Riječ je o izgradnji Islamskog kulturnog centra i parka u kompleksu džamije Kajserije te parka na lijevoj obali na prostoru nekadašnje male pijace.

Projekti koje su uradile bratske turske općine danas su javno prezentovani građanima Goražda. Projekt budućeg Islamskog kulturnog centra i parka u kompleksu džamije Kajserije predstavio je načelnik Općine Kećioren Mustafa Ak čiji su uposlenici vrijedno radili na njegovoj izradi.

"Željeli smo da projekt odgovara kompleksu džamije i samom gradu te smo vodili računa o svemu, i nadamo se da smo u tome uspjeli. Ovo je za nas historijski dan i zaista smo sretni što na ovakav način možemo doprinijeti Goraždu. Nakon potpisivanja protokola o izgradnji koja bi se trebalo desiti tokom ramazana, želimo odmah početi s radovima", kazao je načelnik Općine Kećioren Mustafa Ak.

Dodao je da će izgradnju Islamskog kulturnog centra i parka koji se procjenjuju na oko milion eura, finansirati narod Kećiorena a podrška se očekuje i od Agencije "Tika" te Predsjedništva za vjerska pitanja Republike Turske.

Prema danas prezentovanom projektu, Islamski kulturni centar na dva sprata sastojat će se iz tri segmenta. U prvom će se nalaziti učionice namijenjene za edukativne aktivnosti, biblioteka te višenamjenske sale, u drugom će biti smješteni uredi muftije te imama kao i apartmani za goste. Treći dio centra činit će trgovinski i drugi objekti dok će park krasiti zelenilo s više od 600 biljnih vrsta.

I bratska općina Gungoren građanima Goražda poklonit će prelijep park na lijevoj obali Drine, na lokalitetu nekadašnje male pijace.

Kako je prilikom prezentacije projekta najavio načelnik Gungorena Šakir Karaman, želja ove općine je da doprinese uređenju kompletnog priobalja rijeke Drine između dva gradska mosta. Park će biti dio prve faze projekta a njegovo otvaranje najavljeno je najkasnije za godinu dana.

Turski naftni gigant Turkoil unajmio je polovinu rezervoara smještenih u luci ploče u Hrvatskoj s namjerom da započnu distribuciju i prodaju nafte i naftnih derivata u našoj zemlji, javljaju turski mediji.
Očekuje se da će Turkoil sa poslom krenuti u julu ove godine te da će naftu distribuirati iz rezervoara smještenih u luci Ploči, koji imaju ukupni kapacitet od 41.000 tona.

Turkoil je zakupio 10.000 kubnih metara rezervoara u luci, jer su vidjeli veliku poslovnu priliku na rastućem tržištu naftnim derivatima u našoj ze,lji.

Potrošnja nafte u našoj zemlji prošle je godine iznosila 2,5 miliona tona, dok je prije dvije godine potrošeno 1,5 miliona tona.

Povodom prodora Turkoila na tržište naše zemlje oglasio se i koordinator Turske za međunarodne investicije koji u ovakvim prilikama vidi korist za tursku kompaniju.

On je istakao da konkurenciju turskoj kompaniji austrijski OMV, hrvatska Ina i domaći Energoinvest.

Ostat ćemo tek notorne adrese globalnih preuzimača, upozoravaju iz Adris grupe, u okviru koje posluje TDR

Uprava Adris grupe, unutar koje posluje Tvornica duhana Rovinj (TDR), nije donijela odluku niti je razmatrala mogućnost preseljenja proizvodnje u BiH, potvrđeno je "Dnevnom avazu" iz Adris grupe, nakon medijskih špekulacija da bi ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju (EU) najveći hrvatski proizvođač cigareta proizvodnju mogao premjestiti u našu zemlju.

Nema carina

Osnova za takve pretpostavke jesu upozorenja TDR-a da izvozi 60 posto ukupne proizvodnje, ponajprije u zemlje CEFTA-e. Ulaskom Hrvatske u EU, neće biti više bescarinskog ili sa mnogo nižim opterećenjima izvoza u BiH, Srbiju ili Makedoniju.
Za TDR je to čak 15 posto poreznog opterećenja za tržište BiH, za koje trenutno nema carina, ili čak 57 posto za Srbiju, za čije su tržište carine sada 15 posto.

- U više javnih istupa predsjednik Uprave TDR-a Davor Tomašković upozorio je na teškoće koje će se pojaviti ulaskom Hrvatske u EU. Zbog viših carina, za TDR će poslovanje s državama CEFTA-e, primjerice, značiti znatno povećanje troškova poslovanja. Prema sadašnjim izračunima, riječ je o desetak miliona eura - kazao nam je Predrag Grubić, direktor korporativnih komunikacija Adris grupe.

Radna mjesta

Ističe da poslovodstvo kompanije zbog toga skreće pažnju na taj problem i pokušava utjecati na donosioce odluka u našim državama da urede međusobne odnose na racionalan način koji će biti u interesu građana i kompanija, ponajprije kako bi sačuvali proizvodna radna mjesta te osigurali dugoročni rast i razvoj.

- U suprotnom, kako je nedavno u Sarajevu rekao predsjednik Adris grupe Ante Vlahović, "ostat ćemo tek notorne adrese globalnih preuzimača..." - zaključuje Grubić.

Moderna tvornica

Moderno opremljeni pogoni TDR-a u Kanfanaru pored Rovinja koštali su skoro milijardu kuna, a otvoreni su 2007. godine. Špekulirajući o premještanju proizvodnje u BiH, mediji navode da je riječ o polivalentnoj tvornici koja se bez problema može prenamijeniti u proizvodnju nečega drugog te da je gradnja novih pogona u nekoj od zemalja regije logično rješenje.

Bh. kompanijama bit će omogućeno da vodu plasiraju na tržište EU

Proizvođači i uvoznici vode koji do kraja oktobra od Agencije za sigurnost hrane ne dobiju rješenje o priznavanju vode neće je više smjeti prodavati na tržištu BiH.

To je propisano Pravilnikom o prirodnim mineralnim i izvorskim vodama BiH koji je stupio na snagu u aprilu prošle godine.

Uredno rješenje

- Proizvođačima i uvoznicima ostavljen je rok od 18 mjeseci da usklade svoje poslovanje s odredbama tog pravilnika. Taj rok istječe polovinom oktobra ove godine i od tog mjeseca na tržištu BiH moći će se naći samo vode koje je odobrila Komisija za priznavanje voda, odnosno one koje imaju uredno rješenje od Agencije - kazala nam je Amela Isić, predsjednica Komisije za priznavanje prirodnih mineralnih i izvorskih voda BiH.

Isić objašnjava da su Pravilnikom propisani osnovni uvjeti zdravstvene ispravnosti i kvaliteta, koje mora zadovoljavati voda.

Ispraviti nedostatke

- Osim toga, Pravilnikom su uređeni uslovi za korištenje i priznavanje vode te kriteriji za njeno stavljanje u promet, kao i način deklarisanja. Ovim pravilnikom prvi put su bh. proizvođači voda stavljeni u ravnopravan položaj kao i uvoznici voda. Usklađen je s evropskim direktivama i time ćemo našim proizvođačima omogućiti da vodu mogu plasirati na tržište EU - navodi Isić.

Dodaje da su do sada razmatrali zahtjeve za priznavanje koje je podnijelo 14 domaćih proizvođača, ali ističe da su neki vraćeni u proceduru kako bi te kompanije ispravile određene nedostatke.

Obavezna koncesija

Isić navodi da je jedna od najvažnijih novina uvedena novim pravilnikom to da će svi proizvođači morati posjedovati koncesiju za vodu, što do sada nije bio slučaj.

- No, proces i dalje traje, a otežavajuća okolnost je što niko nema podatke o tome koliko je tačno proizvođača vode u BiH. Nakon što proces priznavanja bude završen, imat ćemo pravu sliku o obimu ove grane industrije - kaže Isić.

Otpremljeno 317.000 tona čelika, od čega se 55 posto odnosilo na izvoz

Zenički pogon Arcelor Mittala, najvećeg svjetskog proizvođača čelika, u prvih šest mjeseci ove godine proizveo je za desetak posto više nego u istom periodu lani, odnosno 330.000 tona sirovog čelika. Prema lanjskim podacima, u istom periodu proizvedeno je oko 300.000 tona.

Kako je istakla za naš list Dijana Božić-Srdanović, portparol ove kompanije, otprema u prvih pola godine iz pogona bila je 317.000 tona, od kojih se oko 55 posto odnosilo na izvoz.

- U usporedbi s prvim polugodištem lani, ove godine imamo bolje rezultate. Situacija na našim ciljnim tržištima još je složena, ali se nadamo da će, općenito, ovo biti bolja godina od prethodne - kazala je Božić-Srdanović.

Prema podacima Sindikata ove kompanije, angažirano je oko 3.050 radnika, skoro 1.300 manje nego kada je ovu kompaniju kupio indijsko-britanski magnat Lakšmi Mittal.

Samo prošle godine kroz program stimulativnih otpremnina zenički Mittal napustilo je oko 600 zaposlenika i oko 200 po drugim osnovama. Sindikat ove kompanije ranije je upozorio da se smanjen broj izvršilaca negativno odražava na sigurnost na radu, jer im je povećan obim poslova.

U Upravi kompanije kažu da je otpočeo prijem novih zaposlenika, za kojima se ukazala potreba po završetku programa stimulativnih otpremnina.

Na stranim tržištima stopa rasta 23,4 posto

Sarajevska farmaceutska kompanija Bosnalijek ostvarila je u prvom polugodištu 3,8 miliona KM dobiti, što je za 1,5 posto više od dobiti ostvarene u istom periodu prethodne godine. Ova kompanija ostvarila je za prvih šest mjeseci 52 miliona KM prihoda od prodaje, što je za 6,6 posto više nego u istom periodu lani, saopćeno je iz Bosnalijeka.

Na stranim tržištima zabilježena je stopa rasta od 23,4 posto, što je rezultiralo izjednačavanjem Bosnalijekovog prihoda od prodaje na domaćem i stranim tržištima, prenijela je Srna.

Najznačajnije stope rasta ostvarene su na tržištima Srbije, Hrvatske, Rusije, Moldavije, Gruzije i frankofonske Afrike, što je više od 30 posto od ukupnog izvoza, dok je i dalje vodeće strano tržište Rusija s ostvarenih 14 miliona KM prihoda od prodaje.

Vrijednost imovine kojom je Bosnalijek raspolagao u prvom polugodištu iznosila je 172,4 miliona KM, a vrijednost vlastitog kapitala 121,9 miliona KM, što je za 3,2 posto više nego na početku godine.

Bosanskohercegovačka prehrambena industrija Vispak plasirala je u prvoj polovini ove godine 15 novih proizvoda na domaće tržište.
Projekt uvođenja novih proizvoda obuhvatio je sve proizvodne programe Vispaka, kao što su program kafe, gotovih jela, čokoladni program, snack i program praškastih proizvoda.

"Jedan od načina izlaska iz stanja nekontroliranog trgovinskog deficita je pokretanje i razvoj domaće proizvodnje u cilju zadovoljenja potreba bh. tržišta. Vispakovih 15 novih proizvoda, uz 165 postojećih koji se uspješno bore na domaćem i inostranim tržištima, sasvim sigurno su dio rješenja problema zvanog trgovinski deficit", istakao je direktor Vispaka Rusmir Hrvić.

Riječ je o visokokvalitetnim domaćim proizvodima kreiranim po vrhunskim svjetskim standardima unaprijeđenja kvaliteta, sa novim okusima, savremenog i dopadljivog pakovanja.

Sa tehnološkog aspekta u potpunosti su iskorišteni vlastito znanje i postojeći proizvodni kapaciteti, uz uključenje vlastitih investicijskih izvora, sa ciljem zaokrženja asortimana prema potrebama tržišta, saopćeno je iz Vispaka.

BH-Gas d.o.o. Sarajevo je za prvih šest mjeseci 2011. godine ostvario dobit u iznosu od 4.584.204 KM, dok je ukupan prihod kompanije iznosio 109.261.188 KM.
Ppoređenja radi, u istom periodu prošle godine, ukupni prihodi iznosili su 82.083.077 KM).

U posmatranom periodu, BH-Gas je potrošačima u BiH isporučio 157.939.388 Sm3 prirodnog gasa, što u odnosu na isti period prošle godine kada je isporučeno 137.835.966 Sm3 predstavlja povećanje za cca14,5 posto.

Istovremeno stopa naplate je poboljšana za cca 5,5 posto u poređenju s istim periodom prošle godine i iznosi cca 80 posto. Najveći uticaj na iznos stope naplate imaju dugovanja Sarajevogasa.

Kako isitču iz BH-Gasa, svi prezentirani podaci razlog su za optimizam da će kompanija nakon 2010. godine, kada je subvencionirala sve potrošače prirodnog gasa, nastaviti poslovati u skladu s ciljevima svog osnivanja, a to je ostvarenje dobiti i time obezbjeđenje sigurnosti uvoza, transporta i isporuka prirodnog gasa prema svim krajnjim potrošačima u BiH.

Trenutne isporuke gasa prema potrošačima u BiH, pod uvjetom da se zadrži sadašnja dinamika isporuka i u narednom polugodištu, kako se dodaje u saopćenju, garantuju povećanje potrošnje prirodnog gasa u BiH za cca 25-30 posto u odnosu na 2010. godinu.

Od 1. avgusta na pumpama "Imzit-komerca" u Sarajevu bit će prodavana nafta turskog dobavljača

Turska kompanija "Turkoil", koja je nedavno unajmila dio saniranih spremnika za naftu "Naftnih terminala FBiH" Ploče veličine 10.000 kubnih metara, čime je ušla na bh. tržište nafte i naftnih derivata s ambicijama da postane glavni distributer nafte u ovom dijelu Evrope, i zvanično počinje s radom i u maloprodaji, saznaje "Avaz".

Nosilac poslova

"Turkoil" je, kako smo to nedavno i najavili, planirao uložiti desetine miliona maraka u tržište nafte i naftnih derivata u BiH, i to u maloprodaji i veleprodaji. Kako saznajemo, u toku su pregovori s velikim brojem naftnih distributera u BiH, a neki od njih već su rezultirali dogovorom. Tako će se na četiri pumpe kompanije "Imzit-komerc" iz Sarajeva od 1. avgusta točiti nafta turske kompanije.

Ovo nam je potvrdio Zahir Imamović, direktor i vlasnik "Imzit-komerca", koji je kazao da je zaista ušao u posao s kompanijom "Turkoil", ali da još nije prodao svoje pumpe.

- Ušao sam s njima u posao uz dogovor da me oni snabdijevaju naftom i da imaju 30 posto profita. Ja sam nosilac poslova i imam 70 posto zarade. Za sada nisam prodao firme, ali možda će doći i do prodaje - kazao nam je Imamović.

Prema njegovim riječima, nafta koju prodaje kompanija "Turkoil" sto posto je kvalitetnija od one koju distribuira kompanija INA. Imamović dodaje i da predstavnici "Turkoila" pregovaraju s velikim brojem domaćih firmi te da će uskoro poklopiti tržište nafte u BiH.

Globalni igrači

Upravo se ovo poklapa s planovima turske kompanije iz koje su najavili da im je naftno tržište u BiH primamljivo jer nema velikih globalnih naftnih igrača. Zbog toga su terminale u Pločama unajmili na deset godina, procjenjujući da će tržište nafte u BiH rasti. To pokazuju i podaci prema kojima je potrošnja nafte u BiH prošle godine iznosila 2,5 miliona tona, dok je prije dvije godine potrošeno 1,5 miliona tona nafte.

Zaposlit će 1.000 ljudi u BiH

Projekt koji je pokrenula turska kompanija podrazumijeva i zapošljavanje više od 1.000 radnika u BiH. No, iz turske kompanije najavljuju da je ovo samo početak, jer iz BiH planiraju krenuti u osvajanje ovog dijela evropskog tržišta nafte i naftnih derivata.

Kompanija "Turkoil" smještena je u gradu Gazijantepu i bavi se proizvodnjom, trgovinom i distribucijom nafte i naftnih derivata. Dio je velike grupacije "Kizil Group", sa sjedištem u Istanbulu.

Kamping turizam namijenjen svima, bogatim, manje bogatim, individualcima, porodicama, sve veću popularnost dobiva u svijetu, ali i kod nas. Sigurno je ko ga jednom proba nikad ga se neće odreći, što dokazuju i podaci mnogobrojnih istraživanja koja govore da danas najmanje 11 miliona porodica iz srednjoeuropskih država tokom godišnjeg odmora boravi u kampovima. Francuska prednjači po broju kampova, a slijede je Italija, Velika Britanija, Holandija i Njemačka.

I u BiH ovaj vid turizma sve više dobiva na značenju. U ponudi je više od 20 kampova koji nude različite sadržaje koji uz malo veće zalaganje i promociju mogu da odgovore i zahtjevnom evropskom turisti. Da je tako, govori i njihova posjećenost.



"Una kamp" smješten u naselju Halkići u Bosanskoj Krupi tokom godine posjete turisti iz Njemačke, Austrije, Holandije, Belgije, Slovenije...

Kamp osim aktivnog odmora, kampovanja posjetiocima nudi rafting, biciklizam,iznajmljivanje vikendica, bungalova i bogatu gastronomsku ponudu. Zadovoljni uslugom i onim što pruža bh. ljepotica Una i prirodno okruženje Krupe, turisti se vraćaju i drugi put.

(Kamp "Una" -Bosanska Krupa)



Sandi Terzić, direktor "Una kampa" u razgovoru za ekapija.ba kaže kako neki od zadovoljnih turista već četvrtu godinu dolaze ovdje i ostaju i do 20 dana.

"Mi u BiH nismo svjesni kakvu ljepotu imamo", kaže Terzić, pojašnjavajući, kako moramo više raditi na kulturi i ponašanju prema prirodi, odnosno da ovo malo što imamo čuvamo, a ne zloupotrebljavamo.

On kaže kako su posjetioci oduševljeni našom prirodom i činjenicom da nismo opterećeni turizmom, što daje mir i što je sa druge strane teško naći u velikim centrima.

Zanimljiv po svojoj prirodnoj ljepoti je i bh. kamp "Drina" koji se nalazi na rijeci Drini, odnosno na drugom kilometru sjeverno od Foče, magistralnog puta Dubrovnik – Beograd.

(Kamp "Drina" kod Foče)



Branko Vujičić, iz auto kampa "Drina" kaže kako najviše dolaze Holanđani, Česi, Njemci, Francuzi i Slovenci. Zadržavanje varira, a Vujičić kaže, ako ponudite dobar sadržaj (izlete, rafting, obilazak kraja) ostanu nekoliko dana, a ako nema sadržaja onda prenoće i idu dalje.

Kamperi su oduševljeni Bosnom i Hercegovinom, iako nas još uvijek bije glas "nesigurne turističke destinacije", što stvara dodatne probleme. "Najveći problem je ubijediti turiste da dođu, a kada dođu oni su oduševljeni, jer mi smo gostoljubiv narod, a sa cijenama smo daleko prihvatljiviji od regiona“" kaže Vujičić, naglašavajući kako kamping u BiH ima perspektivu, samo treba više raditi na njegovoj promociji.

E. Kokor

Svjetski lider u proizvodnji sendvič panela otvorio je svoju firmu sa sjedištem u Banjaluci.

Kompanija Kingspan d.o.o je dio internacionalne grupe Kingspan Group Plc. Kingspan proizvodi krovne i zidne panele za oblaganje objekata, izolaciju fasada i rekonstrukciju zgrada.

Glavni proizvodi kompanije su sendvič IPN i PUR paneli, sendvič paneli sa mineralnim vlaknima, kao i kompletan prateći materijal.

Sendvič paneli su idealan materijal za izolaciju svih vrsta objekata. Krovni i zidni paneli su proizvedeni od materijala najboljeg kvaliteta i namenjeni su termalnoj izolaciji objekata sa dugogodišnjim vijekom trajanja. Do sada je Kingspan bio prisutan na našem tržištu preko posrednika.

Alan Tomanić, direktor Kingspan-a za BiH, rekao je: "Kingspan je vodeća Evropska kompanija u oblasti dizajna i proizvodnje izolacionih krovnih i zidnih sistema za građevinarstvo visokog kvaliteta. Naš dosadašnji uspjeh, rezultat je jasne poslovne vizije, stalnog stručnog usavršavanja i stručnog tehničkog kadra. Našim partnerima nudimo isključivo kvalitetne proizvode, stručnu tehničku podršku za njihovu primjenu, servis, savjetovanje i obučavanje. Izuzetno nam je zadovoljstvo što smo sada direktno prisutni i na tržištu Bosne i Hercegovine. Kingspan d.o.o. Banja Luka, zajedno sa svojim uposlenicima, stoji na raspolaganju investitorima, arhitektama i izvodjačima."

Dopremijer FBiH i federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Jerko Ivanković-Lijanović boravi u Ankari, Republika Turska, gdje se danas sastao s turskim kolegom, ministrom prehrane, poljoprivrede i stočarstva dr. Mehmedom Mehdi Ekerom.

Bila je to prilika da dvojica ministara razmotre mogućnosti unapređenja postojeće suradnje i realiziranja projekata u oblasti poljoprivrede između Federacije BiH i Republike Turske.
„Iznimno sam zadovoljan ovim današnjim sastankom i iskazanim razumijevanjem svoga kolege, posebno kada je u pitanju snažnije otvaranje turskoga tržišta za poljoprivredne i prehrambene proizvode iz BiH. Postojeći Ugovor o slobodnoj trgovini s Turskom nije nam, nažalost, do sada bio od značajnije koristi, a cilj nam je da se u budućnosti to promijeni, a suradnja u oblasti poljoprivrede dodatno produbi i poboljša. Zahvalio sam Turskoj vladi na svoj pomoći i projektima koje podržava u BiH, i složili smo se u zajedničkom cilju da naše dobre odnose pretvorimo u još snažniju ekonomsku suradnju s obzirom na potencijale koje imamo, naročito u oblasti poljoprivrede“: izjavio je dopremijer FBiH i ministar Ivanković-Lijanović.

Ponovio je kako je ovaj susret značajan i s aspekta razmjene iskustava koja mogu biti korisna i primjenjiva i kod nas, a s obzirom na činjenicu da poljoprivreda zauzima važno mjesto u turskom gospodarstvu sa značajnim udjelom u bruto proizvodu kao i u zapošljavanju radne snage.

„Turska je vrlo dobro iskoristila liberalizaciju trgovine kao i povećanu potražnju u regiji, i uspjela povećati izvoz poljoprivrednih proizvoda, te na području vanjskotrgovinske razmjene u dijelu poljoprivrednih proizvoda bilježi značajan suficit. Također, bilježi i značajna strana investiranja u poljoprivredni sektor, i sve su to iskustva koja i nama mogu pomoći, sada, kada je iznimno važno domaće proizvođače pripremiti za borbu s konkurencijom“: ustvrdio je Ivanković-Lijanović.

Nakon sastanka, dvojica ministara zajednički su otvorili 15. Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene mehanizacije – AGROTEC, koji se održava u Ankari od 08. do 11. rujna, a značajan dio vremena proveli su u obilasku sajamskih prostora, te u razgovoru s izlagačima i proizvođačima.

Prema riječima dopremijera FBiH i ministra Ivankovića-Lijanovića, Turska veliku pozornost poklanja i promociji domaće poljoprivrede i domaćih proizvođača, i to ne samo kroz ovu i slične sajamske manifestacije, nego i putem elektroničkih medija. Ministarstvo poljoprivrede Turske financira, čak, poseban TV kanal koji 24 sata dnevno plasira informacije o poljoprivredi i za poljoprivrednike, čime i na ovaj način, dodatno, utječe na njihov daljnji razvoj i konkurentnost na domaćem i stranom tržištu.

Načelnik Općine Ključ, Osman Ćehajić posjetio je sa svojim saradnicima kompaniju "OS Petrol" u Srebreniku koja je vlasnik najvećeg pogona za reciklažu otpada na području Bosne i Hercegovine. Cilj posjete bio je sagledati mogućnosti saradnje sa ovom firmom, budući da se općina Ključ kao i većina bosanskohercegovačkih općina sukobljava sa problemom upravljanja otpadom, javlja RTV USK.

Pogon za reciklažu smješten u Srebreniku prema riječima portparola firme Edina Kešetovića potpuno je opremljen za reciklažu otpada iz autoindustrije, te plastični i elektronični otpad, a godišnje može prerađivati preko 30.000 tona i ponovo ih pretvoriti u resurs, vrijedan kako na domaćem tako i na svjetskom tržištu. Ova firma je također spremna sarađivati sa svim deponijama smeća, te općinama i gradovima u državi s ciljem očuvanja okoliša, ali i sa namjerom ponovnog oslobađanja vrijednih resursa.

Kako je rekao Edin Kešetović, potparol kompanije OS Petrol, ovaj projekt je sigurno projekt koji obećava i koji treba da bude javno dobro.

Načelnik Ćehajić napomenuo je da Općina Ključ priprema koncept regionalne deponije, te koncept pretovarne stanice, kojim se određuje sadržaj i udaljenost transporta otpada.

Načelnik je također izrazio zadovoljstvo posjetom ovom jedinstvenom pogonu u BiH i iskazao nadu da će Općina Ključ sa ovom kompanijom uspjeti dogovoriti saradnju oko upravljanja određenim vrstama klasificiranog otpada, te da će na taj način riješiti barem dio gorućeg problema. Svoj boravak u Srebreniku načelnik Općine Ključ iskoristio je da posjeti i prečišćivač otpadnih voda, koji je instaliran u ovoj općini, te da se pobliže upozna sa tom tehnologijom budući da je jedno takvo postrojenje prijeko potrebno i općini Ključ.

REZ Agencija i FIRMA projekta BiH organizovale su posjetu predstavnika pet metaloprerađivačkih preduzeća iz regiona Centralne BiH, jednom od većih sajmova metaloprerađivačke industrije u Holandiji. Riječ je o sajmu TIV HARDENBERG, a posjeta je organizovana u okviru realizacije projektnih aktivnosti SET programa.

Inače, ovaj sajam već godinama okuplja značajnije firme iz metaloprerade sa područja Holandije, Njemačke, Švicarske, Austrije i ostalih evropskih zemalja. Ove godine na prostoru od preko 40.000 m2 bilo je prisutno preko 700 izlagača iz ranije navedenih zemalja.

Pored proizvodnih preduzeća, sajam svake godine okupi i veliki broj prodajnih agenata i preduzeća koji traže mogućnosti stvaranja novih kontakata i uspostave poslovne saradnje sa novim preduzećima/proizvođačima i dobavljačima.

"Upravo ova činjenica je i bila razlog što smo organizovali posjetu sajmu i kao gosti i posjetioci sajma imali priliku da uspostavimo brojne kontakte direktno sa preduzećima izlagačima, ali i sa nekoliko konsultanstkih kuća koje za potrebe svojih klijenata u Holandiji i Njemačkoj stalno traže mogućnosti pronalaženja novih kooperanata, partnera i dobavljača", saopćeno je iz REZ-a.

Preduzeća iz Centralne BiH koja su posjetila sajam su Ćosićpromex iz Usore, Zupčanik Tešanj, Cromont Žepče, Termomatik Zenica, Tvornica Tehnološke Opreme TTO Sarajevo, te predstavnici FIRMA Projekta BiH i REZ Agencije.

Kako je saopćeno, tokom ove posjete poduzetnici su ostvarili veliki broj poslovnih kontakata, od čega su svaki pojedinačno registrirali 6 -7 potencijalno korisnih i obećavajućih kontakata sa mogućnostima poslovne saradnje u budućnosti.

Također, tokom boravka u Holandiji za poduzetnike su organizovani i individualni sastanci sa predstavnicima dvije konsultanske kuće koje direktno traže nove poslovne partnere za svoje klijente (holandska metaloprerađivačka preduzeća ) ali i mogućnosti apliciranja bh. preduzeća na sredstva i programe koje pojedina ministarstva Kraljevine Holandije imaju na raspolaganju za jačanje sektora malih i srednjih preduzeća i samog poduzetništva u BiH.

Ove aktivnosti i sama REZ Agencija već osmu godinu intenzivno promoviše i realizira na području Centralne BiH u kontinuitetu.

Iz REZ-a naglašavaju da su sajmu prisustvovali na poziv i preporuku Paul Verlindena generalnog sekretara Kraljevske unije metalopererađivača Holandije, METAALUNIE, koja okuplja više od 13.000 preduzeća iz ove oblasti.

Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH u saradnji sa Ministarstvom za nauku i privredu njemačke oblasti Saarland, Saarskom internacionalnom centralom za produktivnost i tehnologiju, te krugom saarlandskih dobavljača opreme za različite sektore privrede, organizira jednodnevni susret privrednika iz SR Njemačke sa bh. privrednicima, koji prema najavama o potencijalnoj poslovnoj saradnji iskažu svoj interes za ostvarenje moguće poslovne saradnje.

Susret će se održati u Sarajevu, u utorak, 27. septembra 2011. sa početkom u 11,00 sati u Hotelu "Europa" Sarajevo.

Kako naglašavaju iz komore, izjašnjenje o interesu za prisustvo može se dostaviti najkasnije do 16.09.2011. godine, kako bi se u narednom periodu do susreta obezbijedile i druge potrebne informacije, te kvalitetno pripremio susret sa privrednicima iz SR Njemačke.

Informacije o profilima najavljenih firmi iz SR Njemačke možete dobiti u službama Komore FBiH, telefon: 033 211 280, fax: 033 217 783 ili e-maila [email protected], kontakt osoba Lejla Sadiković.

:zubati

ps, moja tvrtka planira 2013 godine uložiti prvih 100.000.000 € u herceg bosanske krajeve

Prekvalifikacija oko 600 osoba sa srednjom stručnom spremom, kao i onih sa završenom osnovnom školom, koštat će 65.000 KM

U Goraždu je jučer potpisan sporazum o partnerstvu između Federalnog zavoda za zapošljavanje, Vlade BPK Goražde, UNDP-a i Srednje stručne škole "Džemal Bijedić" te kompanije Prevent Goražde u projektu obuke za zanimanje šivač.

Prekvalifikacija oko 600 osoba sa srednjom stručnom spremom, kao i onih sa završenom osnovnom školom, koštat će 65.000 KM.

- Zavod se i treba baviti upravo ovime što smo potpisali, edukacijom, obukom i pripremom nezaposlenih za tržište rada. Želimo poslati poruku javnosti da o Zavodu prestane razmišljati kao o socijalnoj ustanovi - kazao je Miralem Šarić, direktor FZZ-a.

Kompanija Prevent Goražde prošle godine imala je 50 radnika, a trenutno u pogonima ove firme radi 310 osoba.

- Pravimo novu halu koja bi u novembru trebala biti završena. Plan je da oko 600 ljudi prođe ovu obuku. Svi koji imaju srednju stručnu spremu imaju mogućnost prekvalifikacije, a oni s osnovnom školom steći će vještinu iz oblasti šivenja. Ako zadovolje, bit će uposleni - dodaje Aida Herak, saradnica za pravne poslove i ljudske resurse u Preventu Goražde.

„Ovo je najsretniji dan u mom dosadašnjem premijerskom mandatu.Počeli smo činiti ono, što smo rekli da nam je prioritet i osnovna zadaća, zapošljavanje ljudi i otvaranje proizvodnih radnih mjesta“ , izjavio je premijer USK dr.sci.Hamdija Lipovača nakon presjecanja vrpce i svečanog otvaranja još jednog proizvodnog pogona prijedorske tvornice namještaja Sconto-prom u Ključu.

Na ovaj način, počela je finalizacija ugovora koji je u aprilu ove godine potpisan sa Vladom USK, a u kojem se Vlada obavezala biti podrška širenju ove uspješne kompanije.

Nakon svečanog čina presjecanja vrpce kojeg su obavili premijer USK Hamdija Lipovača i vlasnica Sconto-proma Elizabeta Josipović, brojni uzvanici i visoki gosti obišli su proizvodne pogone ove firme, gdje ih je vlasnica Elizabeta Josipović upoznala sa procesom proizvodnje i razvojnim planovima Sconto-proma.

U svečanom dijelu obraćanja zvaničnika i gostiju, prezentiran je kratki promotivni film o razvoju Scontoproma od 1998.godine i njegovom stasavanju do kompanije koja danas surađuje sa dvije ugledne kompanije, švedskom IKEOM i italijanskim CALLIGARISOM, a potpisani su i novi ugovori sa kupcima iz Njemačke,Litvanije i Rumunije.

Prema riječima vlasnice, Elizabete Josipović, kada je o upošljavanju riječ, radi se o danas uposlenih 55 radnika, do kraja godije ta bi brojka trebala premašiti 100 uposlenih, a u septembru iduće godine preko 500 radnika bi u Sconto-promu trebalo naći posao.

Zahvaljujući svima koji su pomogli, a posebno Općini Ključ i Vladi USK na čelu sa premijerom Hamdijom Lipovačom, gospođa Josipović je pozvala sve relevatne institucije da je prate u njenim poslovnim planovima širenja ove kompanije i otvaranja novih radnih mjesta u Unsko-sanskom kantonu.

Koliki je značaj današnjeg otvaranja novih radnih mjesta, govori i činjenica da su svečanosti prisustvovali i Alija Remzo Bakšić, predsjednik Udruženja poslodavaca Bosne i Hercegovine, Lukša Šoljan, direktor projekta za drvnu industriju pri USAID-u, Sanjin Halimović ministar poduzetništva, obrta i razvoja F BIH, Osman Ćehajić, načelnik Općine Ključ kao i ministri u Vladi USK.

Na veliko odobravanje prisutnih naišla je izjava premijera Hamdije Lipovače, da će svi oni koji sijeku šume u USK da bi ih obradili i od drveta napravili finalni proizvod, biti parneri ove Vlade i imati nepodijeljenu podršku.Ali, jednako tako sa svima onima koji sijeku naše šume da bi ih izvozili kao jeftinu sirovinu, nemamo šta razgovarati.Tako da i u segmentu eksploatacije ovog izuzetno vrijednog prirodnog bogastva, neke stvari moramo mijenjati, zaključio je premijer.

Jedna velika građevinska kompanija iz Turske već je u procesu finaliziranja ugovora s jednom bh. kompanijom oko izgradnje autoputa na koridoru 5c, jedan turski biznismen želi u BiH napraviti fabriku medijapan-ploča, najveći proizvođač vode iz Turske želi kupiti fabriku vode u BiH i već je stupio u kontakt s bh. proizvođačima, a turski biznismen bh. korijena Muzaffer Cilek je investirao u proizvodnju zdrave hrane u BiH.

(Muzaffer Cilek, jedan od većih turskih investitora u BiH)

Sve ovo su konkretni rezultati Centra za jačanje veza između BiH i Turske (Bigmev), koji je osnovan prije šest mjeseci. Centar su osnovali ministar-savjetnik u Ambasadi BiH u Ankari Sabit Subašić i vlasnik kompanije za proizvodnju dječijeg namještaja iz Turske Muzaffer Cilek.

Jačanje privrednih veza između BiH i Turske važno je zbog činjenice da Turska ostvaruje fantastičan privredni i politički rast. To da Turska postaje ekonomski sve snažnija pokazuje činjenica da je ona 8. ekonomija u Evropi, a 17. u svijetu i ima ambicije da bude 10. u svijetu do 2025. godine.

"Istovremeno, imamo jake historijske veze, dugo smo živjeli u zajedničkoj imperiji i u Turskoj živi mnogo ljudi porijeklom iz BiH. Prema određenim procjenama, oko sedam miliona građana Turske se izjašnjava kao Bošnjaci, oni su vrlo dobro organizirani, dobro sarađuju i sve više su zainteresirani za BiH", kaže Subašić za Oslobođenje.

Priča o osnivanju Centra, kako Subašić priča, počela je tako što je on zajedno s Cilekom prikupio informacije o biznismenima u Turskoj, porijeklom iz BiH, s kojima su kasnije razgovarali i napravili listu od oko 60 ljudi koji su oduševljeni činjenicom da bi mogli napraviti neki posao u zemlji svog porijekla.

"Nakon toga smo angažovali eksperta za brain storming, odnosno kreiranje vizije i misije grupacije, imali smo taj proces u Istanbulu i Sarajevu. Rezultat toga je Bigmev, čiji je zadatak promocija izvoza iz BiH u Tursku i promocija investicija u BiH. Za ovaj centar su već čuli čelni ljudi Turske u BiH i ovaj način organiziranja u Turskoj se smatra primjerom kako se treba organizirati da se nešto uradi u pogledu investicija“, rekao je Subašić za Oslobođenje.

On je naglasio kako je jedna od aktivnosti Bigmeva posjeta općinama u srednoj Bosni, gdje su predstavnicima prezentirani projekti za investiranje.

"Kada se vratimo u Tursku, projekte ćemo predstaviti investitorima, biznismenima, nakon čega će oni zainteresirani stupiti u kontakt za bh. kompanijama. To ne znači da ćemo dovesti 50 investitora, u Turskoj ćemo naći jednog koji želi investirati u taj projekt i koji odmah može početi posao", pojašnjava on.

Subašić napominje kako je jedna od važnih aktivnosti u Turskoj promocija BiH, jer ona ima mnogo lošiji imidž nego što je stvarna situacija, tako da su biznismeni često pozitivno iznenađeni, jer je stanje bolje nego što su očekivali.

Ovo je već drugi investitor u Goraždu koji je iskoristio pogodnosti nedavno usvojenog zakona o raspolaganju državnom imovinom

Vlada Bosanskopodrinjskog kantona (BPK) prihvatila je ponudu za sklapanje specijalne pogodbe s kompanijom Emka Bosnia o dodjeli državne imovine u industrijskoj zoni Vitkovići za gradnju nove fabrike sa oko 250 radnika metalske struke.

Ovo je već drugi investitor u Goraždu koji je iskoristio pogodnosti nedavno usvojenog zakona o raspolaganju državnom imovinom i koji je spreman na zemljištu prodatom za jednu KM investirati više miliona KM.

- U objektima koje ne koriste Emka Bosnia želi izgraditi savremeni pogon za automobilsku i elektroindustriju i srodne djelatnosti i do početka 2014. godine zaposliti najmanje 250 radnika. Čim Skupština prihvati prijedlog Vlade, dan nakon potpisivanja ugovora, radovi bi počeli i u narednih 18 mjeseci imali bismo ulaganje od osam miliona KM - kazao nam je ministar privrede BPK Demir Imamović.

Delegacija Općine Novi Grad Sarajevo na čelu sa načelnikom Damirom Hadžićem posjetila je preduzeće "Žica". Tokom posjete načelnik Hadžić uručio je i građevinsku dozvolu preduzeću Žica za izgradnju novog prodajnog objekta u ulici Džemala Bijedića.

"Općina Novi Grad je dala veliki doprinos angažovanjem svih svojih službi kako bi što brže i uspješnije bile dovršene pripreme za ovaj objekat izdajući u najkraćem roku sve neophodne dozvole. Danas nam je svečano uručena građevinska dozvola, kojom je označen kraj pripremnih aktivnosti za realizaciju novog projekta. Riječ je o prodajnom objektu koji će biti snabdjeven svim artiklima koji su neophodni za gradnju i opremanje građevinskih objekata", rekao je novinarima direktor preduzeća Žica d.d. Sarajevo Hrusto Tupeković.

Prema njegovim riječima, objekat će biti smješten na 20.000 m2, sa parkingom od 420 mjesta za vozila.

"Ovaj projekat realizujemo u saradnji sa njemačkom firmom Bauhaus. Nakon završetka prve faze radova, odnosno raščišćavanja i pripreme terena, Bauhaus će tokom oktobra započeti radove na izgradnji, a njihov plan je da objekat bude završen i otvoren za šest mjeseci. Ovaj objekat, nakon izgradnje zapošljavaće od 200 do 230 radnika", kazao je Tupeković te dodao da je navedeni projekat značajan i za preduzeće Žica koje namjerava nastaviti sa svojim proizvodnim programom u smislu snabdijevanja.

Prema riječima načelnika Općine Novi Grad Damira Hadžića, ovakav kapitalni projekat značajna je investicija ne samo za Općinu, nego i za cijeli Kanton Sarajevo.

"Kapitalni projekat, čija je vrijednost u prvoj fazi oko 20 miliona eura, najbolja je ilustracija da lokalna zajednica na sve moguće načine daje apsolutni podstrek i pomoć za realizaciju ovakvih projekata. Izdali smo sve potrebne saglasnosti u najkraćem mogućem vremenskom roku, te na taj način pomogli realizaciji projekta", kazao je Hadžić.

Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić i načelnik Odjela za gospodarstvo, komunalne i inspekcijske poslove Omer Pajić ugostili su jučer u Gradskoj upravi Mostara Ziada Issau, počasnog konzula Bosne i Hercegovine u Bejrutu.

S njim u društvu je došao i Zlatko Dizdarević, veleposlanik BiH u Jordanu i Libanonu, i Zoran Perković, pomoćnik ministra u Ministarstvu vanjskih poslova BiH. Na sastanku je bilo riječi o mogućnosti gospodarske suradnje i ulaganju zainteresiranih gospodarstvenika iz Libanona u Mostar, jer postoji nekoliko oblasti za koje postoji zanimanje. Jedna od njih je i mogućnost ulaganja u turizam, posebice kada postoji zračna veza s Mostarom i uspostava charter letova, a više od tri tisuće turista iz Libanona je već posjetilo Mostar i Međugorje.

Stoga je dogovoreno da u ovoj godini gospodarstvenici i zainteresirani investitori iz Libanona posjete Mostar kako bi se izravno razgovaralo o konkretnim projektima i mogućim investicijama, a koji su i od interesa i u razvojnim planovima grada Mostara i Hercegovine, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Grada Mostara.