Pa normalno, kad imamo zemlju umjesto kamena.

Ja dvorište uređujem krampom i lopatom, a ne dinamitom i pneumatskom bušilicom...

Maja Gasal - Vražalica
Broj i datum dokumenta 01-50-1-15-56/18, 30.1.2018.
Nadležni subjekt kome je pitanje postavljeno u usmenom obliku predsjedatelj Vijeća ministara BiH

Tekst pitanja (istovjetan usvojenom zapisniku) „Nedavno je Vijeće ministara BiH imalo posjet Vlade Republike Hrvatske. Je li na dnevnom redu vašeg susreta bilo Buško jezero? Što ste dogovorili?“

IZVOD IZ NEAUTORIZIRANOG TRANSKRIPTA
56. SJEDNICE ZASTUPNIČKOG DOMA
PARLAMENTARNE SKUPŠTINE BOSNE I HERCEGOVINE
održane 31.01.2018. godine


MIRKO ŠAROVIĆ

Hvala.
Kao što vam je poznato u mjestu Ruda, Opština Otoka, je još 1972. godine izgrađena hidroelektrana Orlovac instalisane snage 237 megavata za koju je karakteristično da za svoj rad koristi vodu iz jezera Buško blato koje se kompletno nalazi na teritoriji Bosne i Hercegovine. I to pitanje je postavljano ovdje i mogući međudržavni dogovor po ovom pitanju i mnogo toga, na neka od pitanja sam odgovarao i ja. Ja Vam mogu samo iznijeti ili dati odgovor koji se tiče zajedničke sjednice Vlade Republike Hrvatske i Savjeta ministara BiH koja je održana polovinom 2017. godine. U tom smislu želim da kažem da je na ovoj sjednici od 7. jula 2017. godine, da se razgovaralo, između ostalog, i o ovom pitanju.

Tom prilikom premijer Republike Hrvatske, gospodin Plenković, nakon uvodnog upoznavanja od strane mene kao resornog ministara, jer ja sam na tom pitanju insistirao, iznio je stav da je za Hrvatsku prihvatljivo svako zakonsko rješenje od strane Bosne i Hercegovine koje uređuje i reguliše ovu oblast, utvrđuje naknadu za korištenje hidroakumulacije Buško blato i raspodjelu sredstava različitim nivoima vlasti od ove naknade i da će Republika Hrvatska i Hidroelektrana Orlovac poštovati i prilagoditi se i eventualnim izmjenama bilo koje regulative koju uradi Bosna i Hercegovina.

Ovo sam posebno sada čitao jer je to, rekao bih, namjerno sam vodio računa da iznesem stav hrvatske strane. I s obzirom da iz navedenog proizilazi da je stav hrvatske strane da se pitanje korištenja vodnog resursa jezera Buško blato ne uređuje međudržavnim sporazumom, već je to pitanje važećeg zakonodavstva nadležnog organa u Bosni i Hercegovini, o navedenom sam informisao Vladu Federacije, odnosno premijera Novalića, kako bi u okviru institucija, odnosno tijela u Vladi Federacije poduzeli aktivnosti da pitanje regulisanja svih pitanja koja se odnose na hidroakumulaciju Buško blato, da se pokrene procedura unutar institucija Bosne i Hercegovine, obzirom na ovakav stav hrvatske strane.

Vlada FBiH usvojila odluke o gradnji dvije vjetroelektrane u Livnu i Tomislavgradu

Vlada Federacije BiH na današnjem zasjedanju u Mostaru na dnevnom redu imala je informacije o gradnji dvije vjetrolektrane u Kantonu 10.

Vlada FBiH je usvojila informaciju o aktivnostima u postupku izdavanja energetske dozvole i dala Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije prethodnu saglasnost u postupku izdavanja ove dozvole privrednom društvu VE Ivovik d.o.o. Sarajevo, za izgradnju vjetroelektrane "Ivovik", instalirane nazivne snage 84 MW (42x2 MW), odobrene snage priključenja 84 MW (42x2 MW), planirane godišnje proizvodnje električne energije od 236,631 Gwh, čija je gradnja predviđena na zapadnom rubu općine Tomislavgrad i istočnom rubu općine Livno.

Usvojena je i informacija o aktivnostima u postupku izdavanja energetske dozvole i data prethodna saglasnost Federalnom ministarstvu u postupku izdavanja ove dozvole privrednom društvu HB Windd.o.o. Livno, za izgradnju VE "Orlovača", instalirane nazivne snage 42,9 MW (13x3,3 MW), odobrene snage priključenja 42,9 MW (13x3,3 MW), planirane godišnje proizvodnje električne energije od 99,06 Gwh, čija je gradnja planirana na lokalitetu Orlovača, na području općine Livno.

Neka megavata.

Neka megavata.

Kolko vjetroparkova je dosad tamo napravljeno, i kolika je ukupna snaga, pratis li novem?

Ovo je lista od početka godine. S ove 4 u HB i dvije koje su danas dobile odobrenje 315,5 MW.
I 225,8 MW koje još čekaju. Ukupno 541,3 MW. A biti će i više naravno.

Za ilustraciju „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar ima elektrane
instalirane snage 852,6 MW (bez VE Mesihovina). EP BiH sa starim TE
blokovima u TZ - 1.697,86 MW.

Lijepo. Iz vjetra bi mogli preko 30% energije dobivati.

Iako, ja uopće ne razmišljam o domaćoj potrošnji, treba napraviti pogone svugdje gdje je profitabilno i izvoziti. Energija je glavni resurs HBŽ.

Više, više. Ako gledamo na nivu Herceg Bosne. Samo Jelovača, Mesihovina, Debelo brdo, Kupres I i Orlovača bi zajedno činili 34%, tj . 881 GWh. da su sve u pogonu. Ako zbrojimo proizvodnju EP HZHB npr od 2018. od 1666 GWh, tj. zajedno bi bilo 2547 GWh. CHE Vrilo nisam računao, iako će ona 100% biti. Doduše kod HE znamo da dosta ovisi o vodostaju, ali eto.
Da, samo furati izvoz.

U ovih 30% ja sam zamislio optimalnu situaciju gdje imamo i koju modernu termoelektranu.

Najjača HE EP HZHB je u Rami, a na nivou BiH HE Jablanica. Jeli to točno?

Najjača HE EP HZHB je u Rami, a na nivou BiH HE Jablanica. Jeli to točno?

Iako, ja uopće ne razmišljam o domaćoj potrošnji, treba napraviti pogone svugdje gdje je profitabilno i izvoziti. Energija je glavni resurs HBŽ.

Pa profitabilno je praktički na svakom metru u HBŽ. O tome i govorim.

EP HZHB

Instalirana snaga:

PHE Čapljina 440 MW
HE Rama 160 MW
HE Mostar 72 MW
...

2018.

Ostvarena proizvodnja:

HE Rama 730,19 GWh
PHE Čapljina 437,50 GWh
HE Mostar 250,07 GWh

----------------------------
EP BiH

Instalirana snaga:

HE Salakovac 202,5 MW
HE Jablanica 183,6 MW
HE Grabovica 115,2 MW
....

2018.

Ostvarena proizvodnja:

HE Jablanica 794,65 GWh
HE Salakovac 434,80 GWh
HE Grabovica 314,5 GWh

Očito nije tako jednostavno, jer pažljivo i sada biraju. A i kapaciteti za transport struje nisu beskonačni, mislim da su skoro dosegli maksimum prijenosa trenutne mreže. To će morati proširivati. Ove najveće dalekovode.

Lokalna zajednica, ako ju vjetroparkovi iritiraju, može zahtijevati više novca od vjetroelektrane, ako već nema puno radnih mjesta. Neka uplaćuju 5% u lokalnu upravu umjesto 2%, i neka se 1% vraća u miiesne zajednice na čijem prostoru se gradi. Mada, time mogu i otjerati investitore u drugu općinu, koja to neće tražiti.