To znači da su im profiti uski, ako se grebu za 0.2% ili ti daju ultimatum ako hoćeš dodatnih 0.5%.

Na hrvatskim područjima niče sve više privatnih solarnih elektrana.

Ne znam jel ograničen broj potencijalnih solarnih elektrana i koga elektra gura. Neki su poticaji u igri.

E da. Kod VE Ivovik-a je samo 1%, plus 0,1 eur/god. po m2 za pristupnu cestu,
plus jednokratno 1500 eur po stupu.

Znači, oni u biti ne kupuju nikakvo zemljište. Sve je iznajmljeno, koncesija? Ne kupe čak ni onaj kvadratni metar gdje je stup?

Naravno sama elisa vjetrenjace se vrti iznad 100 metara duljine zemljista.

odluku
o dodjeli koncesije za istraživanje i eksploataciju mineralnog resursa-krečnjaka na ležištu „Crkvice Kamenolom“ kod Zenice, K.O. Crkvice, u općini Zenica
Član 1.
(Predmet)
Privrednom društvu KOMGRAD-ZE d.o.o. Zenica (u daljem tekstu Koncesionar) dodjeljuje se koncesija za istraživanje i eksploataciju mineralnog resursa- krečnjaka na ležištu „Crkvice Kamenolom“ općina Zenica.

(Elementi Ugovora)
(1) Osnovni elementi Koncesionog ugovora su:
a) Vrijeme koncesije za istraživanje i eksploataciju je 20. godina (slovima: dvadeset godina). Vremena se računaju od dana potpisivanja Koncesionog ugovora.
b) Visina kontinuirane koncesione naknade je 0,82 KM/m3 čvrste mase (slovima: nulazarezosamdesetdvije konvertibilne marka po metru kubnom čvrste mase);
c) Visina jednokratne koncesione naknade je 1,01 KM/m2 istražno-eksploatacionog prostora (slovima: jednazareznulajedna konvertibilna marka po metru kvadratnom prostora);
d) Minimalna godišnja količina eksploatisanog mineralnog resursa- krečnjaka na koji je Koncesionar dužan plaćati kontinuiranu koncesionu naknadu je 41.000 m3/godišnje (slovima: četrdesetjednahiljada metara kubnih čvrste mase po godini). (2) Koncesionar je dužan: a) Platiti iznos od 26.286,26 KM kao jednokratnu koncesionu naknadu; b) Dostaviti ovjerenu mjenicu sa mjeničnom izjavom na iznos od 67.240,00 KM;

Još fali da ih na Zavelimu naziđate pa da doslovno imam vjetrenjače na sve 4 strane svijeta

Zaista se čuju?

Provozaj se do Gornjeg Brišnika pa se uvjeri, a išao sam i u Sinj preko Kamešnice i isto sam se uvjerio i gore. Huči na dobrih par kilometara udaljenosti, to su čudovišta od 50 metara. Ali nije buka jedini faktor, jednostavno ih je nakaradno vidit na svakom brdu, nas će doslovno okružit čovječe, i najgore od svega ništa ne dobivamo, nikakve naknade, ničega, pa nismo ni asfalta imali do ima par godina nazad. Naši ljudi (šaka što je ostala) daju minimum 300 KM goriva za put na posao do Posušja/ TG/ Livna svaki dan (nekima je to i puno više jer doslovce rade u Splitu a žive gore). Djeca nam nemaju ni plaćenu autobusnu kartu do škole a to je dodatnih preko 50 KM, itd. Buško Jezero su potopili a sve je to naša zemlja, dole je bila glavna ispaša za stoku, itd., i danas milijune izvlače RH i općina/županija a nas ko jebe. I sad šećer na kraju napravili od nas vjetropark (a kažem naš kraj je inače razglednica što se tiče prirode) a lovu će opet brat HDZ mafija i privatni investitori.

Moj zajebantski post od prije par dana nakon što sam čuo da ih ziđaju i po cijeloj Tušnici:



I sad dobijem informaciju da je bilo na sjednici općinskog vijeća Tomislavgrad da stvarno planiraju i Zavelim uništit vjetrenjačama.
Dakle da ponovimo, Kamešnica, Tušnica, Jelovača, Grabovička Planina, Midena, i sad i Zavelim. Doslovno svako postojeće brdo.

Život u Gornjem Brišniku je nepodnošljiv odkad su postavljene vjetrenjače (stalna huka ko u horor filmu kad god puše (a puše stalno)) ,a s ovime na Zavelimu će se dokrajčit i Rošnjače i okolna sela na obroncima Zavelima.
Da ne spominjemo kakav devastirajući utjecaj će to imati na sam Zavelim koji je prirodni biser cijelog tog kraja, iznimno bogat šumom, vodom, divljim životinjama, itd.

Čestitke HDZ mafiji koja je uspješno do kraja uništila cijeli zapadni dio općine Tomislavgrad pljačkom i zapostavljanjem zadnjih 20 godina da bi nam evo sad stavili šlag na kraju- vjetrenjače na svakom brdu iznad naših sela, od kojih ćemo opet imati- ništa. Kao što imamo ništa od našeg Buškog Jezera.
Naklon do poda, dovršili ste što ni Turci i Komunisti skupa nisu.

Koliko obrađujete Duvanjskog polja ili i ono većinom zjapi korovom?

Rođo Bog te pomoga ti reče da si uzeo novi nick jer si sa starim previše srao.
Brže vraćaj stari nick dok neko nije skužio da ti je ovo novi.
VE plaćaju svoju koncesijsku naknadu koja uopće nije loša, kao što nije niti naknada za Bj.
Što se tiče nakarade i buke, niđe veze, nit se čuju niti išta smetaju, ti bi da para samo pane s neba, ako je moguće bez previše ometanja.
Što se tiče potopljenog polja, to je bio prvi i ključni val i poticaj za iseljavanje, tada je osim oduzimanja plodne zemlje, a još važnije data i nekakva naknada za koju su se mogli kupiti placevi po Sesvetama, Zagrebu pa sve do Bjelovara. Nakon toga pa sve do danas ne postoji Duvnjak koji nema nekoga iz najbliže rodbine vani i svaki može otići kad god poželi, a to je danas presudna razlika.
Što se tiče investicija u taj kraj, sustavno je zapostavljanje iz razloga poticanja iseljavanja, tek odkad je HdZ na vlasti u Duvnu, od 2007. čini mi se, postoji redovina stavka u proračunu za Buško blato, prije toga 0.
Što se tiče obrađenosti Duvanjskog polja, sve što je moguće iskoristiti je iskorišteno, zemlje fali i duvanjska poljoprivreda se širi na Kupres.

U BiH u funkciji su dvije veće vjetroelektrane priključene na elektroprenosni sistem. Njihova ukupnainstalirana snaga iznosi 86,6 MW, što čini dva posto od ukupne instalirane snage proizvodnih objekata u BiH. U 2018. godini vjetroelektrane su proizvele 104 GWh, što je 0,8 posto od ukupne potrošnje električne energije u BiH koja je iznosila 13.294 GWh.
„Proizvodnja vjetroelektrana zavisi od broja sati rada elektrane na nominalnoj snazi. Pod pretpostavkom da je to 3.000 sati godišnje i da je 4.500 GWh približno trećina godišnje potrošnje električne energije u BiH, onda je 1.500 MW kapacitet vjetroelektrana koji je potreban za proizvodnju navedene količine energije. U martu 2018. godine puštena je u rad vjetroelektrana Mesihovina instalirane snage 50,6 MW, prvi objekat ove vrste priključen na prenosni sistem. Tokom te godine ova vjetroelektrana je u mrežu injektirala 103,5 GWh“, pojašnjavaju iz DERK-a

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, postupajući po kriterijima iz navedenog Zaključka Vlade Federacije BiH je do sada izdalo 3 (tri) prethodne saglasnosti za priključak na prenosnu mrežu i to za VE Podveležje, investitora JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo instalisane nazivne snage 48 MW, VE Mesihovina, investitora JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar instalisane nazivne snage od 50,6 MW i VE Jelovača investitora F.L. WIND d.o.o. Tomislavgrad instalisane nazivne snage od 36 MW, što ukupno iznosi 134,6 MWinstalisanih kapaciteta vjetroelektrana u Federaciji Bosne i Hercegovine. Državna regulatorna komisija za električnu energiju (DERK) na sjednici održanoj 14.03.2019. godine je donijela Odluku o odobrenju maksimalno moguće snage prihvata iz neupravljivih izvora električne energije, broj: 05-14-2-188-11/18, u elektroenergetski sistem Bosne i Hercegovine sa stanovišta mogućnosti regulacije sistema, kojom je odobren prijedlog Nezavisnog operatora sistema u Bosni i Hercegovini (NOS BiH), da predmetna snaga sa stanovišta mogućnosti regulacije sistema bude 460 MW za vjetroelektrane i 400 MW za fotonaponske elektrane. Drugom tačkom navedene Odluke, Državna regulatorna komisija za električnu energiju poziva nadležna tijela Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, da u skladu sa dosadašnjom praksom usaglase medusobnu raspodjelu, uz mogućnost ustupanja jedne tehnologije u korist druge, ali uz poštivanje veličina koje su definisane Odlukom.

Ministarstvo energije i rudarstva RS se aktom, broj: 05.05/052-2905-1/19 od 25.03.2019. godine očitovalo po predmetnoj problematici, podsjećajući na ranije postignute dogovore procjenjene granične snage priključka vjetroelektrana na prenosnu mrežu od 350 MW, te njenu raspodjelu izmedu nadležnih entitetskih ministarstva u odnosu 230 MW za Federaciju BiH, a 120 MW za Republiku Srpsku. Mogućnost priključenja snage u neupravljivim izvorima utvrdena je tada u iznosu oko 10% od ukupno instalisanih proizvodnih kapaciteta u BiH, odnosno instalisanih proizvodnih kapaciteta entiteta, što je orjentaciono 1/3 za Republiku Srpsku, a 2/3 za Federaciju BiH. Polazeći od predhodno navedenog, da je usvojena Odluka o odobrenju maksimalno moguće snage prihvata iz neupravljivih izvora električne energije, podsjećajući na ranije postignute dogovore procjenjene granične snage priključka vjetroelektrana na prenosnu mrežu usaglasili smo se da se raspodjela kapaciteta izmedu entiteta izvršiti na način da Republici Srpskoj pripada 1/3, a Federaciji BiH 2/3 maksimalno utvrdene snage, odnosno 307 MW za vjetroelektrane i 267 MW za fotonaponske elektrane za Federaciju BiH.

https://parlamentfbih.gov.ba/v2/userfil ... ja%20B.pdf
http://sluzbenilist.ba/page/akt/0jyn8oVrD8A=

Također je utvrdila kriterije kojih se Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije treba pridržavati pri priključenju novih proizvodnih objekata iz neupravljivih izvora električne energije (vjetroelektrana i solarnih elektrana) na prenosnu mrežu Elektroprenosa BiH a.d. Banja Luka, ukupne raspoložive instalisane snage 77 MW, od odobrenih 307 MW za vjetroelektrane i 267 MW za fotonaponske solarne) elektrane, uz mogućnost ustupanja jedne tehnologije u korist druge.

34 MW je solarna.

Gdje je HE Mostarsko Blato? Oko 167.