Pravi onaj kome treba a nama bome trebaju, logično je da takav vlak neće stajat u svakom selu ali svakih 50 km da.

Ljudi fantaziraju jer brza pruga nije autocesta da je možeš dignuti u serpentinama do Sv. Roka I onda spajati sela po Lici. Brza pruga za 200 km/h bi u Gorskom kotaru i Lici bila uglavnom u tunelima i stanovnici iz tih sela ne bi imali nikakve koristi od nje, osim ako ne bi napravili pokretne stepenice da se spuštaju na stanice pod zemlju kao u metrou.

Projekt predviđa da bi najviše točka brze pruge Zagreb - Rijeka bila na 500 metara nadmorske visine. Sadašnja pruga ima nagibe do 25 promila, a brza bi smjela imati do 15, dok autocesta može proći i sa 40 promila.

Džabe je njemu objašnjavat.

Točno, jer da vlak staje svuda, dugo bi se putovalo.

Lika je raspad sa par baba i didova, a Slavonija uskoro sablasno pusta oblast. Za koga bi to pravili?

Srpska privrwda 100 strana, investicije u BR rvacku 9 strana, propali tko mudo kroz gace, nikoga ne zanima ova tema, samo za sprd

Uostalom zašto sve mora biti povezano sa Zagrebom. U Dalmaciji bi pruga u priobalju između Zadra i Makarske sigurno bila profitabilna između 04 I 10 mjeseca, neovisno o Zagrebu. Situacija se promijenila u odnosu prije 100 godina jer 90% ljudi živi uz obalu i ne treba više povezivati nekakve Rudine, Sadine, Planjane , Koprno I slične samo da bi se došlo do Zagreba. Na kraju, niti pruga u Dalmaciji originalno nije pravljena da bi se došlo do Zagreba nego zbog izvlačenja ruda u Siveriću. Mi trebamo razvijati lokalne centre a ne da strategija bude da se iz svakog dijela Hrvatske ide u Zagreb na Jelačićev trg. Koji ću k na trgu raditi?

Jest samo što je ovdje, osim ove zadnje stranice, 8 stranica konkretnih informacija o investicijama dok na srpskoj se samo hvali vučić bez argumenata i pričaju neke bajke o ekonomskom divu

Pa preseli se lijepo u čaršiju i uživaju u investicijama, spasio bi i sebe i nas.

Brzi vlakovi ne bi stajali u svakom selu, stajali bi u Lici u Gospiću na primjer pa onda gas do Knina. Ono što vi ne razumijete je da Hrvatskim pasivnim krajevima treba bolja prometna povezanost da ih malo digne iz mrtvila. Kad bi Ličani imali dnevnu vezu koja ih za 30 minuta doveze do Jelačić placa vidio bi kako bi kraj živnio.

I nemojte prodavati maglu da se ne može, Hrvatske planine su brdašca od jedva 1000 metara i to na tek dio pruge kroz Gorski kotar i liku dok je ostalo sve ravno.

Ako su Japanci napravili brzi vlak od 500 kilometara na sat kroz svoje planinčuge u Srcu japana od 2500-3000 metara onda možemo mi kroz Liku.

Lasica bio, vidio i vozio se. Dakle ne serite kvake. Može se ako ima vizije i volje. Mi samo trebamo dati keš, a pravit će oni koji tu tehnologiju posjeduju.

Ti si glavni na temi srprivreda a ovdje ne pises,
takvi su moderni desnićari,
Tugica.
Koliko si postao clanaka na ovu temu???
Ti veliki desnićaru?
Netko vas mora pozvati na red.

Japanske brze pruge idu uzdužno u smjeru planinskih masiva, a ne poprečno. Ekvivalent bi bio da se uz obalu kod nas radi brza pruga od Rijeke do Dubrovnika, što bi bilo izvedivo. S druge strane iz Zadra preko Maslenice dignuti brzu prugu sa 50 m nadmorske visine na 600 metara visine kod Sv. Roka na udaljenosti 15 kilometara kao što radi autocesta nemoguće je i kad bi to napravio dobio bi Nobelovu nagradu za građevinu.

Naravno da ide uzdužno, probija se masiv kod Kapele i zatim samo prati uzdužno planine sve do Splita. A pruga ne ide preko Zadra i kroz Maslenicu nego preko Knina.

Da to nama netko i pokloni mi nemamo para za to održavat. Kinezi projektirali prugu između Šangaja i Pekinga na 380 km/h pa su je reducirali na 300 km/h jer su im troškovi održavanja bili preveliki. A ovaj priča o prugama 500 na sat u Hrvatskoj.
Klasični weasel.
Drži se karata i memeova.

Nisam rekao 500 na sat u Hrvatskoj, već da je 500 na sat u Japanu, za Hrvatsku sam napisao 200 km/h što su Nijemci radili 1930-ih, ako to ne možemo napraviti mi danas u 2021. onda trebamo ukinut sami sebe zato šmo smo nesposobni.

Pruge od 200 do 250 su česta pojava diljem europe samo naše od Franje Josipa željeznice nisu to u stanju.

Kakve svrhe ima graditi preko Knina po trasi otprije 100 godina kad se gustoća naseljenosti i ekonomska aktivnost u Dalmaciji u međuvremenu izmijenila i prebacila uz more? Tebi je ok da Zadar od 80,000 stanovnika nema nikakav vlak a Knin i Gospić bi trebali imati superbrzi?

Evo nekoliko imena stajališta na sadašnjoj trasi pruge Zagreb - Split preko Knina : Sadine, Preslo , Brdašce, Bakovići, Primorski Dolac, Koprno, Cera, Planjane… sve mjesta velikog putničkog potencijala.

Ako misliš revitalizirati ta sela superbrzim željeznicama jeftinije je da država svakom stanovniku tamo kupi auto I pokloni karticu goriva.

Zadar i Šibenik već imaju autocestu, a projekt takve brze željeznice bi valjda išao s idejom revitalizacije takvih prostora.

Mislim svjedeno, nebitno gdje pruga ide ali nama takvo što treba.

Realno - ne treba. Ako će EU platit - treba nam sve.

Naravno da nam treba, ljudi što je vama, pa mi imamo vlakove koji idu 50 na sat, strašno je da ste se na takvo stanje navikli.

Reči da nam ne treba moderna željeznica koja je puna putnika je kao da kažeš treba mi samo desna noga ( autoceste ) a ljeva mi ne treba, skakutat ću i šepat.

To su uglavnom teretni vlakovi. Putnicki mogu i brze al su prazni. Treba prvo isplanirat kako ih napunit. Možemo što se mene tiče napravit žičaru Zagreb - Split, sve podržavam.

PODUZETNIČKI MINDSET
UZ PRILJEV MOZGOVA DIGITALNI NOMADI HRVATSKOJ MOGU DONIJETI 6 MILIJARDI KUNA GODIŠNJE
Kako bi se digitalnom nomadu odobrila boravišna dozvola u Hrvatskoj, mora zarađivati najmanje 16.000 kuna neto mjesečno



Hrvatska može imati velike koristi od toga što je savršeno odredište za digitalne nomade. Smatra to Jan de Jong, Nizozemac koji se u Hrvatskoj uspješno bavi poduzetništvom i koji je prošle godine inicirao uvođenje boravišnih dozvola za digitalne nomade.

Početkom godine Hrvatska je službeno postala jedna od prvih deset zemalja na svijetu koje digitalnim nomadima omogućuju stjecanje jednogodišnje boravišne dozvole. Do sada se za tu dozvolu prijavilo 40 digitalnih nomada, a dobilo ju je njih deset. U budućnosti bi taj broj mogao biti daleko veći. Naime, neka istraživanja govore da će 2035. godine na svijetu biti oko milijardu ljudi koji će moći raditi na daljinu. Za tu se budućnost Hrvatska treba pripremiti. Trenutačni pak potencijal Hrvatske Jan de Jong procjenjuje na temelju indonezijske pokrajine Bali.

Među prednostima Hrvatske kao odredišta za digitalne nomade vidi njezin životni stil, hranu, klimu, gostoljubivost ljudi, povezanost s glavnim gradovima diljem Europe, sigurnost te kvalitetu internetske veze. Zato se nada da će Ministarstvo turizma dio turističke promidžbe usmjeriti prema digitalnim nomadima.

O svojem poduzetničkom putu u Hrvatskoj kaže: „Nakon što sam otišao iz M+ Grupe, osnovao sam tvrtku pod nazivom Webpower Adria. Webpower je postala prva tvrtka u regiji koja nudi usluge e-mail marketinga. Znači, izravna smo konkurencija rješenjima poput MailChimpa. Tvrtka se dobro razvija, trenutačno imamo stotinjak klijenata. Neki od naših klijenata su vrhunske tvrtke u industrijama kao što su ugostiteljstvo, zrakoplovstvo, telekomi, osiguranja itd. Prošle sam godine s Jerkom Trogrlićem osnovao tvrtku pod nazivom Crop. S Cropom u Hrvatsku namjeravamo dovesti nizozemsku poljoprivrednu tehnologiju za staklenike. Tvrtka se zasad lijepo i uzbudljivo razvija.“

Jan de Jong osjeća da se otkako je došao u Hrvatsku prije 15 godina, u zemlji poboljšala poslovna klima, no prostor za napredak vidi u razvoju suradnji.

„Estonija je izvrstan primjer kako možemo postati digitaliziranija nacija. Zapravo mislim da Hrvatska ne bi trebala izmišljati toplu vodu. Samo trebamo vidjeti što neke druge zemlje rade izvrsno, možda čak razgovarati s njima i vidjeti mogu li nas poduprijeti te nam pomoći postići ono što su one već postigle. Mislim da svi moramo više surađivati, ne samo unutar Hrvatske među poduzetnicima, Vladom i sveučilištima, nego i na međunarodnoj razini“, zaključuje Jan de Jong.

Emisija Poduzetnički mindset medijske platforme Poduzetnik prikazuje se petkom na portalu Novac.hr Jutarnjeg lista. Voditelj je Saša Cvetojević, a urednica Dunja Trojan.

https://novac.zabranjeni.hr/novac/aktualn ... e-15067539


ono što je izuzetno kod De Jonga je to da je svojim dolaskom u RH donio specifičan know how koji danas utječe dijelom čak i na moj poslovni uspjeh, a već ove godine će se ozbiljno odraziti i na Herceg-Bosnu. nevjerojatno je kako jedan čovjek može promjeniti sve.

svakako se isplati pogledati intervju, bolje nego Bakira gledati.

Tema je dobra i zanimljiva. Mozda je problem, sto me je i strah, da i nema u hrvatskoj toliko ulaganja kao u srbiji.

HRVATSKI LESKOVAC- KARLOVAC

Petnaest igrača želi graditi prugu: Hrvatska ponuda najskuplja, kineska najniža



U HŽ Infrastrukturi danas su otvorene ponude na javnom nadmetanju za radove na građevinskom i elektroenergetskom željezničkom infrastrukturnom podsustavu projekta Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac - Karlovac. Na taj natječaj, procijenjene vrijednosti radova 2,04 milijarde kuna plus PDV, stiglo je 15 ponuda

Slovenski konzorcij kojeg predvodi Kolektor Koling dao je ponudu vrijednu 2,3 milijarde kuna, austrijski Swietelsky ponudio je 1,9 milijardi kuna, također austrijski Strabag tj posao bi odradio za 1,71 milijardi kuna. Španjolska Comsa ponudila je 1,92 milijarde kuna, a Aldesa, također iz Španjolske 1,75 milijardi, piše Večernji list.

Turska tvrtke Alsim Alrko ponudila je 2,45 milijardi kuna, a njihovi zemljaci iz tvrtke Celikler 1,94 milijardi kuna. Još jedna turska tvrtka, Kolin Insaat ponudila je 1,72 milijarde kuna, a Cengiz, također iz Turske, taj posao bi odradio za 2,4 milijarde kuna.

Hrvatski Rading dao je najskuplju ponudu - 2,9 milijardi kuna. Konzorcij kojeg predvodi hrvatski DIV ponudio je 1,81 milijardi kuna, a grčki Avax 2,21 milijardi kuna.

Ponuda tvrtke China Road nad Bridge Corpoation vrijedna je 2,29, a konzorcija kojeg predvodi turski Tasyapi 1,8 milijardi kuna. Kineski konzorcij kojeg predvodi China Railway Eryuan Engineering dao je najnižu ponudu - 1,28 milijardi kuna.

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/p ... a-20210419

Postavljeni su temelji tvornice koja će proizvoditi skupe avio dijelove za Airbus, Boeing, Rolls Roys, a zaposlit će 600 ljudi



U pandemiji su mnoga ulaganja zamrla no austrijski investitor u većinskom kineskom vlasništvu u Jakovlju ubrzano gradi tvornicu dijelova za vodeće svjetske avio kompanije. Nova greenfield investicija vrijedna 33 milijuna eura potaknula je i nove ulagače za ulazak u poslovnu zonu nedaleko Zagreba.

Postavljeni su temelji tvornice koja će proizvoditi skupe avio dijelove za Airbus, Boeing, Rolls Roys. Austrijska aeronautička tvrtka u vlasništvu kineske aviokompanije AVIK, Hrvatsku smatra vrijednom ulaganja.

– Za nas je to strateška lokacija, udaljena od matične tvrtke samo 4 sata automobilom. Računamo na visokoobrazovane i stručne hrvatske radnike koji će razvijati poslovanje naše prve inozemne tvornice, rekao je za HRT predsjednik Uprave FACC Hrvatska Kurt Pieringer.


Pandemija je i Austrijancima smanjila narudžbe, no od investicije i naših kooperanata nisu odustali.

– Malo smo reducirali projekt, no sve tri faze planiramo dovršiti za dvije do tri godine, dodao je Pieringer.

Profitirat će i općina Jakovlje s povećanim prihodima nužnim za modernizaciju infrastrukture. Dolazak Austrijanaca u poslovnu zonu privlači i druge ulagače.

– Gradit će se jahte, dolazi nam tvrtka Lanac iz Zaprešića, otvara se proizvodni pogon u kojem će se graditi proizvodi od fine keramike i dolazi nam skladišni prostor za boje u prahu, navodi načelnica Općine Jakovlje Sanja Borovec.

Samo austrijska tvornica zaposlit će 600 radnika koji se već traže.

Proizvodnja dijelova za vodeće avio kompanije kreće početkom prosinca, a prvih 100 radnika uskoro će krenuti na šestomjesečnu obuku u Austriju.

U zagrebačkoj županiji proizvode se i dijelovi za Mercedes, gradit će se Rimčev kampus pa se i školstvo prilagođava potrebama industrije.

Kvalitetni radnici naš su adut u privlačenju stranih ulagača koji su u naše gospodarstvo uložili 33 milijarde eura, čak petinu upravo austrijski investitori.

https://www.poslovni.hr/strane/postavlj ... di-4283800

Pogledati na HRT seriju Dubravka Merlica "Opstanak" o propasti RH


https://hrti.hrt.hr/videostore

prva rečenica, poljoprivreda treba postati glavna gospodarska grana u Hrvatskoj...iiiii gasim se.