Gospon Grunf, nemojte se mnogo puvati....pogledajmo ovu tuznu ulicu epicentar Zg Ilica
(tuga, treba to restaurirati ili buldozerom poravnat, 3 tramvaj stanice do Trga Bana Jelacica). Slucajno naletih, jer sam na sajtu Njuskala gledao neke nekretnine za kupit, i ostao sam osupnut, ovim dronjavim gradjevinama....cena przi oci. Posmrtnice i plahte preko zatvorenih propalih ducana u EXTRA ZONI......skroz ljevo.

Kao neki grad duhova, tipa Kalesije, Kladnja, Varesa, Teocaka.

CENTAR-ilica, građ. zemljište s poslovnom stambenom zgradom, 169 m2
Cijena
2.650.774 kn ~ 350.000 €

ILICA – Na svega tri tramvajske stanice udaljenosti od Trga bana Jelačića, gdje se križaju Ilica i Bosanska ulica, prodajemo stambenu zgradu za adaptaciju ili rušenje. Sada se sastoji od stana na katu + potkrovlje i poslovnog prostora sa pripadajućim podrumom.
Po analizi parcele od strane ovlaštenog arhitekta, moguće je izgraditi objekt sa prizemljem, 3 etaže + potkrovlje ili uvučeni kat. Tlocrtna površina po etaži bi bila 126,75 m2, a dimenzija zgrade 11,95 sa 10,6 metara. Namjena može biti kako stambena tako i poslovna.
Certifikat: E
Cijena: 350.000 Eura (u kunskoj protuvrijednosti)
Agencijska provizija za kupca iznosi 1,5%+PDV i uključuje izradu kompletne kuopoprodajne dokumentacije, upis vlasništva, prijenos režija



To je pandan Bul.Kralja Aleksandra (Revolucije), oko opcine Zvezdara....

DOK-ING otvorio tvrtku u Južnoj Koreji, plan je proširiti poslovanje na još jedno izazovno tržište



Roboti tvrtke DOK-ING začetak su nove jedinice unutar južnokorejske vojske čiji je cilj baviti se udaljenim i robotskim metodama razminiranja te drugim inženjerskim poslovima.

Zagrebačka tvrtka DOK-ING, jedan od deset najvećih svjetskih proizvođača robota za razminiranje, otvorila je tvrtku u Južnoj Koreji. Nova podružnica, koja će se baviti podrškom i održavanjem robota za kupce na južnokorejskom tržištu, dio je strateškog plana hrvatskog poduzeća da proširi svoje operacije u Aziji u ovoj i sljedećoj godini.

U DOK-ING-u, naime, nakon Južne Koreje planiraju otvoriti podružnicu u Kini. Razgovori o izlasku na kinesko tržište, kako doznajemo, uznapredovali su, piše zabranjeni list.

Gordan Pešić, voditelj prodaje i razvoja poslovanja tvrtke DOK-ING, kaže da su novu tvrtku otvorili sa strateškim partnerom.

– Stalno smo u potrazi za strateškim partnerima. Tako gradimo distribucijsku i prodajnu mrežu, a posebno nam je to zanimljivo trenutačno u Aziji, gdje je potražnja za robotima u porastu, a ulaskom na južnokorejsko tržište, kroz partnerstvo, otvaraju nam se prilike i za nove suradnje – kaže Pešić.

Navodi da je DOK-ING lani prodao i u svibnju ove godine isporučio južnokorejskoj vojsci prvi MV-4 robot za razminiranje. Bio je to njihov prvi posao na tamošnjem tržištu. U međuvremenu je, dodaje, DOK-ING osvojio i novi natječaj na kojem je vojska naručila još dva hrvatska robota za razminiranje. Vrijednost prvog ugovora bila je 5,3 milijuna kuna, a ovog novog oko 12 milijuna kuna. Ta će dva nova robota biti isporučena u sljedećoj godini, piše zabranjeni list.

Roboti tvrtke DOK-ING začetak su nove jedinice unutar južnokorejske vojske čiji je cilj baviti se udaljenim i robotskim metodama razminiranja te drugim inženjerskim poslovima. Uz isporuku robota, posao uključuje edukaciju. Prvi hrvatski robot već se koristi u demilitariziranoj zoni između dviju Koreja.

– U Južnu Koreju ušli smo strateški, s obzirom na to da smo lani i ove godine prodali nekoliko robota ondje. Kao razvojna tvrtka, što smo bliže kupcu i što bolje možemo razumjeti njegove planove i potrebe, to bolje možemo ponuditi rješenja i robote – kaže Pešić.

Uz Južnu Koreju, DOK-ING ove godine najviše surađuje sa SAD-om. I tamo im je najveći kupac upravo vojska. Zagrebački proizvođač lani je isporučio američkoj vojsci šest hrvatskih robota, a do polovice ove godine isporučio ih je još tri.

Pešić kaže da dobre rezultate bilježe i u drugim segmentima poslovanja, posebno u robotima za vađenje ruda. Ove godine zagrebačka je tvrtka dobila posebno priznanje u Rusiji, gdje su u rudniku urana “No.8 ‘PIMCU’ PJSC” uspjeli povećati učinkovitost izvlačenja rude do 43 posto u teško dostupnim područjima, i to zahvaljujući XLPD robotu. Ta teško dostupna područja čine trećinu naslaga urana pa se hrvatskoj tvrtki smiješe novi ugovori.

– Očekujemo da će nam 2020. i 2021. biti rekordne, jer nas očekuju velike isporuke – zaključuje Pešić.

https://www.poslovni.hr/domace/dok-ing- ... te-4258036

GDJE ĆEMO I KAKO PUTOVATI U 2021.?

Donosimo pregled svih velikih prometnih investicija čiji nas završetak čeka u ovoj godini

Autor: Andrej Jelušić
Nedjelja, 03. siječnja 2021. u 20:13

Prometna infrastruktura u Hrvatskoj nije idealna, ali i daleko od katastrofalne. Posljednjih godina izgradili su se brojni kilometri novih autocesta, novi putnički terminali zračnih luka, ali je zapostavljen željeznički promet.

Naravno, najveći i najskuplji projekt čije otvaranje možemo očekivati ove godine svakako je Pelješki most kojim bi prva vozila mogla proći već krajem godine.

Ipak, nije to jedini projekt prometne infrastrukture čiji je završetak najavljen ove godine. Tako bi se u 2021. trebali voziti punim profilom Istarskog ipsilona, ali novim putničkim vlakovima dok bi granicu trebali prelaziti preko novih graničnih prijelaza. No, krenimo redom

Pelješki most bi trebao povezati jug Hrvatske

Krajem godine trebala bi biti završena gradnja Pelješkog mosta. To je i jedan od najskupljih infrastrukturnih projekata Europske unije koja ga i sufinancira. Iako su natječaji za gradnju mosta i pristupnih cesta bili su usporavani brojnim žalbama, most se ipak počeo graditi potkraj srpnja 2018., a gradi ga kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation.


Ukupna cijena je 2,08 milijardi kuna, a rok gradnje tri godine, odnosno do kraja srpnja 2021. Koronakriza je uplela prste i usporila radove te je rok za završetak gradnje produljen tri i pol mjeseca. Nakon toga slijedi tehnički pregled i izdavanje uporabne dozvole, a u Vladi vjeruju da će most u promet biti pušten najkasnije početkom 2022.



Istarski ipsilon napokon u punom profilu

Istarski ipsilon će napokon biti autocesta u cijeloj svojoj dužini. Krajem 2018. godine počela je gradnja autoceste na dionici Pazin – tunel Učka što je investicija od 1,2 milijarde kuna. Godine 2020. puštena u promet dionica u dužini od 12 kilometara, a ostalih 17 kilometara trebalo bi biti završeno do početka ljeta 2021. Važno je dodati da su počeli i radovi na probijanju druge cijevi tunela Učka, a taj je projekt vrijedan 200 milijuna eura i trebao bi biti završen do 2024.


Srecko Niketic/PIXSELL
Novi granični prijelaz i most na rijeci Savi

Gradnja mosta Svilaj preko Save na koridoru 5C zajedno je financirana od strane Hrvatske i BiH, a ukupna vrijednost te investicije je 22,3 milijuna eura. Gradnja mosta je već završena, no još nije pušten u promet jer u BiH nisu gotovi svi radovi na pristupnim cestama i graničnom prijelazu što bi trebalo biti riješeno u prvom tromjesečju 2021. Otvaranje novog graničnog prijelaza Svilaj uvelike će rasteretiti Slavonski brod i granični prijelaz u tom gradu.



Nova trajektna luka Tkon

Funkcioniranje redovitog trajektnog prometa Biograd – Tkon bilo je narušeno, budući da je postojeći pristan skučen i ukrcaj se izvodi izravno iz mjesta koje je redovito zakrčena vozilima te blokira cestovni promet. Cilj projekta je poboljšanje pomorskog prijevoza tijekom cijele godine te kako bi se smanjilo gužve. Radovi su počeli 2019. godine, a njihova ukupna vrijednost je 32 milijuna kuna od čega se većina financira iz kohezijskog fonda EU.



Proširene luke u Crikvenici i na Cresu

Luka otvorena za javni promet u mjestu Crikvenica nije zadovoljavala sve sigurnosne zahtjeve za usluge prijevoza putnika. Planirana ulaganja odnose se na unaprjeđenje sigurnosne zaštite luke.

Slična je situacija i u luci Cres kojoj su prijetili udari valova i vjetra, a postojali su i nedostaci glede pristupa mjestu ukrcaja. Projektom će se izgraditi zaštitni vanjski lukobran širok šest metara, a dug 185 metara, te rekonstruirati i dograditi obala u dužini od 280 metara.

Radovi vrijedni 72 milijuna kuna započeli su u veljači 2019. godine, a završetak se očekuje do svibnja 2021. godine.



Građani Šibenika dobivaju moderniji gradski prijevoz

U gradu Šibeniku je svega 2,9 % stanovnika svakodnevno koristilo javni autobusni prijevoz, dok je bicikl svaki dan koristilo njih svega 0,2 %. Dominiraju osobni automobili, no to bi trebala promijeniti izgradnja logističkog centra Poljana koja je dovršena 2020. godine, a sada je na redu nabavka 11 novih niskopodnih autobusa koji će prometovati na ukupno sedam linija gradskog autobusnog prijevoza.



Novi ulaz u grad Vinkovce

Grad Vinkovci će provedbom projekta “Izgradnja nadvožnjaka Duga ulica – Borinačka ulica i prilazne prometnice u gradu Vinkovcima“ povezivati sve dijelova grada Vinkovaca te promicati putovanja koja povezuju različite modove (automobili, autobusi, bicikli, pješački) prijevoza u jednu cjelinu. Ukupna duljina nadvožnjaka je 2,99 km, a cilj je rješavanje uskih grla na postojećim prilaznim cestama prema središtu grada Vinkovaca. Radovi su počeli 2019. godine, a ukupna vrijednost istih je 79 milijuna kuna.



Nova pruga na dionici Zabok – Čakovec

Pružna dionica Zaprešić – Zabok stvarne duljine 23,86 km najprometniji je dio željezničke pruge Zaprešić – Čakovec. Na toj dionici najveći je broj putnika te nešto veći prijevoz robe nego na ostalom dijelu pruge dok je na pojedinim dionicama uvedeno ograničenje brzine od 20 km/h. Rekonstrukcija cijele pružne dionice diže brzinu od 120 km/h. Radovi su započeli u ljeto 2018. godine, a završetak se očekuje 2021. godine. Ukupna vrijednost radova iznosi 770 milijuna kuna od čega je većina pokrivena iz europskih fondova.



Našim prugama prometovati će novi vlakovi

Proces modernizacije putničkih željezničkih usluga u Hrvatskoj je u tijeku. Prosječna starost većine vozila je preko 30 godina. Stoga HŽPP namjerava modernizirati svoj vozni park sa 21 novim elektromotornim vlakom (EMV) koji će putnicima pružiti veću udobnost, smanjiti vrijeme putovanja, osigurati veći kapacitet i pouzdaniji prijevoz u cilju motivacije korisnika na korištenje željezničkoga putničkog prijevoza.

Uz navedeno, sredinom 2021. Končar Električna vozila trebao bi isporučiti prvi vlak iz serije od dvanaest novih vlakova, a nakon isporuke prvog vlaka, očekuje se isporuka jednog vlaka mjesečno tijekom 2021. i 2022. Ukupna vrijednost te nabave je 62 milijuna eura, a financira se kreditima dok se nabava 21. novog EMV-a sufinancira novcem EU.



Zdravstvo će ne raspolaganju imati nove helikoptere

Helikopterska hitna medicinska služba (HHMS) napokon bi trebala profunkcionirati u Hrvatskoj. Službe bi trebala početi s radom 1. srpnja i to s četiri baze u četiri najveća grada, Splitu, Rijeci, Zagrebu i Osijeku. Ukupna vrijednost projekta je na 135 milijuna kuna.

Počela gradnja tvornice aviodijelova u poslovnoj zoni Sjever 2

Ova investicija, teška 33 milijuna eura, znači osiguranje radnih mjesta stanovnicima županije.
Počela izgradnja tvornice aviodijelova u poslovnoj zoni Sjever 2 u kojoj će se u prvoj fazi zaposliti 450 djelatnika. Informaciju je potvrdila načelnica Jakovlja Sanja Borovec dodavši da se u skorom razdoblju očekuju još dva nova investitora u ovoj zoni.
“Iako mjesecima kruže priče da od izgradnje tvornice aviodijelova neće biti ništa, strojevi na gradilištu pokazuju da smo ipak bili na pravom putu. Trud koji smo uložili u posljednje tri godine isplatio se.
Početkom prosinca 2020., austrijska aeronautička tvrtka FACC (Fischer Advanced Composite Components), u poduzetničkoj zoni Jakovlje, započela je s izgradnjom tvornice u kojoj će se proizvoditi dijelovi koji će se ugrađivati u najpoznatije svjetske zrakoplove.
Prema poslovnom planu tvrtka FACC u prvoj fazi zaposlit će 450 djelatnika”, kazala je Sanja Borovec (HDZ). Dodala je da ova investicija, teška 33 milijuna eura, znači osiguranje radnih mjesta stanovnicima ovog područja, bolju egzistenciju za život, ali i vjetar u leđa za daljnji gospodarski razvoj Općine Jakovlje.
O dolasku FACC-a u Jakovlje se počelo govoriti sredinom 2019. kad je najavljena greenfield investicija ove austrijske aeronautičke tvrtke. Samo u prvoj fazi predviđeno je bilo ulaganje 30-ak milijuna eura i otvaranje 600 radnih mjesta, a u drugoj fazi FACC je planirao otvaranje još jedne tvornice za proizvodnju unutarnjih dijelova za avione s ukupno tisuću zaposlenih.
S obzirom na krizu koja je uslijed pandemije Covida-19 pogodila avionsku industriju, teško je procijeniti točan obujam ukupne FACC-ove investicije te njezinu dinamiku, a o tome se ne izjašnjavaju niti sami ulagači. Prilikom dolaska u Jakovlje je istaknuto da je upravo bazen kvalificiranih radnika bio najznačajniji za odabir lokacije za ovu veliku investiciju.
Kompanija je gotovo dvije godine pregovarala o najboljoj lokaciji za svoju tvornicu, koja je trebala biti na lokaciji unutar EU, a razmatrane su u finišu osim Hrvatske sve zemlje istočne i srednje Europe, a u finišu je Hrvatska bila ispred Slovačke i Poljske. Jakovlje nije bila i jedina lokacija u Zagrebačkoj županiji, ali je odabrana zbog dobre prometne povezanosti.
Plus za Hrvatsku bila je i dobro desetgodišnje iskustvo poslovanja s ovdašnjim tvrtkama, s kojima će i nakon pokretanja proizvodnje intenzivno surađivati. FACC je zadovoljan i troškovima energenata i ostalim operativnim troškovima u Hrvatskoj, kao i poticajima ulaganjima.
U prvoj fazi planirana je proizvodnja dijelova za Airbus, i to dijelovi za unutrašnjost aviona od pretinaca za prtljagu i stropnih panela do ulaznog dijela interijera.
FACC će u Hrvatskoj poslovati pod imenom FACC Solutions Croatia. FACC ima više od 3400 zaposlenih u 38 zemalja svijeta i s prihodima od 782 milijuna eura.
U vlasništvu je kineske državne grupacije AVIC Cabin Systems koja ima 450.000 radnika u svijetu i ostvaruje prihode od 54 milijarde dolara. Kako ističu iz same tvrtke, njihovu lidersku poziciju u ovom segmentu predstavlja i činjenica da svake sekunde polijeće jedan zrakoplov koji koristi njihovu tehnologiju ili dijelove.

https://www.poslovni.hr/hrvatska/pocela ... -2-4267460

RAST PRODAJE I IZVOZA

Cromaris potvrdio poziciju šeste tvrtke u svijetu u proizvodnji kvalitetne bijele ribe



Tvrtka Cromaris prodala je u ovoj godini 10 tisuća tona ribe, što je rast od šest posto u odnosu na lani, objavila je u ponedjeljak ta članica Adris grupe, kojoj je cilj daljnji rast i nastavak investicija, posebice u preradu ribljih proizvoda
"U iznimno teškim gospodarskim okolnostima u nas i u svijetu izazvanim pandemijom koronavirusa, Cromaris potvrđuje svoju poziciju šeste tvrtke u svijetu u proizvodnji kvalitetne bijele ribe i ostvaruje zapažene poslovne rezultate", navodi se u priopćenju.
Kako ističu iz Cromarisa, krajem prosinca dostignut je ambiciozno postavljen cilj - na tržište je ukupno isporučeno više od 10 tisuća tona kvalitetne bijele ribe, što je rast od šest posto prema godini ranije.
"Prodaja veća od 10 tisuća tona ribe, značajan je rezultat i s obzirom na izrazito nepovoljno okruženje u kojem će svi konkurenti na Mediteranu ostvariti pad prodaje u odnosu na 2019. godinu, ponajviše zbog pada potrošnje vezane uz djelomičnu ili potpunu zatvorenost HoReCa kanala na gotovo svim tržištima, a koji čini i do 50 posto tržišta ribe", navodi se u priopćenju.
Iz Cromarisa ističu kako je u 2020. ostvaren daljnji rast prodaje na izvoznim tržištima te izvoz trenutno iznosi 85 posto.
Glavni nositelj snažnog rasta je talijansko tržište. Cromaris u Italiji, koja je i najveće svjetsko tržište brancina i orade, u drugoj polovici ove godine drži devet posto vrijednosnog udjela, što je rast od 30 posto u odnosu na lani, ističu iz Cromarisa i dodaju da je prodaja pritom rasla za 19 posto, dok je samo tržište palo devet posto.
Rast tržišnih udjela u 2020. ostvaren je i na nizu drugih europskih tržišta, poput Austrije, Njemačke i Švicarske.
Direktor Cromarisa Goran Markulin u priopćenju ističe kako je "cilj Cromarisa nastaviti daljnji rast na svjetskom tržištu mediteranske ribe, uz stalno povećanje efikasnosti svih poslovnih procesa".
"U 2021. godini nastavit ćemo s investicijama, posebno u preradu ribljih proizvoda koja čini jednu od osnovnih prednosti Cromarisa. Predviđeno je jačanje svih kapaciteta prerade uključivo skladišnih kapaciteta za otpremu svježe ribe", najavio je Markulin.
Iz Cromarisa također najavljuju kako će sljedeću godinu obilježiti i lansiranje dviju novih vrsta riba u ponudi - zubaca i gofa.

https://www.tportal.hr/biznis/clanak/cr ... e-20201228

Dolaze u obzir svi infrastrukturni projekti, javni i privatni, s naglaskom na prometnu infrastrukturu, energetiku i industriju.

Stanogradnju bih molio izbjegavati osim ako se ne radi o nekom mega projektu, jednako tako i turističke investicije, to nije fokus teme.

A takva vijest dolazi nam iz Varaždina, iz tamošnjeg uspješnog pogona za proizvodnju solarnih panela iza kojeg stoje Stjepan Talan i tvrtka Solvis. Naime, kako se doznaje na kapaljku, Google je od Solvisa naručio 120.000 solarnih panela kojima će pokriti krovove novih data centara koji se upravo grade u Kaliforniji.

Paneli se izrađuju već nekoliko mjeseci. Posljednja pošiljka bit će gotova u ožujku, a nekoliko mjeseci kasnije trebao bi proraditi i data centar sa solarnim pokrovom izrađenim u Varaždinu.