnu uvredu .
Necu izlaziti s tvojom detaljnom dijagnozom, ali već sad je ona kristalno jasna.

HBŽ ima status siromašne županije u BiH jer ima najlošije ekonomske pokazatelje, dok ZHŽ ima status najbogatije županije u BiH.

HBŽ također ima poseban koeficijent za nerazvijene županije kako bi mogla funkcionirati, dok ZHŽ svojim novcem financira taj koeficijent.

Uzroke takvog lošeg ekonomskog stanja HBŽ-a objašnjavam, a pozitivan primjer ZHŽ, kojeg vi u HBŽ-u trebate slijediti i kopirati, naglašavam. Umjesto da mi zahvališ, ti se duriš, umanjuješ uspjeh ZHŽ-a, braniš neobranjivo, lupaš gluposti i nadmudruješ se neznanjem.

Da je stanje katastrofalno kod vas u HBŽ-u potvrđuju i MUP statistike o broju kaznenih dijela kojih imate u županiji na 10k ljudi više nego ZHŽ. Broj samoubojstava u HBŽ je 4 puta veći nego u ZHŽ-u.

Vi u HBŽ niste sretni ljudi, a ni mentalno zdravi ako je suditi po tebi zaba.

Mogu pitati sta se tacno radi ako te zanima.
Jesi slike nasao na stranici Širbegovića?

Da, fotke su od Širbegovića.

Ako možeš doći do informacije, naravno pitaj.

Ti ništa ne objašnjavaš jer to nisi u stanju.
Ti možeš samo nabrajati statističke podatke koje ne znaš kvalitetno interpretirali.
Tipična štreberskia posla, a pored toga ti si zaluđeni fanatik i to ti dodatno sužava percepciju.
Ja sam nekoliko puta govorio o nepovoljnim gospodarskim prilikama u HBŽ, objašnjavao stanje i štoviše još davnih dana sam i ovdje pisao što će se desiti zbog određenih procesa iako nisam ekonomist , ne poznajem statistike, nego tek površno pratim ono što se piše po forumu .Oni koji imaju mozga, zanima ih realnist to su u prihvatili.
Ti si fanatik, sve podatke znaš, a ne objasnjavas i ne kontas ništa.
Evo budi muško, nemoj skretati s teme i jasno napiši ono što si rekao, da ti objašnjavaš zašto je HBŽ ekonomski tu gdje je Ajde objasni meni i ostalima koji poput neme nisu shvatili tvoje velumne zamisli.

Sve sam objasnio.
zaba ništa ne kuži.
Ponavljaš se.
Ne zagađuj ovu temu.
Šic.

Drvar, Glamoč, Grahovo, Kupres , Livno i Duvno su ekonomski lošiji od Posušja, Gruda, Ljubuškog i Širokog jer su to nesretni ljudi i nisu se ugledali u ZHŽ.
Eto to su osnovni zaključci jednog ekonomskog fanatika iz svih njegovih podatka.
Ti ako nisi gadno neobrazovan, onda se stvarno moramo kao društvo zapitati kuda ide obrazovni sustav.
Još samo trebamo čuti da si zavrsio ekonmski fakultet u Zagrebu.
Evo ofgovori mi molim te što si završio, iskreno me zanima. I neću više odgovarati na tvoje upise.

Boriš se za opstanak svog Vukadina i parazitskog sistema u HBŽ-u.

Istina boli aktivistu vladajuće HBŽ kaste, razumijem te.

Ne dosađuj i savjetuj Vukadinu da se ugleda na načelnika Posušja
https://www.posusje.info/opcina-posusje ... m-razvoju/



Posuška poduzetna dijaspora i domaća ekipa će stvarati stotine milijuna € nove vrijednosti za Posušje, a vi u HBŽ-u se i dalje češkajte za jaja, opravdavajte se, samosažalijevajte se zbog raznih nepovoljnih okolnosti i kmečite na one koji vam pokušavaju otvoriti oči.

Koje si struke, samo još to i nijednu više neću napisati.

Agroekonomist.

Jesam rekao da neću više pisati , ali neću više odgovarati na borine upise.

Ovo je interesantno, svježa vijest.
Ve Ivovik dobila dozvolu za rad , investicija 130 milona eura, planirana proizvodnja 260gwh.
Gotovo bilo još prije 2 godine, ali nije bilo dozvole.
Netko je spomenuo Vukadina, pod njegovom vlasti je u TG, otprilike govorim, investirano 400-500 milona u VE, koje će praviti proizvod koji se s lakoćom može izvesti za 100-150 milona maraka, to će biti fascinantne statistike.
Zašto su sve VE u HB u Tg, naravno primarno zbog preduvjeta, ali nikad samo preduvjeti nisu dovoljni. Zašto je Ivovik bio 2 godine na čekanju , zato što Livno nije rijesilo potrebene zahtjeve, sve do dolaska Vukadina za premijera, mada ne znam je li on to riješio.
Zašto će Tg dobivati bolji postotak od Livna, zato što je netko bolje iskoristio preduvjete.
Da stožerna politika nije sabotirala HE Vrilo, gdje bi te brojke otišle.
Prema tome mislim da razumni ljudi iz ovoga mogu donijeti dobre zaključke .
Ako vidim da ima potrebe mogu i pojasniti.

HRVATSKE FIRME U HRVATSKA MJESTA‼

Na poznajem situaciju ali nedavno je Zoran Kresic na RTV HB eksplicitno pohvalio Vukadina i posao koji rade u HBZ. Nije specificirao na sto misle ali je aluditso na to da se i tamo gdje nije HDZ mize napraviti dobar posao.

Kad smo osigurali Hercegovinu, idemo vratiti ljude u Posavinu.

Ovo se zove hercegbosanska suradnja

Firma iz Hercegovine otvorila tvornicu čipsa u Posavini

Samo da ne budu male plaće pa da većina radnika budu muslimani

Vjetroelektrane i solari: Koliko smo zapravo dobili, a koliko izgubili?

Vjetroelektrane su nekad predstavljale budućnost zelene energije i ekološke održivosti. No, danas, nakon što su izgrađene u tolikom broju i na nepreglednim prostranstvima Hercegovine, postavlja se pitanje: što smo mi, lokalne zajednice, stvarno dobili?

Načelno, jedna vjetroelektrana po općini je prihvatljiv model – pod uvjetom da se gradi na lokaciji gdje neće remetiti život ljudi, neće narušiti reljef i gdje će ulaganje imati smislen omjer uloženog i dobivenog. Međutim, trenutno svjedočimo nečemu sasvim drugačijem – širenju vjetroelektrana i solarnih polja bez reda, bez konkretne koristi za lokalno stanovništvo i bez pravog nadzora nad time gdje novac od koncesija završava.

Primjer VE Poklečani dovoljno govori. Županija i općina zajedno dobiju oko 800.000 eura godišnje, što je smiješan iznos s obzirom na to da smo dobili naružen okoliš i upitno poboljšanje kvalitete života. Novac od tih koncesija trebao bi biti jasno usmjeren – u vrtiće, pješačke zone, sportsku infrastrukturu, bazene ili druge projekte koji bi podigli standard života. Ali ne, umjesto toga, tim novcem sponzorira se profesionalni nogometni klub koji funkcionira kao osobni PES i Football Manager projekt ministra i lokalnih moćnika.

Hercegovina je rijetko područje gdje je potražnja za vrtićima veća od ponude – a ulaganja u njih su minimalna. Umjesto da stvaramo sustavnu potporu talentima u različitim područjima – od nogometa i košarke do glazbe i umjetnosti – mi plaćamo masne ugovore profesionalnim igračima i guramo novac u sportsku industriju koja nema širi društveni efekt.

Pogledajmo Tomislavgrad, gdje već postoji pet vjetroelektrana. Je li se zbog toga poboljšao standard života? Je li narod dobio konkretnu korist? Ili smo samo gledali kako se uništava prirodni reljef, a novac od koncesija nestaje u netransparentnim raspodjelama?

Stav je jasan: jedna vjetroelektrana po općini – i to na pravom mjestu. I pritom koncesije moraju biti znatno veće, a ne mizernih 2.5% od dobiti po MWh, što je daleko ispod onoga što bi lokalna zajednica trebala dobiti za korištenje svog prostora i resursa.

A kad smo kod solara, situacija je još gora. Na solarna polja u urbanim područjima treba staviti moratorij. Solarni paneli trebaju biti na krovovima kuća, industrijskih i javnih objekata, a ne na svakom slobodnom brdu ili polju, jer pretvaranje prirodnih površina u beskrajna solarna polja donosi više štete nego koristi.

Mi, Hrvati Herceg-Bosne, prepoznati smo po pohlepi i nezasitnosti kada su u pitanju ovakvi projekti. I zato je vrijeme da se postavi granica. Ako vjetroelektrane i solari ne doprinose kvaliteti života stanovništva, ako koncesije nisu fer i transparentne, onda se moramo zapitati – kome to sve zapravo koristi?

Vrijeme je za racionalan pristup, a ne nezasitnu grabež pod krinkom 'zelene energije'.

https://notra.ba/index.php/vijesti/7160 ... io-radnike

"Vlasnik firme Struktura Jajce Dubravko Kolovrat darovao radnike za Bajram sa po 200 KM.

Jako lijepa gesta koja nije baš česta u našoj državi. Svaka čast gospodine Dubravko, da vam firma bude još uspješnija iako je sada izuzetno uspješna na polju gradnje cesta i autocesta. Obradovano je više stotina radnika."

Ima li koji naš zaposlen pokraj tolikog broja muslimana?