Mostar je po makroekonomski pokazateljima razvijeniji od Tuzle i ima veći fiskalni promet, u Tuzli zračna luka jedva pokrije troškove i plaće radnika, a u Mostaru svakako to Federacija pokriva. A ta tvrtka u top10 je trgovački lanac ne neki proizvodni pogon, da bi generirao neku veliku dobit za sam grad, tako da je i to poprilično irelevantno. Sve u svemu klasična i dosta loša(to ide jedno s drugim kod vas) takija.

Došao turizam u selo Svitava u četverokutu Čapljina-Stolac-Ravno-Neum.

Braća kupili brod i pokrenuli turizam na Svitavskom jezeru, dolaze uglavnom strani turisti iz Dalmacije, turisti jedu ribe, jegulje itd.

Velike promjene u gospodarstvu HercegBosne 2021. god. Prvi put u povijesti je Županija Zapadnohercegvačka jača u izvozu od Srednjobosanske i Hercegovačkoneretvanske županije, evo podataka:

Izvoz u 6 mjeseci 2021. po županijama i izvoz per capita:

ZHŽ- 419.3 mil. KM - p.c. 5.176 KM
SBŽ- 381.4 mil. KM - p.c. 1.833 KM
HNŽ- 355.8 mil. KM - p.c. 1.944 KM
USK-- 251 mil. KM - p.c. 1.364 KM
TK-- 971.3 mil. KM - p.c. 2.380 KM
ZDK- 923.1 mil. KM - p.c. 2.772 KM
KS-- 808.4 mil. KM - p.c. 1.893 KM
PŽ-- 66 mil. KM - p.c. 2.640 KM
HBŽ-- 58.3 mil. KM - p.c. 1.295 KM
BPK-- 102 mil. KM - p.c. 4.080 KM

Na temelju podataka za prvih 6 mjeseci 2021. se već sad mogu predvidjeti ukupni izvozni rezultati po kantonima za 2021., pa evo očekivanog izvoza FBIH za 2021. godinu i izvozne produktivnosti per capita:

ZHŽ- 838 mil. KM - p.c. 10.345 KM
SBŽ- 762 mil. KM - p.c. 3.650 KM
HNŽ- 711 mil. KM - p.c. 3.885 KM
USK-- 502 mil. KM - p.c. 2.728 KM
TK-- 1,94 mlrd. KM - p.c. 4.752 KM
ZDK- 1,84 mlrd. KM - p.c. 5.525 KM
KS-- 1,61 mlrd. KM - p.c. 3.770 KM
PŽ-- 132 mil. KM - p.c. 5.280 KM
HBŽ- 116 mil. KM - p.c. 2.577 KM
BPK-- 204 mil. KM - p.c. 8.160 KM

Po visini izvoznog novčanog iznosa će sigurni prvi biti tuzlanski kanton sa 1,94 mlrd. KM izvoza, ali na 408k stanovnika, TK izvozna produktivnost per capita će iznositi svega 4.754 KM. Da bi TK bio nivo produktivnosti per capita ZHŽ, mora ostvarivati godišnji izvoz u iznosu od 4,2 mlrd. KM., a tome TK nije ni blizu.

Također, važno je napomenuti da iako će ZHŽ u 2021. po izvozu biti ispred HNŽ, ipak velika borba će se voditi u narednim godinama između te dvije hercegovačke županije po pitanju najjačeg izvoznika jer HNŽ može očekivati snažan rast izvoza u sljedećih nekoliko godina zahvaljujući oporavku Aluminija Mostar, pokretanju tvornice Lasta Čapljina te izvozu povrća za Podravku preko mostarske firme Miranda. Ugl. ZHŽ će do 2023. biti na milijardu KM izvoza kao i HNŽ.

Evo male usporedbe izvoza RH županija iz 2020. s očekivanim izvozom županija FBIH za 2021. te njihov izvoz per capita.

Županija, broj stanovnika - ukupni izvoz - izvoz per capita:

Grad Zagreb 808k ------------- 54 mlrd. kn - p.c. 66.831 kn
Vukovarsko-srijemska 150k --- 9.23 mlrd. kn - p.c. 61.533 kn
Varaždinska 166k ------------- 9.23 mlrd. kn - p.c. 55.602 kn
Međimurska 109k ------------- 5.41 mlrd. kn - p.c. 49.633 kn
Istarska 209k ----------------- 7.48 mlrd. kn - p.c. 35.789 kn
Zagrebačka 308k ------------- 10.4 mlrd. kn - p.c. 33.766 kn
Koprivničko-križevačka 106k -- 3.41 mlrd. kn - p.c. 32.169 kn
Krapinsko-zagorska 124k ----- 3.87 mlrd. kn - p.c. 31.209 kn
Primorsko-goranska 282k ----- 7.13 mlrd. kn - p.c. 25.283 kn
Brodsko-posavska 137k ------- 3.48 mlrd. kn - p.c. 25.401 kn
Karlovačka 115k --------------- 2.6 mlrd. kn - p.c. 22.608 kn
Sisačko-moslavačka 145k ---- 3.08 mlrd. kn - p.c. 21.241 kn
Osječko-baranjska 272k ------ 5.67 mlrd. kn - p.c. 20.845 kn
Zadarska 168k -----------------3.42 mlrd. kn - p.c. 20.357 kn
Požeško-slavonska 66k ------- 1.13 mlrd. kn - p.c. 17.121 kn
Virovitičko-podravska 73k ----- 1.06 mlrd. kn - p.c. 14.520 kn
Splitsko-dalmatinska 447k ---- 6.46 mlrd. kn - p.c. 14.451 kn
Ličko-senjska 44k ---------------553.8 mil. kn - p.c. 12.586 kn
Bjelovarsko-bilogorska 106k -----1.3 mlrd. kn - p.c 12.264 kn
Šibensko-kninska 99k ----------- 985.8 mil. kn - p.c 9.957 kn
Dubrovačko-neretvanska 121k -- 910 mil. kn - p.c. 7.520 kn


ZHŽ 81k ------------------------ 3.22 mlrd. kn - p.c. 39.753 kn
BPK 25k ------------------------ 785 mil. kn - p.c. 31.400 kn
ZDK 333k ------------------------ 7.08 mlrd. kn - p.c. 21.261 kn
PŽ 25k ---------------------------- 508 mil. kn - p.c. 20.320 kn
TK 408k -------------------------- 7.46 mlrd. kn - p.c. 18.306 kn
HNŽ 183k -------------------------2.73 mlrd. kn - p.c. 14.918 kn
SBŽ 208k -------------------------2.93 mlrd. kn - p.c. 14.086 kn
KS 427k --------------------------6.19 mlrd. kn - p.c. 14.496 kn
USK 184k ------------------------- 1.93 mlrd. kn - p.c. 10.500 kn
HBŽ 45k --------------------------- 446 mil. kn - p.c. 9.911 kn

Nije ni čudo što je ZHŽ demografski najzdraviji dio BiH.

Jedan poslovni portal je izbacio listu top 20 ZHŽ kompanija za 2020. i evo kako to izgleda:



A evo sad moje liste top 20 najjačih ZHŽ kompanija temeljene na financijskim konsolidiranim izvještajima koje su ZHŽ kompanije predale jednoj financijskoj agenciji (obuhvaćeni prihodi filijala i poslovnih subjekata ovisnih o vlasnicima koji stoje iza top 20 ZHŽ kompanija)

Ovako to na primjeru FEAL Široki izgleda za 2020. godinu kada se obuhvate prihodi matice, filijala i ovisnih društva:

Feal Široki Brijeg - prihod 154.4 mil. KM

Feal IN Zagreb - prihod 33.5 mil. kn
Feal Hrvatska - prihod 156.7 mil. kn
FE-AL Mostar - prihod 25.6 mil. KM
FEAL Banja Luka - prihod 8.1 mil. KM
FEAL Beograd - prihod 21.7 mil. kn
FEAL CG - prihod 25.4 mil. kn
FEAL Austria - prihod 6.4 mil. kn
FEAL Deutschland - prihod 6.2 mil. kn
F.L. Wind Tomislavgrad - prihod 16.7 mil. KM

Mojih TOP 20 najjačih ZHŽ kompanija 2020.:

MEPAS Široki___________________ 457 mil. KM
Violeta Grude__________________ 404 mil. KM
Feal Široki_____________________ 270 mil. KM
TT Kabel/A3 Široki______________ 227 mil. KM
Lager Posušje__________________ 206 mil. KM
Lukas Nakić/Nameks Široki________ 187 mil. KM
Grafotisak Grude________________ 172 mil. KM
Planet/Dara Posušje_____________ 146 mil. KM
MCI Široki______________________ 126 mil. KM
UNITRADE Ljubuški/Guma M_______ 121 mil. KM
MIVIKO Posušje_________________ 99 mil. KM
HERING Široki___________________ 97 mil. KM
Vokel Posušje__________________ 96 mil. KM
MEGGLE Posušje________________ 93 mil. KM
WELPLAST Posušje_______________ 68 mil. KM
Williams Široki Brijeg______________ 62 mil. KM
Bernina Široki___________________ 56 mil. KM
Bili Brig Grude___________________ 55 mil. KM
Mesna Ind. Rakitno______________ 52 mil. KM
BINVEST Posušje________________ 51 mil. KM

Samo ovih TOP 20 ZHŽ kompanija ostvaruje 3 milijarde KM prihoda.

Cijelo Unsko-sansko gospodarstvo ostvaruje 1,8 mlrd. KM prihoda na svojih cca 185k stanovnika.

Ugl. brutalna produktivnost ZHŽ gospodarstvenika.

Završen most Svilaj preko Save i novi granični prijelaz.

Do sada nije bilo mosta između Odžaka i Hrvatske.

Valjalo bi pokrenut pcelarski savez Herceg Bosne. Preko istoga vrsiti otkup meda te slat na zapadna trzista po pristojnim cijenama. Otkupljivac bi mogao biti u suradnji sa sveucilistem zarad provjere kvalitete

Naravno, preko takvog masovnog clanstva imamo i ostale benefite gdje su u win situaciji proizvođači, potrošači, oni kojima treba pomoć itd...

Uz suradnju sa Hrvatskom, članovima omogućiti i pristup novinama "Hrvatska pcela" , što je još jedan vid zajednistva.

Dobra ideja.

Mnogo je pčelara. Tako da ima potencijala za društvo i članstvo.

Kod nas nema dovoljno organizacija, mislim da se zakonski obeshrabruje i otežava, te ne financira. HDZ ne želi da postoji ikakva druga organizacija osim njih, čak i filateliste vide kao prijetnju i mogući izvor revolucije, bilo kakvo organiziranje bilo koga. To je ujedno razlog što su nas 20 godina držali medijski osakaćene i unakažene. Bilo kakvo okupljanje, nezavisan izvor utjecaja, izvor mišljenja... sve je to opasnost za kartel.

Ne samo pčelara, već i voćara i povrtlara za vrijeme turističke sezone... Omogućiti plasman robe za vrijeme turističke sezone na hrvatsku obalu Hrvatima iz BiH. To isto ne bi bila loša ideja. Imamo paradoks da je proizvođač iz Čapljine prisiljen robu za bagatelu prodavati određenim nakupcima iz bošnjačkog dijela FBiH, a more mu je svega 20 km zračne udaljenosti od njega i na to nema pravo. Mislim kako bi to isto trebalo dobro pravno urediti sa Hrvatskom, da hrvatski državljani iz BiH imaju pravo prodavati svoje poljoprivredne proizvode tijekom sezone na obali.

Neka prekogranična suradnja u poljoprivredi.

Prekogranična suradnja koja će osigurati siguran plasman proizvoda i nekakvu normalnu cijenu (koja neće biti 3 puta manja od cijene u prodavnici) za vrijeme turističke sezone. Isto tako, dobro bi bilo poraditi i na tehnološkoj modernizaciju poljoprivrede uz pomoć europskih fondova ili direktno od strane hrvatske vlade. To bi bila odlična stvar.

Čujem da polako nestaje radne snage u Širokom gdje poslodavci (npr Ataco) raspisu natječaj za 10 ljudi a za isti se nitko ne javi. Drugi proizvodni pogoni (obrada metala) su krenuli sa zapošljavanjem žena.

Kroz par godina očekujte preljev kapitala u ostale sredine jer naša zbog nedostatka radnika neće generirati neki velik rast.

Imaš neki info o Jozi Musi i njegovom projektu?