Općina Grude u Bosni i Hercegovini ima više zaposlenih nego prije rata. Sva najznačajnija poduzeća u Grudama bave se proizvodnjom i u privatnom su vlasništvu. Iz Gruda je i najpoznatiji BH-brend - tvrtka Violeta.

Po broju nezaposlenih Bosna i Hercegovina je u europskom vrhu, a po gospodarskoj razvijenosti na dnu europske ljestvice. No, nije ni u BiH sve tako crno. Postoje općine u ovoj zemlji, koje su i po jednom i po drugom pokazetelju na europskoj razini. Jedna od takvih je i hercegovačka općina Grude koja sa 16 tisuća stanovnika ima više zaposlenih nego prije rata. U čemu je tajna gospodarskog procvata ove općine?

Podaci o djelatnosti najznačajnih tvrtki čije je sjedište u Grudama pobijaju rašireno mišljenje kako u Hercegovini uglavnom cvjeta trgovina. Ako je to odmah nakon rata i bilo tako, sada više nije. Gotovo sve značajnije grudske kompanije se bave proizvodnjom i sve su u privatnom vlasništvu. Grafotisak je jedna od najuspiješnijih tvrtki u grafičkoj industriji BiH, Grudska pivovara proizvodi čuveno Prima pivo, Lumen se bavi prizvodnjom svijeća, a tvrtka De Luxe proizvodnjom žaluzina i tendi. U Grudama je sjedište i tvornice Violeta, tvrtke koja je jedan od regionalnih lidera u proizvodnji higijenskih proizvoda, te vodeći bosanskohercegovački brend. Vlasnik tvrtke, ekonomist Petar Ćorluka, vlasnik je i trgovačkog lanca Prodex. Za Deutsche Welle objašnjava zbog čega je svoj kapital prije desetak godina odlučio investirati u proizvodnju.

Priča o uspjehu Violete

"Mislim da je želja svakog uspješnog trgovca pokušati proizvoditi ono što se uspješno prodaje. I mi smo nakon godina istraživanja došli do zaključka kako bismo uspješno mogli prodavati higijenske potrepštine, higijenski papir, dječje pelene, uloške. Pokrenuli smo proizvodnju i stvorili Violetu, koja nije samo bosansko-hercegovački, već i regionalni brend", objašnjava Ćorluka.

Violeta danas ostvaruje godišnji promet od 4,5 milijuna eura, upošljava oko 560 djelatnika i osim u zemlje regije, svoje proizvode izvozi na tražište Europske unije, te u Libiju. Osim u Grudama, Violeta gradi tvornicu u Zagrebu, a u tijeku su i pripreme za gradnju tvornice papira u Livnu.

Efikasna gradska uprava za efikasna poduzeća

No, za gospodarski razvoj neke općine nisu dovoljne samo ideje i spremnost ljudi da investiraju u vlastiti biznis. Načelnik Gruda Viktor Marić skromno kaže kako razvoj gospodarstva općinske vlasti potiču tako što ne prave birokratske zapreke ulagačima. No, iz onog što nam je rekao jasno je kako lokalna vlast može biti snažan vjetar u leđa poduzetnicima.

"Sve potrebne dozvole poduzetnicima nastojimo izdati u najkraćem mogućem roku, tvrtke su oslobođene većine komunalnih doprinosa, a cijena zemljišta upola je niža ako je namijenjena ulaganjima u gospodarstvo" kaže Marić.

Ali umjesto da budu nagrađane, općine poput Gruda u Bosni i Hercegovini bivaju kažnjene jer su gospodarski razvijene. "Kada je uvođen PDV na osnovu podataka iz 2005. o tome koliko je s područja općine Grude ubrano poreza, mi smo 2006. od PDV-a dobili 4,7 milijuna konvertibilnih maraka", objašnjava načelnik Gruda. No, onda su kao kriterij za raspodjelu PDV-a s jedinstvenog računa uvedeni broj stanovnika, površina općine i razvijenost. Kako su Grude gospodarski razvijena općina s malim brojem stanovnika, svake godine su dobijali sve manje novca, tako da sada od PDV-a dobivaju samo 1,4 milijuna KM. "To je po mom mišljenju velika nepravda. Zaista je apsurdno da Grude kao jedna od najrazvijenijih općina, nemaju novca za izgradnju lokalnih cesta, vodovodne ili kanalizacijske mreže", kaže načelnik Marić

No, za gospodarski razvoj neke općine nisu dovoljne samo ideje i spremnost ljudi da investiraju u vlastiti biznis. Načelnik Gruda Viktor Marić skromno kaže kako razvoj gospodarstva općinske vlasti potiču tako što ne prave birokratske zapreke ulagačima. No, iz onog što nam je rekao jasno je kako lokalna vlast može biti snažan vjetar u leđa poduzetnicima.

"Sve potrebne dozvole poduzetnicima nastojimo izdati u najkraćem mogućem roku, tvrtke su oslobođene većine komunalnih doprinosa, a cijena zemljišta upola je niža ako je namijenjena ulaganjima u gospodarstvo" kaže Marić.

"Gastarbajteri" donijeli novac i kapitalistički način razmišljanja

Gospodarski uspon ne samo Gruda, već i drugih općina u zapadnoj Hercegovini ekonomski analitičar, urednik poslovnog portala (poslovniportal.ba) Bojan Šunjić objašnjava time što je veliki broj Hercegovaca prije rata odlazio na tzv. privremeni rad u Njemačkoj. Tamo su, kaže, zaradili novac, ali i usvojili kapitalistički način razmišljanja. "U vrijeme komunizma odnosno socijalizma u zapadnoj Hercegovini nije bilo industrije kao u nekim drugim gradovima u BiH. Ono što je tada za zapadnu Hercegovinu bio hendikep, poslije rata pokazalo se kao prednost", objašnjava Šunjić. Zapadna Hercegovina nema naime velikih socijalističkih industrijskih sustava, nema dugova prema državi i radnika koji čekaju posao u propalim državnim tvrtkama. Zbog toga su ljudi u tom dijelu zemlje shvatili da im nema druge nego se osloniti na sebe samoga i to je urodilo plodom.

Gospodarski uspon ne samo Gruda, već i drugih općina u zapadnoj Hercegovini ekonomski analitičar, urednik poslovnog portala (poslovniportal.ba) Bojan Šunjić objašnjava time što je veliki broj Hercegovaca prije rata odlazio na tzv. privremeni rad u Njemačkoj. Tamo su, kaže, zaradili novac, ali i usvojili kapitalistički način razmišljanja.

e, moj, bojane.
moj ćaća nikad nije rinta po jemačkoj nego učijo škole po zagrebu, ali tom mom seljaku nije bilo problem meni i braći reć: ili ćeš učit škole i radit, ili ćeš krčit doce po brdu.
kava (znaju mnogi tko je taj) je u sandalama cilu zimu po sarajevu duvan švercao da bi se mogao školovat, a razarač (i njega znaju koji znaju) je gulio žuljeve u stolariji.
ni stipe ni nikola nisu crnčili po njemačkoj, a ni mnogi i manji i veći firmaši po grudama, ko ni ćaće im.
nije njih njemačka naučila, nego krvavi žulji po gruckim docima, duvan i nevolja.

Gospodarski uspon ne samo Gruda, već i drugih općina u zapadnoj Hercegovini ekonomski analitičar, urednik poslovnog portala (poslovniportal.ba) Bojan Šunjić objašnjava time što je veliki broj Hercegovaca prije rata odlazio na tzv. privremeni rad u Njemačkoj. Tamo su, kaže, zaradili novac, ali i usvojili kapitalistički način razmišljanja.

"U vrijeme komunizma odnosno socijalizma u zapadnoj Hercegovini nije bilo industrije kao u nekim drugim gradovima u BiH. Ono što je tada za zapadnu Hercegovinu bio hendikep, poslije rata pokazalo se kao prednost", objašnjava Šunjić. Zapadna Hercegovina nema naime velikih socijalističkih industrijskih sustava, nema dugova prema državi i radnika koji čekaju posao u propalim državnim tvrtkama. Zbog toga su ljudi u tom dijelu zemlje shvatili da im nema druge nego se osloniti na sebe samoga i to je urodilo plodom.

u grafotisku, na primjer, koji ima tradiciju još iz juge, vladaju europski standardi, kako prije, tako i danas.

Kad smo kod Hercegovine, čini se da su Grude, Široki, Čitluk/Međugorje i Neum najbolje iskoristili kraj komunizma, rat, tranziciju i poratno doba. Za Posušje ne znam, Ljubuški je mislim na pozitivnoj nuli (nek me ispravi lider), Čapljina, Prozor i Stolac koma. Duvno i Livno isto slabo, iako nije riječ o Hercegovini.

U Grudama je bila glavna logistika HVO-a.Jedno vrijeme poslije sukoba sa Abih,u Ljubuškom se nije mogao naći parking za kamion,skoro čitava FBiH je uzimala robu tu.

Znam za Grude, i moje je mišljenje bilo da su puno postigli za vrijeme rata, ali je Ilirka argumentirano pokušala objasniti da nije tako. Ili za Neum, koliko bi se tu postiglo da Metković, Opuzen i Dubrovnik nisu dolazili na "duty-free" šoping skoro pa 10-ak godina, i da Srbi i Muslimani nisu prodali vikendice u bescjenje.

Znam za Grude, i moje je mišljenje bilo da su puno postigli za vrijeme rata, ali je Ilirka argumentirano pokušala objasniti da nije tako. Ili za Neum, koliko bi se tu postiglo da Metković, Opuzen i Dubrovnik nisu dolazili na "duty-free" šoping skoro pa 10-ak godina, i da Srbi i Muslimani nisu prodali vikendice u bescjenje.

ništa ja nisam pokušala dokazati, nego upravo demistificirati tvrdnju da smo germanski stroj. ništa drugo.

a poštenih ljudi ima više nego onih koji su se obogatili na brzinu za vrijeme rata, i to je istina.

kako su se bogatili, ja sam argumentirano navela nekoliko primjera, za razliku od tebe.

zanimljivo kako pokušavaš zapadne hercegovce prikazati kao ratne profitere iako sam potječeš iz hercegovačkih pripizdina, ali onih siromašnijih.
i onda ćeš opet po tajnim forumima pisati kako ja "mrzim bosance".
aj odjebi jednom za svagda, si čul?

Grafotisak je profiterski ili nije?

Ma dobar je Grafo.
Sigurno neš ništa loše čuti za vlasnika.

Čovjek na mjestu, obitelji su to koje su odvajkada navikle raditi i sad kad su "u svili" ne smrde na lagodno bogaćenje i pripadajuću mu bahatost, već rade baš marljivo. Vlasniku te firme i danas nije problem zavrnuti Boss košuljicu do laktova, popeti se na stroj i umazati se ko automehaničar ako nitko drugi ne zna riješiti problem.
Grafo jednim dijelom kamenčić u mozaiku talijanskog Fabriania, najveće svjetske tvornice papira, ima odličnu povezanost u našoj državi sa čelnim ljudima, ali uistinu mu se minijaturno nešto može zamjeriti s obzirom na broj zaposlenih, plaće odlične za današnje uvjete i sva radnička prava ispoštovana.

Imam "informaciju" da je dobio cca. milijunčić i osiguran posao od HVO-a u ta doba.Sve keš.

svi su oni ratno profiterski, prvo i osnovno, kao i u Hrvatskoj, bez iznimke. dok su jedni krvarili i ratovali, drugi su u isto vrijeme stjecali prvi kapital, koji su kasnije samo oplođivali. oni koji su ostali samo na trgovini, već duže vrijeme se suočavaju s problemima. znam većinu tih firmi po Hercegovini i nema riječi da se ne radi o uglavnom sposobnim pojedincima koji su to podigli, ali isto tako je jasno da su to sve gradili dok je ostatak hrvatskog naroda patio. to obično tako biva kad je ratno stanje, pa mi i ne smeta toliko, ali se ne radi o svetim kravama da ih netko sa strane ne bi smio kritički promatrati.

prvo, svi radimo za profit, jel tako?
drugo, ratnoprofiterski način poslovanja je nemoralan, što znači da je stjecano bogastvo oštećujući i iskorištavajući stradale u ratu, a ne igrom sudbine i slučaja živio i radio u mjestu koje je svojim geografskim položajem bio nepodoban za neprijatelja.
bilo bi ljudski razlikovati te dvije stvari ili barem ih odvajati kad se razbacujemo pojmovima kojima ne znamo ni pravo značenje.
često čujem takve kvalifikacije, ali ne na račun konkretne firme, nego na račun cijelog naroda, pa se pitam, jesmo li mi u grudama trebali umirati od gladi i nerada zato što je narod po bosni patio? i na svakog poginulog u bosni, zaklati jednoga svoga za žrtvu bogovima rata?
ja više volim konkretne podatke od onih koji generaliziraju.

ne mislim na hrvatski narod u Bosni, nego u globalu, niti vidim to kao hercegovački specifikum, pa isti primjer je i Vitez, o primjerima uHrvatskoj da i ne pišem. samo što onda danas pričamo o razvijenim općinama (i onda spominjemo Vitez, Grude itd.), a ovi koji nisu imali toliko sreće u općoj grabeži, e oni su neuspješni, ovakvi, onakvi. ne bih imenovao tvrtke, ali mogu i tako...npr. MAL Grizelj u Sovićima. sigurno znaš gdje mu je lociran objekt, u pripizdini, ali, što je vrlo bitno, na samoj granici s RH, skoro možeš pljunuti do Hrvatske s njegovog parkinga. i što je najbolje svaštaroš, znači možeš kupiti od CD-a do bagera. on je danas u problemima doduše, ali nekad je bio div. i ima takvih primjera i na tromeđi, i u Mostaru, u Ljubuškom znam za jednog itd. te firme su obilato iskoristile meku granicu između Hrvatske i BIH i na nezakonit način stekli svoju imovinu. bilo, pa prošlo, ali nek se zna.

ne mislim na hrvatski narod u Bosni, nego u globalu, niti vidim to kao hercegovački specifikum, pa isti primjer je i Vitez, o primjerima uHrvatskoj da i ne pišem. samo što onda danas pričamo o razvijenim općinama (i onda spominjemo Vitez, Grude itd.), a ovi koji nisu imali toliko sreće u općoj grabeži, e oni su neuspješni, ovakvi, onakvi. ne bih imenovao tvrtke, ali mogu i tako...npr. MAL Grizelj u Sovićima. sigurno znaš gdje mu je lociran objekt, u pripizdini, ali, što je vrlo bitno, na samoj granici s RH, skoro možeš pljunuti do Hrvatske s njegovog parkinga. i što je najbolje svaštaroš, znači možeš kupiti od CD-a do bagera. on je danas u problemima doduše, ali nekad je bio div. i ima takvih primjera i na tromeđi, i u Mostaru, u Ljubuškom znam za jednog itd. te firme su obilato iskoristile meku granicu između Hrvatske i BIH i na nezakonit način stekli svoju imovinu. bilo, pa prošlo, ali nek se zna.