Zašto je HT Eronet kritičan što se tiče usluga u Hercegovini? Evo objasnit ću vam svima da znate o čemu se radi. HT Eronet koristi većinom stare telefonske instalacije koje su postavljene još davnih 60tih 70tih godina. Dal je tako? Jeste. Dal HT Eronet koristi optiku? Da, jeste! Dal HT Eronet ima u ponudi optički vod? Da, ima ali samo u nekim naseljima koji su im "testna za daljni razvoj" Zašto je internet loš, a HT Eronet koristi optiku? Upravo ću vam objasniti. Svi gradovi su međusobno povezani optičkim vodom i ostvaruju izuzetno ajmo reći kvalitetne brzine i stabilnost, mada je i to upitno. Zašto onda vi kao korisnik imate loš internet doma? Po svemu videći pogotovo mala naselja, sela ili zabačena naselja su u modelu ili u gradu su u PON modu. Šta je PON? PON upravo pretvara optički vod u koaxialni odnosno bakreni vod koji imate vi u kući. To su te 2 telefonske žice. Po nekom standardu u Europi to bi trebao biti GPON koji dozvoljava brzine do 2.5 GBs i upload do 2.5GBs, pa podjelite na korisnike tu brzinu onda možete shvatiti da od 2.5 GBs možete podjeliti 50 MBs za 50 korisnika. 50x50 je 2500 MBs odnosno 2.5 GBs i to ograničeno dometom. Što ste dalje od izvora tu je gubitak zbog bakrenog voda. E taj PON prelazi u FTTx koji ste vi udaljeni po par kilometara od centrale i ostvarivate minimalne brzine tj ADSL dok su oni u krugu centrale spadaju u VDSL isto pod FTTx ili u boljem slučaju FTTN/FTTC. Zašto HT Eronet ne ulaže u obnovu instalacija? Zbog po njima "tehničke neisplativosti" jer kako je praksa u Europi optički vod ide P2P point to point od vašeg doma do u centralu bez prekida. Oprema jeste skupa kao i instalacije, ali neophodna. EU je dala novac odnosno subvencionirala da se u Hrvatskoj otpičkim vodovima do kraja 2023 mora pokriti 85% kućanstava, dok smo mi što se tiče Eroneta i kućanstava s optikom ispod 1%. Koliko mi je poznato samo su glavne ulice Međugorja i Bijakovića imaju pristup optičkom vodu brzinom 100/10 po cijeni od 100 KM/mj, dok pravna lica mogu ostvariti 200/20 po cijeni od 160 KM/mj. Hvatati korisnike nove s prastarim instalacijama se ne može. Kako vrijeme odmiče veće potrebe za internet brzinama su neizostavne, pa tako i ulaganje u infrastrukturu razvoja samih instalacija u Hercegovini. Ovdje je izgleda praksa MONOPOL, ali u većim središtima je Telemach im pomrsio račune. Također Telemach radi u PON modu ali u kvalitetnijem EPON modu, pa s time i ostvaruje veće brzine. Najveća prednost ovog optičkog voda su nemoguće i nepojmljive brzine za vas kao i da ne prenosi napon. Ne bi više priliko grmljavine morali isključivati modem iz struje plus kabal telefonski preko kojeg je dolazio napon i tim slučajem vam uništavao TV, PC, Laptop ili neki uređaj spojen žičano s HT Eronet modemom. Na žalost morat ćete se nagledati svega i svačega idućih par godina da bi dobili bolje uvijete. Možda je jedino rješenje prodaja nekom drugom stranom telekomu koji je spreman uložiti novac u infrastrukturu te jedino tim putem vam osigurati veće brzine, ili se okrenut 4G prijenosu interneta što je sigurno i dobra opcija.

optičku infrastrukturu DO VRATA?

Neka onda ulažu u 5G mrežu + IPTV i nude dobre homebox ponude da potuku BH Telekom na prostoru Herceg-Bosne.

Gdje god je bio Telemach, bit će sada BH Telekom.
Telemach je provukao dosta optike u Zapadnom Mostaru.
Što znači da je BH Telekom sada na hrvatskim područjima.

Ako zgrada HDZ u Mostaru ima optiku Telemacha, to znači da sada plaća internet BH Telekomu koji ima uvid u promet podataka. Tragedija

Ako HT Eronet nije u stanju kopati i provlačiti optičke kabele do zgrada i kroz zgrade, što HT T-Com i Telemach Hrvatska jesu, neka ne dopusti Telemachu, tj. sada BH Telekomu da mjesečno ubire ogromne novce od Hrvata i hrani "probosansku" hobotnicu.
Tu je pitanje i nacionalne sigurnosti Hrvata u BiH.

Onda je riješenje 5G mreža+IPTV i paketi povoljniji od optike sada BH Telekoma koja vlada u hrvatskim sredinama u BiH.

Ja sam po Hercegovini još za vrijeme rata viđao kako se postavljaju optički kablovi. To je tada bilo nešto sasvim normalno. Nije valjda da se od tada ništa nije uradilo??

Koliko je Eronet ozbiljan govori činjenica da su tada prepustili da Telemach kupi Monet.
Ništa nisu uložili u optičku mrežu makar u Mostaru.

Ako zgrada HDZ u Mostaru ima optiku Telemacha, to znači da sada plaća internet BH Telekomu koji ima uvid u promet podataka. Tragedija

Monet prekopao Mostar na račun da je domaća kompanija, pa se onda prodao Telemachu.

Ukupan udio na tržištu ove dvije kompanije i povezanih firmi, dakle, iznosio je skoro 60 posto.

Nešto više od 20 posto imao je Mtel, odnosno nešto više od 30 posto zajedno s kompanijama koje su u njegovom vlasništvu, dok se preostalih desetak posto odnosi na manje distributere.

Konkretno, Telemach je na svim platformama imao 282.627 pretplatnika (bez povezanih društava) a BH Telecom 224.473, dakle ukupno preko pola miliona, od ukupno 924.332 korisnika.

U prošloj godini moglo je doći do određenih manjih promjena udjela, ali situacija je vjerovatno i dalje slična.
Kakvi su propisi

Jedna od osnovnih stvari o kojima brine Konkurencijsko vijeće BiH prilikom odlučivanja o tome da li da odobri ili zabrani neku akviziciju, jeste da li se njome narušava slobodno tržište, odnosno da li se stvara takozvani dominantan položaj.

– Zabranjene su koncentracije privrednih subjekata koje za rezultat imaju značajno narušavanje efikasne tržišne konkurencije na cijelom tržištu Bosne i Hercegovine ili na njenom značajnijem dijelu, a posebno kojima se stvara novi ili jača postojeći dominantni položaj – stoji u Zakonu o konkurenciji BiH.

Istovremeno, u Zakonu se definiše da se smatra da privredni subjekat ima dominantan položaj na tržištu roba ili usluga ako na relevantnom tržištu ima udio veći od 40 posto, piše BiznisInfo.ba.

Kada se uzmu u obzir sve predočene brojke, postavlja se pitanje kako će BH Telecom uspjeti dobiti odobrenje od Konkurencijskog vijeća.

Zbog toga je zanimljivo što je najavljeno da će BH Telecom zapravo kupiti Telemach u BiH, Crnoj Gori i Makedoniji.

Moguće je da se takav potez povukao da bi se pokušalo nametnuti da se kao relevantno geografsko tržište za ovu akviziciju uzme cjelokupan prostor ove tri države.

Naime, Konkurencijsko vijeće za svaki pojedinačni slučaj, najprije određuje geografsko tržište na koje se akvizicija odnosi.

U slučaju da se kao relevantno geografsko područje za ovu akviziciju proglasi tržište tri spomenute države, procenti bi bili sasvim drugačiji, a ove dvije kompanije zajedno bile bi daleko od dominantnog položaja.

Takva mogućnost predviđena je u Zakonu.

– U određenim slučajevima, relevantno geografsko tržište može biti utvrđeno na međunarodnom nivou – navodi se.

Članak 24.
(Način rada i odlučivanja Konkurencijskog vijeća)
(1) Konkurencijsko vijeće može pravomoćno odlučivati ako je sjednici nazočno najmanje pet
članova Konkurencijskoga vijeća.
(2) Odluke Konkurencijskoga vijeća donose se većinom glasova nazočnih članova, s tim što
za svaku odluku mora glasovati najmanje po jedan član iz reda konstitutivnih naroda. Član
Konkurencijskoga vijeća ne može biti suzdržan od glasovanja.
(3) Predsjednik Konkurencijskoga vijeća ovlašten je da:
a) upravlja radom Konkurencijskog vijeća;
b) zastupa i predstavlja Konkurencijsko vijeće;
c) saziva i predsjeda sjednicama Konkurencijskoga vijeća koje se održavaju najmanje jednom
mjesečno;
d) sastavlja dnevni red za svaku sjednicu koji može biti dopunjen na sjednici na zahtjev
najmanje dva nazočna člana Konkurencijskoga vijeća;
e) potpisuje sve odluke i druge akte Konkurencijskoga vijeća.
(4) Konkurencijsko vijeće donosi Poslovnik o radu kojime će definirati način rada,
odlučivanje, kao i druga pitanja u svezi s radom.