Nema studije koja bi opravadala autocestu a ti laji koliko oćeš.

Kakve studije, o čemu ti, vadiš proizvoljno tu neke podatke o kraju o kojem pojma nemaš. Da to nije izvediv projekt ne bi se nitko trudio praviti projektnu dokumentaciju, crtati trasu gdje bi cesta išla ili se trudio dati oznaku autoceste.

Jel sad jasnije šta je studija?
Kolegij Ceste sam položio sa vrlo dobrim uspjehom. Ako želiš možemo nastavit koliko god oćeš.

‘Projekt Slavonija’: Sporazum povećan za 11 milijardi kuna

Veliki javni i infrastrukturni projekti ostaju okosnica daljnjeg razvoja, s tim da projekti u željezničkoj infrastrukturi prednjače te je samo projekt modernizacije željezničke pruge Okučani – Vinkovci vrijedan 3 milijarde kuna, što je dobra vijest za građevinsku industriju.

Novi sporazum koji nosi naziv “Dodatak broj 2. Razvojnom sporazumu za područje Slavonije, Baranje i Srijema” – kao svojevrsni aneks na temeljni razvojni dokument koji je na XI. sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Našicama jučer prihvaćen, ukupno je ‘težak’ blizu 10,7 milijardi kuna, a uključuje niz novih razvojnih i strateških projekata čija je priprema sufinancirana europskim novcem. Neki od strateških projekata u novome dodatku sporazuma su projekt izgradnje i opremanja novog osječkog Kliničkog bolničkog centra u iznosu 2 mlrd. kuna, izgradnja Gospodarskog centra u Osijeku u vrijednosti od 354 milijuna kuna te rekonstrukcija i proširenje osječke Zračne luke koja je vrijedna 395 milijuna kuna.

Iako od vitalnog značaja sama financijska komponentna (ukupno 18,75 milijardi kuna iz europskih fondova isključivo za projekte na području 5 slavonskih županija) tek je jedna strana poluge u drugom mandatu Vlade premijera Plenkovića u višegodišnjem financijskom okviru 2021. – 2027. s ciljem pokretanja razvoja i sprječavanja iseljavanja stanovništva na tamošnjem području. Naime, uz planirana ulaganja u razvoj gospodarstva, za brži napredak koji bi se trebao ostvariti, tvrde, odlučujuću snagu imat će promjene provedene kroz podjele statističkih regija. Umjesto dvije regije 2. Razine (NUTS 2) na Savjetu su stoga i podržali novu klasifikaciju statističkih regija za RH – to su Panonska Hrvatska, Jadranska Hrvatska, Sjeverna Hrvatska i Grad Zagreb kao statističke regije navedene razine, istaknuvši pritom kao jednu od glavnih poruka građanima i poduzetnicima da će nova podjela pridonijeti povećanom iznosu potpora za male, srednje i velike poduzetnike na području Panonske Hrvatske.

“Konkretno, iznos potpora za male poduzetnike povećat će se s 45% na 70%, za srednje poduzetnike s 35% na 60% dok će se za velike poduzetnike povećati s 25% na 50%. Sve navedeno pridonijet će ravnomjernom razvoju Hrvatske jer se na ovaj način ispravlja nepravda prema nerazvijenijim dijelovima Hrvatske koji će sada imati više intenzitete potpora od razvijenijih”, navodi se i u zaključcima Savjeta, a da bi se manipulacije u praksi onemogućile postoji novi moment koji je pojasnila ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataše Tramišak. Riječ je o mehanizmu odvajanja alokacije sredstava samo za ulaganja na području Slavonije, Baranje i Srijema, zbog čega se neće moći ponoviti da bespovratna sredstva za projekte dobiju poduzetnici koji imaju sjedište npr. u Slavoniji ali ih realiziraju na sjeveru države.

Veliki javni i infrastrukturni projekti ostaju okosnica daljnjeg razvoja, s tim da projekti u željezničkoj infrastrukturi prednjače te je samo projekt modernizacije željezničke pruge Okučani – Vinkovci vrijedan 3 milijarde kuna, što je dobra vijest za građevinsku industriju. Usto, najave budućih ulaganja pokrivaju nekoliko ključnih djelatnosti koje su prepoznate kao strateške grane gospodarstva koje ga mogu ‘povući’. To se prema Tramišak odnosi na IKT, prehrambeno-prerađivačku, drvno-prerađivačku i metaloprerađivačku industriju, kao i u na daljnji razvoj kontinentalnog turizma.

“Bit će svi poticani kako bi se osigurala nova radna mjesta i dolazak novih investitora te razvoj tvrtki koje posluju na ovom području“, rekla je Tramišak dodavši da je u Razvojnom sporazum za Slavoniju, Baranju i Srijem, potpisanom 2018., u pet slavonskih županija bilo ugovoreno 13 projekata ukupne vrijednosti 681 milijun kuna, dok s aktualnim potpisivanjem dodatka 2., strateški projekti u tome sporazumu povećat će se na više od 11 milijardi kuna.

Također, na osnovu dodatka Ugovoru između Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU i Međunarodne banke za obnovu i razvoj obuhvat teritorija se proširio na 8 županija: Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska županija. To znači sljedeći korak: početak procesa izrade teritorijalne strategije Panonske Hrvatske.

https://www.poslovni.hr/hrvatska/projek ... na-4253651

S obzirom da je regija Panonska Hrvatska bila ispod 75% prosjeka, jedini efekt koji ce se ovime dogoditi jest da Zagreb neće moći aplicirati na EU fondove. Osim ako ne postoje neki dodatni izvori financiranja za područja ispod 50%?

Mislim, Zagreb je i do sada bio katastrofalan u privlačenju sredstava, no ovo je bacanje grada pod vlak u trenutku kada bi ku ta sredstva najbolje došla i u trenutku u kojem HDZ pretendira na preuzimanje Zagreba.

https://www.zabranjeni.url/vijesti/hrvatsk ... a-15024917

Plutajući terminal LNG Croatia stigao u riječku luku: ‘Sad ide u Lenac na dodatna ispitivanja‘

Na brodu je trenutačno 28 članova posade, među kojima su svi časnici hrvatski državljani

Žive pored kraka plinovoda koji nosi besplatan libijski plin i oni Amerikancima ližu guzicu i skupo plaćaju. Hej, besplatan iz Libije.
Samo plati transport firmi koja je položila cijevi.

Koji krak?

Sjever Italije, jug Austrije. Ako su mogli oni sebi položiti može i HR. Kakvo je rješenje Amerikancima plaćati skupo.

Počela realizacija dva megaprojekta u Lici: Investicija vrijedna čak 3,4 milijarde kuna
Selo Gornji Kosinj potopit će se, kuće u kojima živi 90 mještana i groblje bit će na dnu akumulacijskog jezera. Kosinjani će se preseliti u Perušić, u kojem im HEP gradi stambenu zgradu



– Hrvatska elektroprivreda ove je godine pokrenula realizaciju druge faze hidroenergetskog sustava Senj, koja se sastoji od dva segmenta; gradnje Hidroenergetskog sustava Kosinj i Hidroelektrane Senj 2, ukupnog kapaciteta 412 MW. Investicija je vrijedna čak 3,4 milijarde kuna. Razvoj projekta uz prekide traje već više desetljeća, a tek je aktualna uprava HEP-a na čelu s predsjednikom Franom Barbarićem donijela investicijske odluke za oba segmenta projekta i započela investiciju. Dobivena su pozitivna rješenja o prihvatljivosti oba zahvata za okoliš i ekološku mrežu, ishođene lokacijske dozvole, i to 2019. za HES Kosinj te 2020. godine za HE Senj 2 – pojašnjavaju nam u HEP-u.

– Smisao i svrha ovog projekta je višestruka. Njime HEP namjerava iskoristiti preostali hidropotencijal na slivovima rijeke Like i Gacke. Postojeći hidroenergetski sustav Senj sagrađen je u razdoblju od 1959. do 1966. godine, a čine ga brana Sklope na rijeci Lici s akumulacijom Kruščica, HE Sklope, snage 22,5 MW, s regulacijskim i derivacijskim objektima od Selišta na Lici do Gusić polja na Gackoj, akumulacija Gusić polje, dovodni tunel Gusić polje – Hrmotine te HE Senj snage 216 MW, koja koristi potencijal pada vode u visini od 440 metara od Gusić polja, odnosno ponora sjevernog kraka Gacke do Jadranskog mora. Danas HES Senj ima prosječnu godišnju proizvodnju od oko milijardu kilovatsati. Proizvedena energija u HES Senj u prosječnoj hidrološkoj godini čini oko 20 posto proizvodnje električne energije iz HEP-ovih hidroelektrana, oko 10 posto ukupne proizvodnje HEP-a te podmiruje oko pet posto ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj. Izbjegnuta emisija CO2 zahvaljujući proizvedenoj količini hidroenergije iznosi oko 900.000 tona godišnje – pojašnjavanju nam u HEP-u.

– Ukupna snaga sustava povećat će se na više od 650 megavata, što je više od snage najveće hidroelektrane u Hrvatskoj – HE Zakučac. U sklopu Hidroenergetskog sustava Kosinj gradit će se akumulacijsko jezero Kosinj za koje je potrebno podići tri nasute brane s glinenom jezgrom, Kosinj, Sedlo i Bakovac, zatim HE Kosinj sa 110 kV rasklopnim postrojenjem i dalekovodom te tunel i kanal Bakovac – Lika, a rekonstruirat će se i postojeća HE Sklope. Za potrebe drugog dijela projekta, HE Senj 2, gradit će se drugo polje postojećeg kompenzacijskog bazena Gusić polje, dovodni tlačni tunel s vodnom komorom, tlačni cjevovod sa zasunskom komorom, strojarnica elektrane, odvodni tunel te spoj na elektroenergetsku mrežu preko 220 kV rasklopnog postrojenja i dalekovoda – dodaju u HEP-u.

https://www.vecernji.hr/premium/pocela- ... na-1439280

Zanimljivo.

Tolika snaga, to će onda hvatati kišu iz cijele Like, kao tanjura.

Sada većina vode iz Like ide kroz Velebit u more podzemnim putevima.

To je po onom Sanaderovom zakonu prisilne nacionalizacije privatne zemlje. Sumnjam da su svojom voljom mijenjali kuće i okućnice za posrane stanove u zgradi.

ipak će se Dubrovnik povezati punim profilom autoceste, a ne brzom cestom, u onom dijelu gdje je to moguće.

Koliko je HAC dužan (piše da je prezadužan), i kolika mu je godišnja dobit?

NA UGASLOM KOLODVORU NIČE NOVI OBJEKT
Transportno-logistički centar za 305 milijuna kuna na 146 hektara

VINKOVCI

Na mjestu nekadašnjeg ranžirnog kolodvora, koji je do rata bio jedan od najvećih željezničkih raskrižja u Europi, gradit će se Transportno-logistički centar Vukovarsko-srijemske županije, prostirat će se na 146 hekatara, a ukupno je vrijedan 305 milijuna kuna. Ovaj je projekt početkom listopada uključen u dodatak Razvojnom sporazumu za područje Slavonije, Baranje i Srijema ukupne vrijednosti 10,7 milijardi kuna, koji je obuhvatio 38 novih razvojnih i strateških projekata koji će biti sufinancirani iz fondova EU-a. Riječ je zapravo o proizvodno-logističkoj poduzetničkoj zoni s jakim osloncem na lokalne proizvođače i specijalizaciju za određene segmente logistike, pojašnjava Goran Koprivnjak, voditelj Odjela za provedbu programa i projekata u Razvojnoj agenciji Vukovarsko-srijemske županije.

http://www.glas-slavonije.hr/447698/4/T ... 2bexchange

Značajan porast prodaje hrvatskih proizvoda u zapadnoj Europi



Prodaja hrvatskih prehrambenih proizvoda na zahtjevnim zapadnoeuropskim tržištima u prva tri kvartala ove godine, unatoč pandemiji, povećana je za oko 40 posto u odnosu na prošlu godinu – priopćili su iz Adriatic group sa sjedištem u Beču, koja je najveći distributer prehrambenih proizvoda iz Hrvatske, Srbije te Bosne i Hercegovine na tržišta zapadnoeuropskih zemalja.

Nakon što je sredinom ove godine preuzela tvrtku Adriatic taste plus, koja ima uhodanu distributivnu mrežu u Irskoj, Adriatic je proširio svoju distributivnu mrežu i na brzorastuće irsko tržište, odnosno zemlju u kojoj, prema procjenama, živi više od 30 tisuća Hrvata. Zahvaljujući tom poslovnom potezu doći će do većeg plasmana hrvatskih proizvoda, ne samo na ovo, nego i na druga zapadna tržišta, smatraju u Adriaticu.

„U prva tri kvartala ove godine Adriatic group bilježi rast od 40 posto, pri čemu samo u Njemačkoj imamo nevjerojatnih 55 posto rasta prodaje. Zahvaljujući investiranju u internu organizaciju i tržišta, sve članice grupacije krajem ovog mjeseca očekuju ostvarenje godišnjih planova prodaje svih brandova. Narednih godina, pored rasta na tržištima na kojima smo prisutni planiramo osvajanje tržišta Francuske i Italije, koje još nisu masovnije upoznale naše proizvode i ponudu, putem vlastitih distributerskih firmi.“ – rekao je Amir Bekić, CEO zadužen za strateški korporativni razvoj Adriatic grupe.
Zahvaljujući nastojanjima Adriatica, irsko tržište su preplavili proizvodi Atlantic grupe, Podravke, Kraša, Gavrilovića, Francka te drugi hrvatski prehrambeni brandovi. Pored useljenika iz Hrvatske, te turista koji su kušali hrvatske proizvode tijekom ljetovanja pa ih rado potraže na policama svojih supermarketa, hrvatskim proizvodima su zadovoljni i izbirljivi Irci jer donose nove okuse i kvalitetu.

„Posvećeni smo suradnji s hrvatskim tvrtkama kako na irskom, tako i na ostalim EU tržištima. Posebno ističem uspješan primjer zajedničkog rasta prodaje sa Atlantic grupom od posto u ovoj godini. A samo s Argetom u Njemačkoj bilježimo povećanje prodaje od preko 2 milijuna eura u odnosu na prošlu godinu. Otvoreni smo za suradnju sa svim hrvatskim kompanijama kojima jamčimo ozbiljno prisustvo na prestižnim europskim tržištima.“ – kaže Anel Ćerimagić, CEO Adriatica zadužen za strategiju prodaje i razvoj tržišta.

Očito je kako je europsko tržište, pored iznimno bogate ponude svjetskih proizvoda, i dalje u potrazi za autohtonim i drukčijim, zbog čega su spremni kušati i novu ponudu koja dolazi iz Hrvatske te regije. Hrvatska je prepoznata u Europi kao lijepa zemlja s iznimno očuvanom prirodom. Sve je poznatija i njezina bogata gastronomija, a i tradicija prehrambene industrije koja je stvorila neke od najvećih regionalnih brendova. Na tom valu pozitivne percepcije zemlje podrijetla i hrvatski proizvodi imaju startnu prednost biti percipirani kao kvalitetni. Međutim, na iznimno konkurentom tržištu potrebno je i znanja, i energije, i rada kako bi se proizvodi s ovih prostora izborili za svoje mjesto na policama zapadnoeuropskih supermarketa, te izišli iz okvira malih dućana s egzotičnim etničkim proizvodima. Upravo na tome godinama radi bečki Adriatic te predstavlja dobru ulaznicu hrvatskim i regionalnim brendovima na zahtjevno tržište bogatog dijela Europe.

https://www.poslovni.hr/kompanije/znaca ... pi-4257099

Iz Ericssona Nikola Tesla objavili: Dogovorili smo posao vrijedan gotovo 370 milijuna kuna



Predsjednica Ericssona Nikole Tesle Gordana Kovačević u izjavi ističe kako je ponosna na tako značajan ugovor u domeni eZdravstva, koji je dodatna potvrda značajnih referenci kompanije u ovom području, u Hrvatskoj i izvan nje.

Kompanija Ericsson Nikola Tesla ugovorila je gotovo 370 milijuna kuna vrijedan posao uvođenja eZdravstva u Bjelorusiju, objavili su u srijedu iz te kompanije.

Posao je vezan uz implementaciju središnje softverske platforme centraliziranog sustava eZdravstva Republike Bjelorusije (Central Software Platform for the Centralized e-Health System), navodi se u priopćenju.

Predviđeno trajanje projekta implementacije platforme je 2,5 godine, a ugovorom je pokriveno i trogodišnje razdoblje jamstva.

Kako objašnjavaju iz Ericssona Nikole Tesle, ugovor je rezultat dvostupanjskog natječaja u okviru projekta Svjetske banke P156778 “Belarus Health System Modernization Project”, financiranog zajmom Međunarodne banke za obnovu i razvoj.

Potpisnik ugovora je Republički znanstveno-praktični centar za medicinske tehnologije, informatizaciju, administraciju i upravljanje zdravstvom, koji je agencija Ministarstva zdravstva Republike Bjelorusije.

Predsjednica Ericssona Nikole Tesle Gordana Kovačević u izjavi ističe kako je ponosna na tako značajan ugovor u domeni eZdravstva, koji je dodatna potvrda značajnih referenci kompanije u ovom području, u Hrvatskoj i izvan nje.
“Činjenica da nas je Svjetska banka prepoznala kao kvalitetnog partnera pokazuje da naša fokusirana strategija u ovome području te dugogodišnje ulaganje naše kompanije u stvaranje snažnog tima stručnjaka potrebnih domenskih znanja donose nove uspjehe. U ovom projektu posebnu pažnju poklanjamo upravljanju rizicima s obzirom na njegovu složenost i specifičnost situacije”, rekla je Kovačević.

https://www.poslovni.hr/domace/iz-erics ... na-4257753

DOK-ING otvorio tvrtku u Južnoj Koreji, plan je proširiti poslovanje na još jedno izazovno tržište



Roboti tvrtke DOK-ING začetak su nove jedinice unutar južnokorejske vojske čiji je cilj baviti se udaljenim i robotskim metodama razminiranja te drugim inženjerskim poslovima.

Zagrebačka tvrtka DOK-ING, jedan od deset najvećih svjetskih proizvođača robota za razminiranje, otvorila je tvrtku u Južnoj Koreji. Nova podružnica, koja će se baviti podrškom i održavanjem robota za kupce na južnokorejskom tržištu, dio je strateškog plana hrvatskog poduzeća da proširi svoje operacije u Aziji u ovoj i sljedećoj godini.

U DOK-ING-u, naime, nakon Južne Koreje planiraju otvoriti podružnicu u Kini. Razgovori o izlasku na kinesko tržište, kako doznajemo, uznapredovali su, piše Jutarnji list.

Gordan Pešić, voditelj prodaje i razvoja poslovanja tvrtke DOK-ING, kaže da su novu tvrtku otvorili sa strateškim partnerom.

– Stalno smo u potrazi za strateškim partnerima. Tako gradimo distribucijsku i prodajnu mrežu, a posebno nam je to zanimljivo trenutačno u Aziji, gdje je potražnja za robotima u porastu, a ulaskom na južnokorejsko tržište, kroz partnerstvo, otvaraju nam se prilike i za nove suradnje – kaže Pešić.

Navodi da je DOK-ING lani prodao i u svibnju ove godine isporučio južnokorejskoj vojsci prvi MV-4 robot za razminiranje. Bio je to njihov prvi posao na tamošnjem tržištu. U međuvremenu je, dodaje, DOK-ING osvojio i novi natječaj na kojem je vojska naručila još dva hrvatska robota za razminiranje. Vrijednost prvog ugovora bila je 5,3 milijuna kuna, a ovog novog oko 12 milijuna kuna. Ta će dva nova robota biti isporučena u sljedećoj godini, piše Jutarnji list.

Roboti tvrtke DOK-ING začetak su nove jedinice unutar južnokorejske vojske čiji je cilj baviti se udaljenim i robotskim metodama razminiranja te drugim inženjerskim poslovima. Uz isporuku robota, posao uključuje edukaciju. Prvi hrvatski robot već se koristi u demilitariziranoj zoni između dviju Koreja.

– U Južnu Koreju ušli smo strateški, s obzirom na to da smo lani i ove godine prodali nekoliko robota ondje. Kao razvojna tvrtka, što smo bliže kupcu i što bolje možemo razumjeti njegove planove i potrebe, to bolje možemo ponuditi rješenja i robote – kaže Pešić.

Uz Južnu Koreju, DOK-ING ove godine najviše surađuje sa SAD-om. I tamo im je najveći kupac upravo vojska. Zagrebački proizvođač lani je isporučio američkoj vojsci šest hrvatskih robota, a do polovice ove godine isporučio ih je još tri.

Pešić kaže da dobre rezultate bilježe i u drugim segmentima poslovanja, posebno u robotima za vađenje ruda. Ove godine zagrebačka je tvrtka dobila posebno priznanje u Rusiji, gdje su u rudniku urana “No.8 ‘PIMCU’ PJSC” uspjeli povećati učinkovitost izvlačenja rude do 43 posto u teško dostupnim područjima, i to zahvaljujući XLPD robotu. Ta teško dostupna područja čine trećinu naslaga urana pa se hrvatskoj tvrtki smiješe novi ugovori.

– Očekujemo da će nam 2020. i 2021. biti rekordne, jer nas očekuju velike isporuke – zaključuje Pešić.

https://www.poslovni.hr/domace/dok-ing- ... te-4258036

FOTO: Končar isporučio prvi od šest niskopodnih tramvaja za Republiku Latviju



Suradnja je počela u studenome 2018. kad je potpisan ugovor za isporuku šest niskopodnih tramvaja.

Tvrtka Končar – Električna vozila u ponedjeljak je predstavila prvi niskopodni električni tramvaj od 12 ugovorenih, koji će prometovati ulicama latvijskog grada Liepaje, pri čemu vrijednost dva ugovora za te tramvaje iznosi oko 18 milijuna eura.

Tramvaj je namijenjen javnom gradskom prijevozu grada Liepaje na obali Baltičkog mora, a ovo je isporuka prvog od ukupno dvanaest ugovorenih tramvaja za latvijskog kupca, pri čemu je njihova proizvodnja definirana u dva ugovora.

Suradnja je počela u studenome 2018. kad je potpisan ugovor za isporuku šest niskopodnih tramvaja, dok je drugi ugovor, za još šest tramvaja, u kolovozu ove godine. Pritom je nabava vozila, u visini 85 posto vrijednosti, sufinancirana iz fondova EU-a.

https://www.poslovni.hr/domace/foto-kon ... ju-4258326

To je nemoguće, bez tvornica komponenti iz Slovenije, BiH i Srbije Hrvatska ne može proizvesti tramvaj. Ovo je sa zaliha iz bivše Juge.

Hrvatski Infobip kupio američku kompaniju za 300 milijuna dolara



Infobip je nešto ranije potvrdio i dolazak dva nova snažna imena koja su ujedno ušla i u Upravu vodnjanske tvrtke.

Vodnjankski Infobip kupio je američku kompaniju Amdocs za 300 milijuna dolara, javlja Index. Riječ je o podružnici kompanije OpenMarket koja se, kao i Infobip, bavi uslugama slanja SMS-a.

Infobip je ovog ljeta prikupio više od 200 milijuna dolara u prvoj rundi financiranja od investicijskog fonda One Equity Partners.
Nakon tog uspjeha i najavili su da će im to pomoći u širenju firme u SAD-u kroz akvizacije.

Infobip je nešto ranije potvrdio i dolazak dva nova snažna imena koja su ujedno ušla i u Upravu vodnjanske tvrtke. Na mjesto potpredsjednika za prihode stigao je Gregor Potočar, dok je na poziciju potpredsjednika za transformaciju i ljudske resurse postavljen Aleksandar Raić.

https://www.poslovni.hr/kompanije/hrvat ... ra-4258618

Iz hrvatske tvrtke vrijedne više od milijardu dolara poručuju: Tek počinjemo, kreće uzbudljivo razdoblje




Vodnjanska IT tvrtka Infobip, prvi hrvatski “jednorog” čija je tržišna vrijednost veća od milijardu dolara, na velika vrata ulazi na tržište SAD-a – od američke tvrtke Amdocs kupuju njihovu podružnicu OpenMarket, platformu za slanje SMS poruka, za gotovo 300 milijuna američkih dolara.

Doseg u 190 zemalja

Ugovor o prodaji s vlasnikom OpenMarketa je potpisan, a transakcija između tvrtki, koja će biti zaključena nakon odobrenja američkih regulatora, omogućit će mjesečno više od 14 milijardi korisničkih interakcija kroz niz komunikacijskih kanala u više od 190 zemalja, kako kažu iz Infobipa.

Infobip i OpenMarket zajedno broje više od 10.000 poslovnih korisnika, što uključuje mnoge najistaknutije svjetske kompanije. Moći ćemo bolje zadovoljiti potrebe korisnika u svakom dijelu svijeta s najboljom direktnom povezanošću, s više od 650 telekom operatora, vrhunskim, zajedničkim portfeljem cloud komunikacijskih rješenja te SaaS ponudom”, rekao je Silvio Kutić, izvršni direktor Infobipa, dodavši da je pred njima uzbudljivo razdoblje te da tek počinju, a tako razmišlja i Jonathan Morgan, direktor OpenMarketa. Podsjetimo, ljetos je Infobip prikupio više od 200 milijuna dolara u prvoj rundi financiranja od investicijskog fonda One Equity Partners. Tada su i najavili ekspanziju u SAD pomoću sredstava iz fonda, uz najavu potencijalnih preuzimanja, a izgleda da je trenutni fokus na akvizicijama. Trojac iz Vodnjana – Roberto i Silvio Kutić te Izabel Jelenić – je upravo tih 200 milijuna dolara usmjerio prema pridobivanju najvećih američkih klijenata, što sada i potvrđuju.

Amerikanci s 300 zaposlenih

OpenMarket, čije je sjedište u Seattleu, uklapa se u Infobipov portfelj jer njihov glavni proizvod mobilna razmjena poruka koja se temelji na cloudu, što uključuj slanje SMS-a, MMS-a, RCS-a i kratkih kodova, lokalnih brojeva i besplatnih poruka s omogućenim tekstom rješenja. Tvrtka ima oko 300 zaposlenih, uz prihode od oko 200 milijuna dolara, a njihove usluge koristi više od 400 tvrtki. Infobip danas ima više od 65 ureda u svijetu i više od 2700 zaposlenih. Lani su uprihodili 602 milijuna kuna i unazad deset godina rastu u prosjeku 48 posto godišnje, uz više od 300.000 poslovnih klijenata među kojima su WhatsApp, Viber, Telegram, Costco, Virgin Megastore, Strava, Uber, Unilever, Zendesk i Burger King.

Počeli su 2006. kao mali startup u istarskom Vodnjanu koji je postepeno gradio vlastitu globalnu mrežu. Danas pružaju vlastito izgrađenu tehnologiju koja može doprijeti do više od sedam milijardi uređaja i stvari u više od 190 zemalja, a direktno su povezani s više od 600 telekom operatera u svijetu.Već su ranije najavili da žele biti predvodnici nove ere koju nazivaju interakcija 4.0, u kojoj surfanje internetskim stranicama ili skidanje mobilnih aplikacija zamjenjuju konverzacijskom interakcijom kao temeljem komunikacije.

U samo sedam godina od nula kuna narasli su na 100 milijuna dolara i danas su među deset najbrže rastućih B2B SaaS kompanija svijetu.

U listopadu su u Upravu Infobipa stigla i dva jaka imena – na mjesto potpredsjednika za prihode postavljen je Gregor Potočar, dok je na poziciju potpredsjednika za transformaciju i ljudske resurse stigao Aleksandar Raić. Tada je Potočar najavio da se Infobip priprema za nadolazeće razdoblje velikog rasta tvrtke, koje će obilježiti novi segmenti poslovanja i izlazak na nova tržišta.

“Pred Infobipom je uzbudljivo razdoblje u kojemu očekujemo veliki rast broja ljudi unutar tvrtke kroz akvizicije i nova zapošljavanja, daljnje strukturiranje, kao i nastavak procesa digitalizacije na razini kompanije”, najavio je tada Raić.

https://www.poslovni.hr/domace/silvio-k ... je-4258694