HercegBosna.org

Robbie MO

Došao turizam u selo Svitava u četverokutu Čapljina-Stolac-Ravno-Neum.

Braća kupili brod i pokrenuli turizam na Svitavskom jezeru, dolaze uglavnom strani turisti iz Dalmacije, turisti jedu ribe, jegulje itd.

Robbie MO

Bogata Hercegovina · **Pridružen/a:** 10 kol 2021, 15:13 **Postovi:** 228

Velike promjene u gospodarstvu HercegBosne 2021. god. Prvi put u povijesti je Županija Zapadnohercegvačka jača u izvozu od Srednjobosanske i Hercegovačkoneretvanske županije, evo podataka:

Izvoz u 6 mjeseci 2021. po županijama i izvoz per capita:

ZHŽ- 419.3 mil. KM - p.c. 5.176 KM
SBŽ- 381.4 mil. KM - p.c. 1.833 KM
HNŽ- 355.8 mil. KM - p.c. 1.944 KM
USK-- 251 mil. KM - p.c. 1.364 KM
TK-- 971.3 mil. KM - p.c. 2.380 KM
ZDK- 923.1 mil. KM - p.c. 2.772 KM
KS-- 808.4 mil. KM - p.c. 1.893 KM
PŽ-- 66 mil. KM - p.c. 2.640 KM
HBŽ-- 58.3 mil. KM - p.c. 1.295 KM
BPK-- 102 mil. KM - p.c. 4.080 KM

Na temelju podataka za prvih 6 mjeseci 2021. se već sad mogu predvidjeti ukupni izvozni rezultati po kantonima za 2021., pa evo očekivanog izvoza FBIH za 2021. godinu i izvozne produktivnosti per capita:

ZHŽ- 838 mil. KM - p.c. 10.345 KM
SBŽ- 762 mil. KM - p.c. 3.650 KM
HNŽ- 711 mil. KM - p.c. 3.885 KM
USK-- 502 mil. KM - p.c. 2.728 KM
TK-- 1,94 mlrd. KM - p.c. 4.752 KM
ZDK- 1,84 mlrd. KM - p.c. 5.525 KM
KS-- 1,61 mlrd. KM - p.c. 3.770 KM
PŽ-- 132 mil. KM - p.c. 5.280 KM
HBŽ- 116 mil. KM - p.c. 2.577 KM
BPK-- 204 mil. KM - p.c. 8.160 KM

Po visini izvoznog novčanog iznosa će sigurni prvi biti tuzlanski kanton sa 1,94 mlrd. KM izvoza, ali na 408k stanovnika, TK izvozna produktivnost per capita će iznositi svega 4.754 KM. Da bi TK bio nivo produktivnosti per capita ZHŽ, mora ostvarivati godišnji izvoz u iznosu od 4,2 mlrd. KM., a tome TK nije ni blizu.

Također, važno je napomenuti da iako će ZHŽ u 2021. po izvozu biti ispred HNŽ, ipak velika borba će se voditi u narednim godinama između te dvije hercegovačke županije po pitanju najjačeg izvoznika jer HNŽ može očekivati snažan rast izvoza u sljedećih nekoliko godina zahvaljujući oporavku Aluminija Mostar, pokretanju tvornice Lasta Čapljina te izvozu povrća za Podravku preko mostarske firme Miranda. Ugl. ZHŽ će do 2023. biti na milijardu KM izvoza kao i HNŽ.

Bogata Hercegovina · **Pridružen/a:** 10 kol 2021, 15:13 **Postovi:** 228

Evo male usporedbe izvoza RH županija iz 2020. s očekivanim izvozom županija FBIH za 2021. te njihov izvoz per capita.

Županija, broj stanovnika - ukupni izvoz - izvoz per capita:

Grad Zagreb 808k ------------- 54 mlrd. kn - p.c. 66.831 kn
Vukovarsko-srijemska 150k --- 9.23 mlrd. kn - p.c. 61.533 kn
Varaždinska 166k ------------- 9.23 mlrd. kn - p.c. 55.602 kn
Međimurska 109k ------------- 5.41 mlrd. kn - p.c. 49.633 kn
Istarska 209k ----------------- 7.48 mlrd. kn - p.c. 35.789 kn
Zagrebačka 308k ------------- 10.4 mlrd. kn - p.c. 33.766 kn
Koprivničko-križevačka 106k -- 3.41 mlrd. kn - p.c. 32.169 kn
Krapinsko-zagorska 124k ----- 3.87 mlrd. kn - p.c. 31.209 kn
Primorsko-goranska 282k ----- 7.13 mlrd. kn - p.c. 25.283 kn
Brodsko-posavska 137k ------- 3.48 mlrd. kn - p.c. 25.401 kn
Karlovačka 115k --------------- 2.6 mlrd. kn - p.c. 22.608 kn
Sisačko-moslavačka 145k ---- 3.08 mlrd. kn - p.c. 21.241 kn
Osječko-baranjska 272k ------ 5.67 mlrd. kn - p.c. 20.845 kn
Zadarska 168k -----------------3.42 mlrd. kn - p.c. 20.357 kn
Požeško-slavonska 66k ------- 1.13 mlrd. kn - p.c. 17.121 kn
Virovitičko-podravska 73k ----- 1.06 mlrd. kn - p.c. 14.520 kn
Splitsko-dalmatinska 447k ---- 6.46 mlrd. kn - p.c. 14.451 kn
Ličko-senjska 44k ---------------553.8 mil. kn - p.c. 12.586 kn
Bjelovarsko-bilogorska 106k -----1.3 mlrd. kn - p.c 12.264 kn
Šibensko-kninska 99k ----------- 985.8 mil. kn - p.c 9.957 kn
Dubrovačko-neretvanska 121k -- 910 mil. kn - p.c. 7.520 kn

ZHŽ 81k ------------------------ 3.22 mlrd. kn - p.c. 39.753 kn
BPK 25k ------------------------ 785 mil. kn - p.c. 31.400 kn
ZDK 333k ------------------------ 7.08 mlrd. kn - p.c. 21.261 kn
PŽ 25k ---------------------------- 508 mil. kn - p.c. 20.320 kn
TK 408k -------------------------- 7.46 mlrd. kn - p.c. 18.306 kn
HNŽ 183k -------------------------2.73 mlrd. kn - p.c. 14.918 kn
SBŽ 208k -------------------------2.93 mlrd. kn - p.c. 14.086 kn
KS 427k --------------------------6.19 mlrd. kn - p.c. 14.496 kn
USK 184k ------------------------- 1.93 mlrd. kn - p.c. 10.500 kn
HBŽ 45k --------------------------- 446 mil. kn - p.c. 9.911 kn

Šporet · **Pridružen/a:** 02 ruj 2021, 13:54 **Postovi:** 4042

Nije ni čudo što je ZHŽ demografski najzdraviji dio BiH.

Bogata Hercegovina · **Pridružen/a:** 10 kol 2021, 15:13 **Postovi:** 228

Jedan poslovni portal je izbacio listu top 20 ZHŽ kompanija za 2020. i evo kako to izgleda:

slika

A evo sad moje liste top 20 najjačih ZHŽ kompanija temeljene na financijskim konsolidiranim izvještajima koje su ZHŽ kompanije predale jednoj financijskoj agenciji (obuhvaćeni prihodi filijala i poslovnih subjekata ovisnih o vlasnicima koji stoje iza top 20 ZHŽ kompanija)

Ovako to na primjeru FEAL Široki izgleda za 2020. godinu kada se obuhvate prihodi matice, filijala i ovisnih društva:

Feal Široki Brijeg - prihod 154.4 mil. KM

Feal IN Zagreb - prihod 33.5 mil. kn
Feal Hrvatska - prihod 156.7 mil. kn
FE-AL Mostar - prihod 25.6 mil. KM
FEAL Banja Luka - prihod 8.1 mil. KM
FEAL Beograd - prihod 21.7 mil. kn
FEAL CG - prihod 25.4 mil. kn
FEAL Austria - prihod 6.4 mil. kn
FEAL Deutschland - prihod 6.2 mil. kn
F.L. Wind Tomislavgrad - prihod 16.7 mil. KM

Mojih TOP 20 najjačih ZHŽ kompanija 2020.:

MEPAS Široki___________________ 457 mil. KM
Violeta Grude__________________ 404 mil. KM
Feal Široki_____________________ 270 mil. KM
TT Kabel/A3 Široki______________ 227 mil. KM
Lager Posušje__________________ 206 mil. KM
Lukas Nakić/Nameks Široki________ 187 mil. KM
Grafotisak Grude________________ 172 mil. KM
Planet/Dara Posušje_____________ 146 mil. KM
MCI Široki______________________ 126 mil. KM
UNITRADE Ljubuški/Guma M_______ 121 mil. KM
MIVIKO Posušje_________________ 99 mil. KM
HERING Široki___________________ 97 mil. KM
Vokel Posušje__________________ 96 mil. KM
MEGGLE Posušje________________ 93 mil. KM
WELPLAST Posušje_______________ 68 mil. KM
Williams Široki Brijeg______________ 62 mil. KM
Bernina Široki___________________ 56 mil. KM
Bili Brig Grude___________________ 55 mil. KM
Mesna Ind. Rakitno______________ 52 mil. KM
BINVEST Posušje________________ 51 mil. KM

Samo ovih TOP 20 ZHŽ kompanija ostvaruje 3 milijarde KM prihoda.

Cijelo Unsko-sansko gospodarstvo ostvaruje 1,8 mlrd. KM prihoda na svojih cca 185k stanovnika.

Ugl. brutalna produktivnost ZHŽ gospodarstvenika.

Robbie MO

Robbie MO

Robbie MO

Završen most Svilaj preko Save i novi granični prijelaz.

Do sada nije bilo mosta između Odžaka i Hrvatske. :zivili

Robbie MO

Diablo · **Pridružen/a:** 08 pro 2017, 22:27 **Postovi:** 6666

Robbie MO je napisao/la:

Valjalo bi pokrenut pcelarski savez Herceg Bosne. Preko istoga vrsiti otkup meda te slat na zapadna trzista po pristojnim cijenama. Otkupljivac bi mogao biti u suradnji sa sveucilistem zarad provjere kvalitete

Naravno, preko takvog masovnog clanstva imamo i ostale benefite gdje su u win situaciji proizvođači, potrošači, oni kojima treba pomoć itd...

Uz suradnju sa Hrvatskom, članovima omogućiti i pristup novinama "Hrvatska pcela" , što je još jedan vid zajednistva.

Robbie MO

Diablo je napisao/la:

Robbie MO je napisao/la:

Valjalo bi pokrenut pcelarski savez Herceg Bosne. Preko istoga vrsiti otkup meda te slat na zapadna trzista po pristojnim cijenama. Otkupljivac bi mogao biti u suradnji sa sveucilistem zarad provjere kvalitete

Naravno, preko takvog masovnog clanstva imamo i ostale benefite gdje su u win situaciji proizvođači, potrošači, oni kojima treba pomoć itd...

Uz suradnju sa Hrvatskom, članovima omogućiti i pristup novinama "Hrvatska pcela" , što je još jedan vid zajednistva.

Dobra ideja.

Mnogo je pčelara. Tako da ima potencijala za društvo i članstvo.

Kod nas nema dovoljno organizacija, mislim da se zakonski obeshrabruje i otežava, te ne financira. HDZ ne želi da postoji ikakva druga organizacija osim njih, čak i filateliste vide kao prijetnju i mogući izvor revolucije, bilo kakvo organiziranje bilo koga. To je ujedno razlog što su nas 20 godina držali medijski osakaćene i unakažene. Bilo kakvo okupljanje, nezavisan izvor utjecaja, izvor mišljenja... sve je to opasnost za kartel.

Gaugamela93 · **Pridružen/a:** 04 pro 2016, 18:11 **Postovi:** 1724

Robbie MO je napisao/la:

Diablo je napisao/la:

Valjalo bi pokrenut pcelarski savez Herceg Bosne. Preko istoga vrsiti otkup meda te slat na zapadna trzista po pristojnim cijenama. Otkupljivac bi mogao biti u suradnji sa sveucilistem zarad provjere kvalitete

Naravno, preko takvog masovnog clanstva imamo i ostale benefite gdje su u win situaciji proizvođači, potrošači, oni kojima treba pomoć itd...

Uz suradnju sa Hrvatskom, članovima omogućiti i pristup novinama "Hrvatska pcela" , što je još jedan vid zajednistva.

Dobra ideja.

Mnogo je pčelara. Tako da ima potencijala za društvo i članstvo.

Kod nas nema dovoljno organizacija, mislim da se zakonski obeshrabruje i otežava, te ne financira. HDZ ne želi da postoji ikakva druga organizacija osim njih, čak i filateliste vide kao prijetnju i mogući izvor revolucije, bilo kakvo organiziranje bilo koga. To je ujedno razlog što su nas 20 godina držali medijski osakaćene i unakažene. Bilo kakvo okupljanje, nezavisan izvor utjecaja, izvor mišljenja... sve je to opasnost za kartel.

Ne samo pčelara, već i voćara i povrtlara za vrijeme turističke sezone... Omogućiti plasman robe za vrijeme turističke sezone na hrvatsku obalu Hrvatima iz BiH. To isto ne bi bila loša ideja. Imamo paradoks da je proizvođač iz Čapljine prisiljen robu za bagatelu prodavati određenim nakupcima iz bošnjačkog dijela FBiH, a more mu je svega 20 km zračne udaljenosti od njega i na to nema pravo. Mislim kako bi to isto trebalo dobro pravno urediti sa Hrvatskom, da hrvatski državljani iz BiH imaju pravo prodavati svoje poljoprivredne proizvode tijekom sezone na obali.

Robbie MO

Gaugamela93 je napisao/la:

Robbie MO je napisao/la:

Dobra ideja.

Mnogo je pčelara. Tako da ima potencijala za društvo i članstvo.

Kod nas nema dovoljno organizacija, mislim da se zakonski obeshrabruje i otežava, te ne financira. HDZ ne želi da postoji ikakva druga organizacija osim njih, čak i filateliste vide kao prijetnju i mogući izvor revolucije, bilo kakvo organiziranje bilo koga. To je ujedno razlog što su nas 20 godina držali medijski osakaćene i unakažene. Bilo kakvo okupljanje, nezavisan izvor utjecaja, izvor mišljenja... sve je to opasnost za kartel.

Ne samo pčelara, već i voćara i povrtlara za vrijeme turističke sezone... Omogućiti plasman robe za vrijeme turističke sezone na hrvatsku obalu Hrvatima iz BiH. To isto ne bi bila loša ideja. Imamo paradoks da je proizvođač iz Čapljine prisiljen robu za bagatelu prodavati određenim nakupcima iz bošnjačkog dijela FBiH, a more mu je svega 20 km zračne udaljenosti od njega i na to nema pravo. Mislim kako bi to isto trebalo dobro pravno urediti sa Hrvatskom, da hrvatski državljani iz BiH imaju pravo prodavati svoje poljoprivredne proizvode tijekom sezone na obali.

Neka prekogranična suradnja u poljoprivredi.

Gaugamela93 · **Pridružen/a:** 04 pro 2016, 18:11 **Postovi:** 1724

Robbie MO je napisao/la:

Gaugamela93 je napisao/la:

Ne samo pčelara, već i voćara i povrtlara za vrijeme turističke sezone... Omogućiti plasman robe za vrijeme turističke sezone na hrvatsku obalu Hrvatima iz BiH. To isto ne bi bila loša ideja. Imamo paradoks da je proizvođač iz Čapljine prisiljen robu za bagatelu prodavati određenim nakupcima iz bošnjačkog dijela FBiH, a more mu je svega 20 km zračne udaljenosti od njega i na to nema pravo. Mislim kako bi to isto trebalo dobro pravno urediti sa Hrvatskom, da hrvatski državljani iz BiH imaju pravo prodavati svoje poljoprivredne proizvode tijekom sezone na obali.

Neka prekogranična suradnja u poljoprivredi.

Prekogranična suradnja koja će osigurati siguran plasman proizvoda i nekakvu normalnu cijenu (koja neće biti 3 puta manja od cijene u prodavnici) za vrijeme turističke sezone. Isto tako, dobro bi bilo poraditi i na tehnološkoj modernizaciju poljoprivrede uz pomoć europskih fondova ili direktno od strane hrvatske vlade. To bi bila odlična stvar.

Robbie MO

hoblatopla · **Pridružen/a:** 27 sij 2021, 11:30 **Postovi:** 3315

Citat:

- Drugi, jednako važan, možda još važniji zadatak je koordinacija koju usuglašavamo s Vladom RH, otprilike to je danas dvanaest ministarstava Vlade RH sa sličnim institucijama koje sukladno našim ustavnim ovlastima imamo od općinske do državne razine, kako bi osigurali da mnogo izraženija sredstva i pomoć Vlade RH bude prepoznata u područjima BiH gdje živi naš narod. Vjerujemo da ćemo do kraja ovog mjeseca imati taj prvi sastav te koordinacije, kako bi se do kraja uključili u sve projekte EU koji preko Vlade RH osmišljamo da budu realizirani ovdje u BiH i Kupresu - kazao je predsjednik HDZ-a BiH.

https://www.dnevnik.ba/vijesti/covic-po ... ta-2616882

Robbie MO

SJAJNA IDEJA DVOJICE ČAPLJINACA Proizvode čips od japanske jabuke

https://www.dnevnik.ba/vijesti/sjajna-i ... ke-2617983

Diablo · **Pridružen/a:** 08 pro 2017, 22:27 **Postovi:** 6666

Čujem da polako nestaje radne snage u Širokom gdje poslodavci (npr Ataco) raspisu natječaj za 10 ljudi a za isti se nitko ne javi. Drugi proizvodni pogoni (obrada metala) su krenuli sa zapošljavanjem žena.

Kroz par godina očekujte preljev kapitala u ostale sredine jer naša zbog nedostatka radnika neće generirati neki velik rast.

Bogata Hercegovina · **Pridružen/a:** 10 kol 2021, 15:13 **Postovi:** 228

Diablo je napisao/la:

Čujem da polako nestaje radne snage u Širokom gdje poslodavci (npr Ataco) raspisu natječaj za 10 ljudi a za isti se nitko ne javi. Drugi proizvodni pogoni (obrada metala) su krenuli sa zapošljavanjem žena.

Kroz par godina očekujte preljev kapitala u ostale sredine jer naša zbog nedostatka radnika neće generirati neki velik rast.

Imaš neki info o Jozi Musi i njegovom projektu?

Bogata Hercegovina · **Pridružen/a:** 10 kol 2021, 15:13 **Postovi:** 228

Dva super priloga o Hercegovini u HRT emisiji Klub7

Bogata Hercegovina · **Pridružen/a:** 10 kol 2021, 15:13 **Postovi:** 228

Rajčica, paprika, lješnjak, smokva, maslina i vinova loza, tih 6 kultura će nosit hercegovačku poljoprivredu.

Hercegovina dobiva 3 tvornice za proizvodnju hrane koju će izvoziti u zemlje Europske unije

Citat:

Vijest o pokretanju testne proizvodnje u novoj tvornici Lasta u Čapljini, kao i prizori u kojima se počinju sklapati elementi hale proizvodnog pogona Marinade i Podravke u Kruševu kod Mostara, vijesti su koje unose prijeko potreban dašak optimizma u ekonomsko sivilo BiH, najavljujući procese koji će, ako sve prođe po planu, rezultirati novim zapošljavanjima u onim sektorima koji trebaju biti pokretači gospodarskog rasta, piše Večernji list BiH. Niz potencijala A posebno je to bitno gledajući mogućnosti za razvoj prehrambene industrije u ovom dijelu BiH, koji obiluje brojnim potencijalima. Petar Ćorluka, vlasnik grudske Violete, kupio je čapljinsku Lastu te je donio odluku kojom želi iz temelja modernizirati pogone objekta koji će vrlo skoro ponovno proizvoditi prepoznatljive poslastice. Nedavno je tvornica za proizvodnju keksa i vafla Lasta počela provoditi testnu proizvodnju najpoznatijih slastica, ali s poboljšanim recepturama i pakiranjima kako bi se zadovoljili najviši standardi kvalitete. Ćorluka je za Fenu tada pojasnio kako nisu opterećeni vremenom te testiraju opremu. - Zahtjevi su visoki i sve mora biti spremno kako bi izišlo na tržište. Proizvod će biti finalan kad se potvrdi visoki standard kvalitete koji Violeta već ima - kazao je Ćorluka. U kontekstu procesa radova na tvornici sve ide po predviđenom planu, kao i napucima koje je dala struka, počevši od tehnologa, preko inženjera pa do konzultanata. Kada je riječ o prioritetima realizacije ovoga projekta, Ćorluka je naglasio kako je od velikoga značaja da sve razine budu ispunjene, od same organizacije, proizvodnje, tehnologije i kontrole kvalitete kako bi se započeta realizacija odvila u skladu s postavljenim ciljevima. Pristup u obnovi proizvodnje u ovoj tvornici, a koji uključuje značajne investicije, od tehnologije izrade pa do najsuvremenijih strojeva, pokazuje iznimnu ozbiljnost s kojom se krenulo u realizaciju. Kada se tomu doda i najavljena sadnja lješnjaka i smokve, što će, pak, služiti kao sirovina za buduće slatkiše, onda postaje jasno kako ova tvornica sa sobom nosi i gospodarski napredak u poljoprivrednoj proizvodnji. A upravo je poljoprivredna proizvodnja okosnica kapitalnoga projekta mostarske Marinade i hrvatske Podravke kroz koji se otkupljuju značajne količine rajčice i paprike s hercegovačkih kraških polja. Ovih dana intenzivirane su aktivnosti za izgradnju proizvodnih pogona tvornice pored Mostara koja bi iduće godine trebala prerađivati poljoprivredne proizvode. Već jedno vrijeme rajčica i paprike preko Podravke i otkupa pronalaze svoj put do polica zemalja EU-a, a dovršetkom izgradnje tvornice taj će se proces dodatno intenzivirati, omogućujući ubrzanje cjelokupnog procesa. Veći kapacitet U ovom trenutku nastavlja se s izgradnjom prehrambene tvornice s čak 60 posto većim produktivnim kapacitetom nego što je bilo planirano početkom 2020. Iz tog razloga se i sama investicija značajno povećala, pri čemu se početak proizvodnje u tvornici očekuje 2022. Paralelno s izgradnjom tvornice ove godine se na hercegovačkim poljima zasadilo više od 2 milijuna presadnica rajčice i rog paprike. Nešto južnije, na prostoru općine Neum, godinama bilježe izvrsne rezultate kada je riječ o uzgoju maslina, a prostor Broćanca, ispod planinskog masiva Žabe dom je nadaleko poznatih maslinovih ulja. No, kako bi se i ovaj segment poljoprivredne proizvodnje dodatno unaprijedio, potrebna je moderno opremljena uljara, odnosno pogon za proizvodnju ulja preradom maslina, a čije se puštanje u rad očekuje iduće godine. Tri tvornice koje će se specijalizirati za proizvodnju prehrambenih proizvoda značajan su dio mozaika revitalizacije poljoprivrede i proizvodnje hrane, a na što se gleda kao na priliku za dodatno iskorištavanje onih potencijala koji već postoje, no kojima je do sada nedostajala adekvatna tehničko-tehnološka potpora. A u bliskoj budućnosti ovaj vid priređivanja mogao bi uzeti maha s obzirom na sve izdašniju potporu koja dolazi iz različitih izvora financiranja, a između ostaloga i kroz projekte EU-a. Tomu svakako treba dodati i mogućnosti koje pružaju viši predjeli u obliku proizvodnje mlijeka i mliječnih prerađevina, a što također traži dodatno ulaganje u proizvodne pogone.

Pročitajte više na: https://www.vecernji.ba/vijesti/hercego ... je-1543622 - www.vecernji.ba

Bogata Hercegovina · **Pridružen/a:** 10 kol 2021, 15:13 **Postovi:** 228

Općine Herceg-Bosne, prosječni mjesečni promet fiskalnih uređaja 2021. - promet per capita

ZHŽ: 290.2 mil. KM - 3.571 KM

Posušje: 69.5 mil. KM - 4.591 KM
Grude: 55.6 mil. KM - 4.007 KM
Široki: 111.5 mil. KM - 3.725 KM
Ljubuški: 53.6 mil. KM - 2.435 KM
_______
PŽ: 62 mil. KM - 2.412 KM

Orašje: 35.3 mil. KM - 2.521 KM
Odžak: 22 mil. KM - 2.315 KM
Domaljevac: 4.8 mil. KM - 2181 KM
_____
HNŽ: 378.4 mil. KM - 2.062 KM

Čitluk: 51.4 mil. KM - 2.937 KM
Mostar: 239.7 mil. KM - 2.471 KM
Neum: 7.99 mil. KM - 1.997 KM
Čapljina: 29.7 mil. KM - 1.856 KM
Konjic: 31 mil. KM - 1.240 KM
Jablanica: 6.9 mil. KM - 862 KM
Stolac: 6.3 mil. KM - 787 KM
Ravno: 738k KM - 738 KM
Rama: 4.73 mil. KM - 675. KM
______
SBŽ: 339 mil. KM - 1.628 KM

Kreševo: 18.5 mil. KM - 3.700 KM
Vitez: 88 mil. KM - 3.520 KM
Kiseljak: 41 mil. KM - 2.277 KM
Jajce: 38.4 mil. KM - 1.920 KM
Busovača: 16.2 mil. KM - 1.246 KM
Travnik: 52.4 mil. KM - 1.218 KM
Bugojno: 32.5 mil. KM - 1.160 KM
Uskoplje: 15.6 mil. KM - 1.114 KM
Donji Vakuf: 12.8 mil. KM 984 KM
Novi Travnik: 17.5 mil. - 875 KM
Fojnica: 6.8 mil. KM - 755 KM
Dobretići: 66k KM - 330 KM
______
HBŽ: 71.2 mil. KM - 1.566 KM

Tomislavgrad: 30.8 mil. KM 2.053 KM
Glamoč: 4.7 mil. KM - 1.880 KM
Livno: 23.8 mil. KM - 1.322 KM
Kupres: 3.8 mil. KM - 1.266 KM
Dravar: 6.3 mil. KM - 1260 KM
Bos. Grahovo: 1.8 mil. KM - 1.200
______
ZDK: 587.2 mil. KM - 1.763 KM

Usora: 18 mil. KM - 3.103 KM
Žepče: 38.9 mil. KM 1.389 KM
Vareš: 3.53 mil. KM - 588 KM
____________________________________________________________________
Bošnjački kantoni (najveće i najbogatije općine)

KS: 1.209 mlrd. KM - 2.831 KM

Ilidža: 285 mil. KM - 3.904 KM
Centar: 214 mil. KM - 3.754 KM
Hadžići: 80.2 mil. KM - 3.273 KM
Novi Grad: 322.1 mil. KM - 2.661 KM
Ilijaš: 53.6 mil. KM - 2.552 KM
Vogošća: 63 mil. KM - 2.423 KM
Novo Sarajevo: 143.2 mil. KM - 2.121 KM
Star Grad: 46.7 mil. KM - 1.297 KM
_______
TK: 749.6 mil. KM - 1.866 KM

Gradačac : 87.3 mil. KM - 2.506 KM
Gračanica: 96.9 mil. KM - 2.270 KM
Tuzla : 236.4 mil. KM - 2.239 KM
Lukavac : 95.6 mil. KM - 2.238 KM
Živinice : 101.5 mil. KM - 1.957 KM
Srebrenik : 52.31 mil. KM - 1.440 KM
Kalesija: 33 mil. KM - 1.212 KM
__________
ZDK: 587.2 mil. KM - 1.763 KM

Tešanj: 139.3 mil. KM - 3.239 KM
Visoko: 105.1 mil. KM 2.694 KM
Kakanj: 48 mil. KM - 1.454 KM
Maglaj: 29.6 mil. KM - 1.409 KM
Žepče: 38.9 mil. KM 1.389 KM
Zenica: 129.6 mil. KM - 1.322 KM
____________
USK: 279.4 mil. KM - 1.516 KM

Bihać: 93.9 mil. KM - 2.290 KM
Sanski Most: 33 mil. KM - 1.650 KM
Bosanka Krupa: 22.4 mil. KM - 1.493 KM
Cazin: 61.2 mil. KM - 1.423 KM
Velika Kladuša: 37.5 mil. KM -1.102 KM
_________
BPK: 33.4 mil. KM - 1.336 KM

Goražde: 32.7 mil. KM - 1.520 KM

Bogata Hercegovina · **Pridružen/a:** 10 kol 2021, 15:13 **Postovi:** 228

FBiH: Izvoz - 2021. - izvoz per capita

ZHŽ: 870 mil. KM - 10.683 KM
BPK: 215 mil. KM - 8.578 KM
ZDK: 1,850 mlrd. KM - 5.552 KM
PŽ: 128 mil. KM - 4.956 KM
HNŽ: 850 mil. KM - 4.633 KM
TK: 1,950 mlrd. KM - 4.777 KM
SBŽ: 782 mil. KM - 3.745 KM
KS: 1,550 mil. KM - 3.627 KM
HBŽ: 130 mil. KM - 2.859 KM
USK: 520 mil. KM - 2.813 KM

Nevjerojatna transformacija ZHŽ gospodarstva u zadnjih par godina i ono što posebno veseli, sav taj ZHŽ izvozni rast koji je čak tri puta veći u odnosu na 2011. je generiran od strane domaćih kompanija dok izvozni rast u ostalim FBiH kantonima generira strani kapital.

Evo koje su najjače izvozne firme po kantonima 2021.

TOP 10 izvoznika po kantonima - vlasnik

ZHŽ:
TT Kabel Široki Brijeg - Hrvat
MIVIKO Posušje - Hrvat
Feal Široki Brijeg - Hrvat
Grafotisak Grude - Hrvat
Emerus Široki Brijeg - Hrvat
Weltplast Posušje - Hrvat
Bernina Široki Brijeg - Hrvat
Violeta Grude - Hrvat
FEMIS Posušje - Hrvat
EZ engineering Široki - Hrvat

ZHŽ stranci izvoze robu vrijednu 15 mil. KM
_____________________________________________
HNŽ:
M.T. ABRAHAM GROUP Mostar (Aluminij) - Izraelac
Igman Konjic - Federacija BiH 51%
FERO keš Mostar - Hrvat
Zinktehnik Bosnia Mostar - Šveđanin 86%
SIK Mostar - Hrvat
JP HT Mostar - Federacija BiH 50%
NSoft Mostar - Hrvat 66%
TN Bosnia Konjic - Japanac
San Marco BH Čitluk - Talijan 58%
SIMPEX Mostar - Hrvat

HNŽ stranci izvoze robu vrijednu cca 430 mil. KM (50% udjela u izvozu HNŽ)
____________________________________________
SBK:
ALLOY WHEELS Jajce - Nijemac
Lohn Trade Travnik - Bošnjak
Olip-Bosnia Travnik - Talijan
Tamex Busovača - Bošnjak
GS-TMT Travnik - Hrvat 63%
CROA Vitez - Litvanac
MS&WOOD Fojnica - Bošnjak
THERMO FLUX Jajce - Hrvat
HEKO Bugojno - Bošnjak
AUREUS Uskoplje - Hrvat

SBK stranci izvoze robu vrijednu 200 mil. KM
____________________________________________
ZDK:
Arcelor Mittal Zenica - Indijac
Natron Hayat Zenica - Turčin
Alma-Ras Olovo - Bošnjak
Hifa-Oil Tešanj - Bošnjak
SM3 Tešanj - Talijan
Koala Paintings - Bošnjak
MANN+HUMMEL Tešanj - Austrijanac
GMC Usora - Bošnjak
IMACO SYSTEMTECHNIK Usora - Hrvat hr. adresa
Pobjeda Tešanj - Bošnjak

ZDK stranci izvoze robu vrijednu cca 700 mil. KM
__________________________________________
USK:
Remus Innovation Sanski Most - Austrijanac
Acrobat Velika Kladuša - Slovenac
Bosancar Bosnska Krupa - Talijan
Miral PVC Velika Kladuša - Hrvat hr. adresa
Sani Global Bihać - Bošnjak
GAT Sanski Most - Bošnjak
HIK Sanski Most - Nijemac
Č.J. Bihać - Bošnjak
ZAH Bosanska Krupa - Bošnjak
DELTA plus Sanski Most - Bošnjak

USK stranci izvoze robu vrijednu cca 160 mil. KM
_______________________________________
TK:
Sisecam Soda Lukavac - Turčin
GIKIL Lukavac - Indijac
FEN Lukavac - Nijemac
ALFE-MI Živinice - Bošnjak
TMD group Gradačac - Bošnjak
Herceg Srebrenik - Bošnjak
RPC superfos Balkan - Britanac/Amerikanac
"mi99" Gradačac - Bošnjak
INMER Gradačac - Francuz
Solana Tuzla - Bošnjak

TK stranci izvoze robu vrijednu cca 600 mil. KM
____________________________________________
KS:
Prevent Ilidža - Bošnjak
Bosnalijek Sarajevo - Rus 50%
Euro-asfalt - Bošnjak
CIBOS Sarajevo - Hrvat hr. adresa
Veritas Automotive - Nijemac
JP Elektroprivreda BiH Sarajevo - Federacija BiH 90%
STANDARD FURNITURE FACTORY Sarajevo - Srbin/Bošnjak
VOLKSWAGEN Vogošća - Nijemac 57%
Frimeco Ilijaš - Austrijanac
SINKRO Sarajevo - Nijemac 70%

KS stranci izvoze robu vrijednu cca 400 mil. KM
____________________________________
HBŽ:
Athabasca Tomislavgrad - Bošnjak
Gradel Drvar - Hrvat
Nevistić Tomislavgrad - Hrvat
Mljekara Livno - Hrvat
RDI Kupres - Hrvat
JAMI Drvar - Srbin
Poljani Grahovo - Hrvat
Alfa Plast Tomislavgrad - Hrvat
ALPINA Glamoč - Hrvat

Bošnjak i par Srba imaju 35% udjela u HBŽ izvozu (HBŽ me uvijek neugodno iznenadi)
___________________________________
PŽ:
PIMS elekto oprema Odžak - Švicarac
STROLIT Odžak - Nijemac 51%, Hrvat 35%, Bošnjak 14%
Tehno Mag Orašje - Hrvat hr. adresa
Coprotec sistemi Orašje - Nijemac
S&T company Odžak - Nijemac 77%
Salkanović Tišleraj Odžak - Bošnjak
Mlin Majić Odžak - Hrvat
DINOZA Orašje - Hrvat
Perplast Odžak - Slovenac 75%
ROX Orašje - Hrvat hr. adresa

PŽ stranci izvoze robu vrijednu cca 60 mil. KM
__________________________________
BPK:
UNIS GINEX Goražde - Federacija BiH 51%
PTG Goražde - Amerikanac 50.1%
Pobjeda-Rudet Goražde - Turčin
EMKA Bosnia Goražde - Nijemac
Prevent Goražde - Bošnjak
AC-Unity Goražde - Bošnjak
FA Goražde - Bošnjak
TZS Goražde - Bošnjak
EBI Goražde - Bošnjak
FORSA Goražde - Bošnjak

BPK stranci izvoze robu vrijednu 40 mil. KM

HercegBosna.org

Gospodarstvo Hercegbosne

Online