ne gasi, imas tu i druge teme, prvu epizodu PAD,...

Evo samo što ne propadosmo

preko 700 tisuca hrvata i njihovih potomaka u Njemackoj, od toga polovica je doselila u zadnjih 7 godina, je za staviti prst na celo.

Strašno. Golem pad.

Dudu će nadomjestiti to uvozom digitalnih nomada.
Doći će i Kinezi baušteli, Nepalci, Indusi...puk trećeg svjeta.

Hrvatska sirotinju ce zivjeti u slumovima sa imigrantima,
a tajkun tko dudu ce imati zidove oko svojih vila, sa osiguranjem i lovackim psima.
Hrvatski future.

7 milijuna u zadnih 7 godina, ukupno 14 milijuna.

Pa ono, tako je svugdje u ist. Europi. A manjak radne snage povećava plaće. Suprotno indexovim tvrdnjama, većina njih su ionako slabo kvalificirani bauštelci.

Kad zemlja postane imigrantski raj ni bogatuni ne žive više bezbrižno, zna mujo upalit GPS i probači bogat kvart.

Najveća poslijeratna investicija: U šest godina u Lici se planira izgraditi tri nove hidroelektrane




HEP će napraviti ne samo novu elektranu u Senju, već i proširiti kapacitete za proizvodnju struje u Lici. Manju hidroelektranu Sklope će se rekonstruirati, a sagradit će se nova hidroelektrana Kosinj s akumulacijskim jezerom, zbog čega će mještani biti preseljeni

Hrvatska elektroprivreda uložit će više od pola milijarde kuna u obnovu hidroelektrane Senj kojoj je isteklo vrijeme trajanja, jer je sagrađena 1965. godine. Glavni posao na obnovi postrojenja jučer je dobio »Končar« koji će HEP-u isporučiti »primarnu opremu« za 330 milijuna kuna. Nova oprema zamijenit će postojeću i dotrajalu, koju je također proizveo »Končar«, što će vijek elektrane Senj produljiti za još 50 godina.
Ugovore o izvođenju posla jučer su potpisali Robert Krklec, direktor HEP Proizvodnje, te Željko Tukša i Ante Elez, predsjednici uprava Končarovih tvrtki Inženjering te Generatora i motora.
Time je državna energetska kompanija zakoračila u svoju najveću investiciju u poslijeratnoj Hrvatskoj, pod nazivom Hidroenergetski sustav Senj 2, vrijednu oko 3,9 milijardi kuna. U tom pothvatu HEP će napraviti ne samo novu elektranu u Senju, nego proširiti kapacitete za proizvodnju struje u Lici. Tamo već postoji manja hidroelektrana Sklope, koju HEP planira rekonstruirati. No, sagradit će novu hidroelektranu Kosinj, s akumulacijskim jezerom.

Taj energetski zahvat u Ličko-senjskoj županiji od samog početka temelji se na korištenju vodene snage dviju ponornica, Like i Gacke. Da bi iskoristio njihove mogućnosti, HEP je ranije napravio akumulacijska jezera, kanale i nekoliko tunela kojima je vodu ličkih rijeka kroz podzemlje Velebita usmjerio na turbine elektrane u Senju.

Tijekom šest godina

Kolika je važnost jučerašnjeg ugovora, pokazuje podatak da Hidroelektrana Senj s instaliranom snagom od 214 megavata danas proizvodi oko 970 megavatsati električne energije godišnje, što iznosi oko 10 posto HEP-ove ukupne proizvodnje struje. Kada cijeli projekt Senj 2 bude završen, taj HEP-ov sustav u Ličko-senjskoj županiji imat će ukupan kapacitet od 650 megavata i proizvodit će oko 1,32 teravatsati električne energije godišnje, prema procjeni HEP Vjesnika. Tako će biti završeno iskorištavanje vodenog potencijala ličkih rijeka za dobivanje energije.
Cijeli HEP-ov projekt izvodit će se šest godina. Zahtijeva opsežne pripremne poslove, rješavanje imovinskopravnih odnosa, gradnju novih kanala, tunela, dalekovoda, cesta i ostalih objekata. Zahvat uključuje i preseljavanje ljudi s područja Kosinja, gdje će se napraviti akumulacijsko jezero za potrebe nove hidroelektrane. Tamo se mještani već godinama žale na poplave koje im uništavaju imovinu i nasade. Socijalno ugroženi stanovnici s područja Kosinja bit će preseljeni u Perušić, gdje HEP za njihov smještaj financira gradnju zgrade s 28 stanova, na području bivše ekonomske škole. Gradnja zgrade počela je potkraj prošle godine.

Iako je hidroenergetski sustav Senj 2 tek u povojima, a glavni posao nije još ni počeo, uprava Elektroprivrede je na pripremnim radovima već angažirala oko tisuću radnika, među kojima su stotine stručnjaka, inženjera i projektanata, kažu u HEP Vjesniku.
O složenosti cijeloga pothvata svjedoči činjenica da se HEP mora baviti i katastarskim poslovima. Na području buduće hidroelektrane Kosinj i akumulacijskog jezera, primjerice, zemljišne su knjige nesređene, pa je HEP pokrenuo financiranje nove katastarske izmjere, koju provodi Državna geodetska uprava.

Više pitke vode

Golemo ulaganje Hrvatske elektroprivrede bit će ekonomski korisno ne samo za Ličko-senjsku županiju, već za cijelu Hrvatsku. U doba recesije izazvane pandemijom, HEP-ov javni projekt dodatno će zaposliti domaća građevinska i industrijska poduzeća poput »Končara«, kao i tisuće radnika na gradnji i kasnijem održavanju objekata.
– U održavanju i investicijama u HEP-ove hidroelektrane u najvećoj mjeri sudjeluju hrvatske tvrtke, potvrdio je jučer Frane Barbarić, predsjednik Uprave HEP-a.
Hrvatska će HEP-ovom investicijom dobiti više čiste energije iz vlastite proizvodnje, a ličke rijeke bit će bolje regulirane, što će mogućnost poplava smanjiti na minimum. Nova akumulacijska jezera u Lici osigurat će više kvalitetne pitke vode i za stanovnike Primorja.
Končaru i HEP-u je na sklapanju posla jučer čestitao Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja, koji je izjavio da »svaki novi megavat iz obnovljivih izvora energije« označava »pobjedu hrvatske energetske pozicije i Ministarstva«. Pohvalio je HEP zato što je ove godine ubrzao i obnovu ostalih elektrana. Prema riječima predsjednika uprave »Končara« Gordana Kolaka, njegova je kompanija dosad u svijetu sudjelovala u projektiranju i gradnji više od 370 hidroelektrana. »Ne znam ima li ijedna druga europska tvrtka takvu referencu«, primijetio je Kolak.

https://www.novilist.hr/novosti/gospoda ... elektrane/

U rad puštena VE Korlat
Uz VE Korlat HEP planira graditi i sunčanu elektranu snage 95 MW



Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić pustili su danas u rad Vjetrolektranu Korlat u blizini Benkovca. Iduće godine na istoj lokaciji počinje izgradnja Sunčane elektrane Korlat, koja će uz postojeću vjetroelektranu činiti prvi obnovljivi hibridni energetski park u Hrvatskoj. Projekt je vrijedan 500 milijuna kuna, a očekivana godišnja proizvodnja je 170 GWh, što iznosi oko 1 posto godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj i dovoljno je za opskrbu više od 50 tisuća kućanstava.

Vjetroelektrana Korlat nalazi se na istoimenoj lokaciji, osam kilometara sjeverozapadno od Benkovca i prostire se na području katastarskih općina Kule Atlagića, Korlata i Biljana Gornjih. Elektrana se sastoji od 18 vjetroagregata, pojedinačne instalirane snage 3,6 MW, koje je isporučila, ugradila i pustila u pogon njemačka tvrtka Nordex. Radove na izgradnji infrastrukture i priključka na mrežu te poslove praćenja i nadzora izgradnje izvele su hrvatske tvrtke Ing-Grad i Fractal. VE Korlat nema status povlaštenog proizvođača i prva je nova vjetroelektrana u Hrvatskoj koja električnu energiju proizvodi bez zajamčenog otkupa prema poticajnoj cijeni.

Neposredno uz vjetroelektranu Korlat, HEP planira izgraditi sunčanu elektranu priključne snage 75 MW i instalirane snage oko 95 MW, procijenjene vrijednosti veće od 500 milijuna kuna. Elektrana koja će se prostirati na 185 hektara ima lokacijsku dozvolu te bi, nakon što se izradi glavni projekt i zadovolje uvjeti za ishođenje građevinske dozvole, izgradnja mogla početi iduće godine. Kad sunčana elektrana počne s radom, Korlat će po ukupnoj instaliranoj snazi elektrana koje koriste obnovljive izvore energije, biti jedinstvena lokacija za proizvodnju zelene energije u Hrvatskoj, a i šire. Vjetroelektrana i Sunčana Korlat činit će prvi obnovljivi hibridni energetski park u Hrvatskoj.






http://www.energetika-net.com/vijesti/o ... rlat-32434

U općini Stankovci uskoro će u pogon i druga solarna elektrana



Općina Stankovci jedna je od rijetkih energetski samoodrživih općina u Hrvatskoj. U pogon će uskoro i druga solarna elektrana, a najavljuju da na tome neće stati.
Drago dobro pazi koliko će puta stisnuti prekidač.
– Imam frižider, televiziju, škrinju i bojler i po 600 kuna sam plaćao struju, rekao je Drago.
Naplaćao se struje, kaže, za tri života. Drago je rekao kako je mogao napraviti trinaest kuća, koliko je računa platio.
Samo tri kilometra dalje dvije su solarne elektrane. Jedna u punom pogonu, druga samo što nije.
– S ove dvije solarne farme općina Stankovci potpuno je energetski samodostatna. Jedna je to od rijetkih općina u Hrvatskoj, istaknuo je HRT-ov reporter Edi Škovrlj.
Pet megavata više je nego dovoljno za oko dvije tisuće stanovnika Stankovaca i tamošnje gospodarstvo.
– Općina ima sve preduvjete da dobije markicu zelena općina, što je praksa u razvijenim zemljama Europske unije, kazao je načelnik općine Stankovci Željko Baradić.
Drago i ostali za sada od zelene energije i nemaju neke koristi. Solari nisu smanjili račune za struju.
– Trebalo bi normalno zašto je proizvode, zašto su napravili solarne elektrane, poručio je Drago.
Tomislav se također slaže s Dragom. No zelena energija osjeti se itekako na općinskom proračunu, tako će biti i iduće 24 koncesijske godine.
– Na godišnjoj razini od ovih pet megavata općina će imati oko milijun kuna prihoda, kazao je Baradić.
Na tome neće stati.
– Do ljeta općina će izdati građevinske dozvole za još jedanaest megavata izgradnje fotonaponskih elektrana, rekao je načelnik općine Stankovci.
2576 sunčanih sati općinu Stankovci svrstavaju među 4 najosunčanija područja u Hrvatskoj. Još samo da dio tog sunca, uz niže račune, ugrije Dragu i njegove sumještane.

http://www.kigo.hr/u-opcini-stankovci-u ... elektrana/

Gradit će se geotermalna elektrana od 530 milijuna kuna u Čađavici



Virovitičko-podravska županija je, kako tamo ističu, oduvijek bila mjesto gdje poduzetnici u kratkom roku mogu dobiti sve potrebno kako bi započeli s investicijom. Kada se pojavila mogućnost velikog ulaganja na području Općine Čađavica, usklađen je prostorni plan, a potom je Županija izdala lokacijsku dozvolu za investiciju "tešku" čak 71 milijun eura, odnosno oko 530 milijuna kuna. Investitor Dragan Jurilj sastao se nedavno sa županom Igorom Androvićem i zamjenikom mu Marijom Klementom te načelnikom Općine Čađavica Mirkom Rončevićem.

Nova radna mjesta

Po završetku investicije u Velikoj Cigleni kod Bjelovara, gdje smo izgradili geotermalnu elektranu i pustili je u pogon prije dvije godine, razmišljali smo o još jednom takvom projektu. Istraživali smo gdje ima geotermalnog potencijala i pronašli smo jedan, čak i kvalitetniji nego onaj u Velikoj Cigleni. Radovi bi počeli ovoga ljeta, a riječ je o investiciji od oko 530 milijuna kuna. To je početno ulaganje, a na to se onda može nadovezivati i gospodarstvo jer bit će tu i toplinska energija, tj. njeno sekundarno korištenje. Nakon toga se može kaskadno koristiti geotermalna energija. Zahvaljujem i Virovitičko-podravskoj županiji i Općini Čađavica na podršci. Županija nam je izdala lokacijsku dozvolu i nastavljamo dalje s projektom. Ovaj obnovljivi izvor energije je od interesa za RH jer koristimo domaći resurs, a otvaraju se nova radna mjesta, kako ne bi bilo iseljavanja. Imamo specijalno projektno društvo koje se zove GEO POWER Zagocha – rekao je Dragan Jurilj, pojasnivši da se Čađavica zvala Zagocha.

U kratkom roku

Načelnik Mirko Rončević osvrnuo se na protekle četiri godine, koliko su on i Jurilj, rekao je, radili na pripremama. – Osobno smo u čizmama prolazili sve te bušotine i tražili gdje se nalaze.
Kao načelniku, izuzetno mi je drago da možemo u ovo vrijeme, kad se priča da sve u Slavoniji i Baranji staje i da se u nju ne ulaže, najaviti kako će moja Čađavica imati veliko ulaganje i veliku proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Bit će tu i novog zapošljavanja, otvara se nova perspektiva za ovo područje – naglasio je Rončević. Župan Igor Andrović podcrtao je kako je ovo dosad najveća investicija na području VPŽ-a. – Investicija je to koja će dati veliki doprinos što se tiče geotermalnih izvora, proizvodnje električne energije na području naše županije te novih zapošljavanja. Meni je drago da je Županija pomogla da investitor u najkraćem roku dobije potrebnu dokumentaciju. I dalje smo na usluzi kako bismo pomogli u bilo kojem trenutku i u bilo kojem segmentu u kojem mi možemo pomoći – poručio je Andrović.

https://lokalni.vecernji.hr/zupanije/gr ... vici-22935

SE Promina 150 MW dobila zeleno svjetlo države
Projekt vrijedan 100 mil. eura zauzet će površinu 568 nogometnih igrališta



Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je nacrt rješenja kojim je Sunčana elektrana Promina, priključne snage 150 MW, investitora Acciona energije u Šibensko-kninskoj županiji, prihvatljiva za okoliš i ekološku mrežu. Prema raspoloživim izračunima proizvodnja iz SE na Miljevačkom platou procjenjuje se na oko 274 GWh, a elektrana se sastoji od dva polja - SE Promina Jug (oko 90 MW) na 162 hektara na lokaciji Razvođe, te SE Promina Sjever (oko 60 MW) na lokaciji Mratovo, na 122 ha. Dakle, riječ je o površini od ukupno 284 ha, što je površina čak 568 nogometnih igrališta! Ako se i izgradi bit će to površinom najveća neintegrirana sunčana elektrana u Hrvatskoj, a vrijednost investicije se u međuvremenu umanjila na manje od 100 mil. milijuna eura, pošto će gradnja još malo pričekati.

Ugovor s HOPS-om

SE Promina 2020. već ima predugovor o priključenju, što je rijetkost među projektima na listi HOPS-a za priključenje, na kojoj su trenutno projekti priključne snage čak 8.203 MW. U sklopu projekta Acciona Energia će graditi 400 kV transformatorsku stanicu o svom trošku i na obuhvatu svog zahvata, te će objekt predati HOPS-u, koji će sunčanu elektranu priključiti na postojeći DV 400 kV Konjsko-RHE Velebit.

Prema nacrtu rješenja Ministarstva od 31. ožujka Acciona će morati izvesti cijeli niz mjera zaštite okoliša i ublažavanja utjecaja na ekološku mrežu tijekom pripreme i gradnje, a sve mjere će morati ugraditi i u Glavni projekt. Nositelj zahvata će tako morati zaobići potencijalna prebivališta šišmiša u speleološkim objektma jama Golubača, jama Keranova golubinka, jama Mostača te u drugim podzmenim objektima.

Acciona će morati koristiti antirefleksivne slojeve na fotonaponskim modulima kako bi se izbjegao efekt vodene površina, te osigurati razmak među modulima kako bi se izbjegla kolizija ptica. Na području solarne elektrane trebat će odmah provesti dvogodišnje praćenje ciljanih vrsta ptica te pratiti stradavanje ptica. Tu je još niz drugih mjera a Ministarstvo si pridržava pravo opoziva Rješenja ako nositelj neće postupati u skladu s njim.

Projekti u razvoju

Acciona je svoju prvu i jedinu vjetroelektranu u Hrvatskoj u rad pustila još 2013., a riječ je o VE Jelinak 30 MW. Kako nam je rekao direktor Acciona Energije za Hrvatsku Aljoša Pleić, početak gradnje SE Promina očekuje se vjerojatno 2023., jer sada treba ishoditi lokacijsku i građevinsku dozvolu.

"Vrlo smo zadovoljni s tijekom i razvojem ovog projekta, s čim smo započeli još 2016. Mjere ublažavanja utjecaja na okoliš koje država propisuje su u redu s obzirom na obuhvat zahvata i neće nam značajno poskupiti projekt. Imamo sreću da na lokaciji zahvata nema značajnijih vrsta. Ovo je ipak bila prva procjena utjecaja na ekološku mrežu za ovako velik zahvat, tako da je struka 'puhala i na hladno', što držim da je u redu.", kazao je za energetiku-net Aljoša Pleić.

Kad je riječ o otkupu proizvedene energije iz sunčane elektrane, Acciona će postupati ovisno o tome što će 2023. biti aktualno - ako bude financiranja po premijskom modelu, električna energija proizvedena iz njihove solarke bit će iznimno konkurentna na natječaju, ako ga bude, jednom kad elektrana bude izgrađena. Tvrtka razvija i projekt dvije vjetroelektrane VE Opor i VE Boraja, snage oko 80 MW, koje će najvjerojatnije pričekati mogućnost financiranja prema premijskom modelu, za što će natječaj biti raspisan u drugoj polovini godine. Acciona Energija do sada je razvila više od 12.000 MW projekata u vjetru i Suncu diljem Europe.

http://www.energetika-net.com/vijesti/o ... zave-32421

Nema tvornica za mase puka, već rentijerske stvari.
Sa par lokalaca na održavanju i tko zaštitari.

Tu se privilegirani bogate, a nema ni kosti za uboge.

Infobip objavio novu veliku akviziciju, treću po redu u sedam mjeseci



Akvizicija objedinjuje snage obiju kompanija u segmentu sigurnosti u prometu poruka i monetizaciji uz još potpuniji portfelj rješenja.

Vodnjanski IT div Infobip objavio je novu, treću po redu akviziciju u samo sedam mjeseci. Ovaj put riječ je o irskoj IT kompaniji Anam Technologies, vodećem svjetskom pružatelju SMS firewall usluge.

Infobip i Anam zajedno će pružati tenhnička rješenja za više od 700 mobilnih operatera globalno pokrivajući 64% mobilnih uređaja na svijetu.

Vrijednost akvizicije ostaje nepoznata, a plaćanje je izvršeno kombinacijom novca i dionica Infobipa.

‘Učvrstili smo lidersku poziciju’

Kako ističu iz Infobipa, akvizicija objedinjuje snage obiju kompanija u segmentu sigurnosti u prometu poruka i monetizaciji uz još potpuniji portfelj rješenja od kojeg će benefite imati i mobilni operateri i krajnji korisnici. Anamov tim pridružuje se Infobipovom odjelu zaduženom za strateška partnerstva s mobilnim operaterima.

Njihovi poslovni korisnici imat će tako na raspolaganju kvalitetniju i sveobuhvatniju ponudu, koja uključuje neprekidnu 24/7 stručnu podršku, detaljniju analitiku i preciznije izvještavanje, uz još veći broj direktnih konekcija prema mobilnim operaterima diljem svijeta.

“Akvizicijom Anama učvrstili smo lidersku poziciju u pružanju visoke razine sigurnosti i zaštite poruka mobilnim operaterima te im pomogli u povećavanju vrijednosti unutar vlastitog sektora, ali i unaprjeđenju odnosa s krajnjim korisnicima. Veselim se našim zajedničkim budućim uspjesima”, izjavio je izvršni direktor Infobipa Silvio Kutić.

Infobipova komunikacijska platforma mjesečno obrađuje više od 14 milijardi korisničkih interakcija koje se odvijaju kroz cijeli niz komunikacijskih kanala, u više od 190 zemalja svijeta.

Dvije najbolje messaging tvrtke na jednom mjestu

Poslovni korisnici obiju kompanija imat će na raspolaganju bogatu ponudu usluga, povezano rješenje za vrhunsko iskustvo krajnjih korisnika te kvalitetnije rješenje monetizacije A2P (Application-to-Person) prometa. Obje kompanije zajedničkim snagama sada pružaju najpotpuniji opskrbni lanac na globalnoj razini u A2P SMS segmentu.

Uzbuđenje dijele i u Anamu, čiji je izvršni direktor Darragh Kelly istaknuo kako je ova akvizicija potvrda važnosti mobilnih poruka u rastućem digitalnom okruženju.

“Sigurnost i integritet mobilnih mreža ključni su dijelovi ekosustava razmjene poruka. Da bi industrija nastavila rasti, potrebno je, s jedne strane, da kanal za razmjenu poruka bude uspješno obranjen od neželjenih poruka i prevara, a da s druge strane pozicija mobilnih operatera, poslovnih subjekata i krajnjih korisnika bude zaštićena. Smatramo da to ostvarujemo upravo ulaskom u Infobip obitelj, čime se na jednome mjestu okupljaju dvije najbolje messaging tvrtke u segmentu sigurnosti A2P komunikacije. Naš zajednički portfelj proizvoda pruža rijetku i iznimnu ponudu mobilnim operaterima. Pridruživanjem Infobipu namjeravamo nastaviti svoj rast i korisnicima pružati dodanu vrijednost“, poručio je Darragh Kelly, izvršni direktor Anama.

Obje kompanije su konstantno u najvišem rangu globalnog ROCCO izvještaja u segmentu A2P SMS Firewall usluga i dobitnice su Juniperovih Future Digital Awards nagrada. Iz tvrtke ističu i kako Infobip i Anam dijele iste vrijednosti i kulturu koja se zasniva na timskom duhu i inovaciji s jakim fokusom podjednako na iskustvo zaposlenika, ali i korisnika.

Podsjetimo, Infobip je prije manje od mjesec dana preuzeo vodeću regionalnu tehnološku konferenciju Shift, a 2020. zaključili su sklapanjem kupoprodajnog ugovora s IT kompanijom Amdocs o preuzimanju američke tvrtke Open Market, vodećeg B2B pružatelja rješenja za razmjenu mobilnih poruka, za bruto iznos u gotovini od približno 300 milijuna američkih dolara.

https://www.poslovni.hr/domace/infobip- ... ci-4285723

https://lokalni.vecernji.hr/gradovi/obi ... arac-23154

Zanimljivo mi je koliko je takvih projekata po Hrvatskoj, a uopće ni ne znamo. Lijepa investicija.

Jedno od najvećih ulaganja: Infobip ide dalje – po investiciju tešku oko tri milijarde kuna



Dobiveni novac trebao bi poslužiti za akvizicije koje bi kompaniji omogućile širenje baze korisnika i pristup novim tehnologijama, istaknuo je Kutić za Bloomberg.

Infobip, prvi hrvatski startup jednorog krenuo je u pripreme za novu investicijsku rundu od oko 500 milijuna dolara (više od 3 milijarde kuna). Riječ je o jednoj od najvećih investicija u neku od domaćih tvrtki.

Silvio Kutić, suosnivač i izvršni direktor Infobipa otkrio je to u razgovoru za Bloomberg.

– Tvrtka je upravo započela razgovore s ulagačima o novoj rundi, koja se računa da će biti 60 do 70 posto više od prethodne runde od 300 milijuna eura (365 milijuna dolara) – izjavio je u Kutić.

Dobiveni novac trebao bi poslužiti za akvizicije koje bi kompaniji omogućile širenje baze korisnika i pristup novim tehnologijama, istaknuo je Kutić za Bloomberg.

Podsjetimo, tvrtka je sredinom prošle godine primila investiciju od 200 milijuna dolara od američkog fonda One Equity Partnersa.

https://www.poslovni.hr/domace/jedno-od ... na-4286627

Sad su imali veliku akviziciju neka ogromna SMS marketing firma čini mi se islandska... Nastavljaju dalje...

Maersk stiže: Svjetski gigant nudi milijun kontejnera prometa, računa se na otvaranje najmanje 200 radnih mjesta



Na ponovljeni natječaj za Zagrebačku obalu javio se konzorcij koji čine APM Terminals, tvrtka kći najvećeg kontejnerskog brodara A.P. Moller-Maersk i Enna Logic, hrvatska logistička tvrtka koja posluje u sastavu PPD grupe.

Na ponovljeni natječaj za novog koncesionara za kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali stigla je jedna ponuda, konzorcija koji čine APM Terminals, tvrtka kći najvećeg kontejnerskog brodara A.P. Moller-Maersk i Enna Logic, hrvatska logistička tvrtka koja posluje u sastavu PPD grupe, potvrđeno je iz Lučke uprave Rijeka, piše Novi list.

APM Terminals i Enna Logic su, prema ravnatelju Lučke uprave Denisu Vukorepi, ponudili promet od milijun TEU-a (ekvivalent dvadesetstopnog kontejnera) u prve dvije godine poslovanja terminala te promet od po minimalno 500 tisuća TEU-a, u svakoj od narednih najmanje osam godina poslovanja.

Prema propozicijama natječaja, potencijalni koncesionari morali su ponuditi promet od najmanje 400 tisuća TEU-a u prve dvije godine rada terminala, a dodatno se boduje i promet u narednim godinama.

Jamstvo prometa bilo je ujedno i najvažniji kriterij u ponovljenom natječaju, za razliku od poništenog, u kojemu se bodovala visina koncesijske naknade, kao i ponuda za gradnju dodatnih 280 metara operativne obale kontejnerskog terminala.

U novom je natječaju koncesijska naknada postavljena na fiksnih dva milijuna eura godišnje, uz promjenjivi dio koji varira, ovisno o prihodima. Tako promjenjivi dio koncesijske naknade iznosi šest posto od bruto prihoda terminala, ukoliko prihod iznosi do dvadeset milijuna eura.


Ako je prihod između 20 i 40 milijuna eura, promjenjiva naknada je pet posto od bruto prihoda, te četiri posto kada prihodi premaše 40 milijuna eura.

U novom natječaju koncesija se izdaje na 50 godina, uz obavezu koncesionara da izgradi drugu fazu terminala u roku od najkasnije deset godina.

Osim izgradnje dodatnih 280 metara obale, koncesionar ima i obavezu potpunog opremanja terminala, od infrastrukture poput vodovoda, odvodnje, električne mreže i telekomunikacija, preko zgrada i operativnih površina, do obalnih kontejnerskih mostova i dizalica te sve ostale opreme potrebne za funkcioniranje terminala, s tim da terminal treba profunkcionirati u roku od oko dvije i pol godine od potpisivanja koncesijskog ugovora.

U Lučkoj upravi računaju da bi na novom terminalu na Zagrebačkoj obali trebalo biti otvoreno najmanje dvije stotine radnih mjesta, uz još otprilike toliko u popratnim djelatnostima i uslugama vezanim uz poslovanje terminala, objavio je Novi list.

Ako pristigla ponuda bude ocijenjena valjanom, na budućem terminalu upravljačka prava držat će APM Terminals, s 51 posto vlasničkog udjela, dok će Enna Logic držati preostalih 49 posto.

APM Terminals posluje u A.P.Moller-Maersk grupi te upravlja sa 75 kontejnerskih terminala širom svijeta, što samostalno, što, kao što bi mogao biti slučaj sa Zagrebačkom obalom, u partnerstvu s lokalnim tvrtkama.

Ukupni prihodi tvrtke u 2019. godini iznosili su 3,2 milijarde dolara, a samo u toj godini kompanija je otvorila pet novih kontejnerskih terminala.

https://www.poslovni.hr/strane/maersk-s ... ta-4286549

Klimaoprema preuzela njemački MCRT
Riječ je o tvrtki specijaliziranoj za 'cleanroom' rješenja

Kada je riječ o preuzimanjima i spajanjima, rijetko se događalo da neka hrvatska tvrtka preuzme neku iz Zapadne Europe. No, sada se dogodilo i to. Naime, poznati domaći proizvođač ventilacijske i klimatizacijske opreme Klimaoprema nedavno je preuzeo njemačku tvrtku MCRT.

Partner vodećim proizvođačima optike, mikroelektronike i nanotehnologije
Radi se o tvrtki koja posluje već 22 godine i zapošljava 80 stručnjaka na području tehnike čistih prostora ('cleanroom') za proizvodnju mikroelektronike, jedne od najpropulzivnijih grana elektronike na svijetu. Korisnici njezinih proizvoda su neki od najvećih svjetskih proizvođača optike, mikroelektronike i nanotehnologije, a tvrtka nudi široku paletu sustava čistih prostora, s naglaskom prvenstveno na konstruiranje, planiranje i proizvodnju tzv. mini okolina za industriju poluvodiča. Naime, za industriju poluvodiča, baš kao i za farmaceutsku i medicinsko-tehničku industriju specifičnost su visoki zahtjevi za čistoćom, dok je MCRT u Europi i svijetu poznat upravo po individualnim rješenjima.

Ojačan strateški položaj Klimaopreme
"Ovom akvizicijom potvrdili smo još jednom svoje strateško usmjerenje za snažnijom prisutnosti u području mikroelektronike na najzahtjevnijim svjetskim tržištima. Akvizicija nam omogućuje da se kompanija usmjeri na nove i inovativne projekte na području čistih prostora u zapadnoj Europi u kojoj već posljednjih nekoliko godina bilježimo rast poslovnih rezultata. Budući da već sada uspješno nudimo rješenja za čiste prostore po principu 'ključ u ruke' za farmaceutska postrojenja, bolnice, laboratorije, ova je akvizicija logičan put u još snažnije pozicioniranje i jačanje naše strateške pozicije na europskom tržištu čistih prostora," ističu u Klimaopremi.
Inače, tvrtka je u posljednjih nekoliko godina sa svojim rješenjima postala prepoznatljiva na zapadnoeuropskim tržištima, pri čemu izvozi gotovo 90% svojih proizvoda i usluga. Pri tome je preuzimanjem MCRT-a, Klimaoprema dobila još više vrhunskog inženjerskog osoblja i mogućnost korištenja naprednih programskih paketa, a ujedno je proširila proizvodni program i prodajne kapacitete, a stvorene su i mogućnosti dodatnih zapošljavanja. Uz to, preuzimanje će pomoći povećati međunarodnu razinu poslovanja i još bolje postaviti tvrtku na njemačkom tržištu na kojem već godinama gradi snažan i prepoznatljiv brand.
http://www.energetika-net.com/vijesti/o ... acki-mcrt-

Komentar. Ovo je vrhunska tehnološka firma, vjerojatno su ojačali nakon što su za Modernu u Švicarskoj vodili gradnju tvornice cjepiva za COVID.

HF Grupa planira otvoriti tvrtku u Valpovu i zaposliti 150 radnika u prehrambenoj industriji

U Gradskoj upravi Grada Valpova gradonačelnik Matko Šutalo sa suradnicima održao je radni sastanak s gosp. Beutelspacherom, članom Uprave HF Group iz Harburga, Njemačka i gosp. Uranjekom, direktorom tvrtke HF Belišće. Tema razgovora bila je otvaranje nove tvrtke HF Grupe u gradu Valpovu iz dijela prehrambene industrije.

“Veliki dan za naš grad. Ovaj sastanak iznimno je važan za nastavak razvoja gospodarstva u našem gradu i regiji. Zadovoljni smo sastankom i zajedničkim zaključkom te ćemo učiniti sve da pregovore privedemo kraju na zadovoljstvo naših sugrađana. Naime, završetkom ovog projekta ne samo da ćemo imati još jednu novu tvrtku u našem gradu već će se otvoriti 150 novih radnih mjesta u prehrambenoj industriji. Zahvaljujem gosp. Uranjeku i gosp. Beutelspacheru što su prepoznali naš grad kao mjesto povoljno za razvoj poduzetništva i širenje svoje proizvodnje. Ovo je mogu slobodno reći kruna našeg četverogodišnjeg rada u smjeru stvaranja dobrih uvjeta za razvoj gospodarstva.” – istaknuo je nakon sastanka gradonačelnik Matko Šutalo.
U ime HF Grupe gosp. Zoran Uranjek zahvalio se gradonačelniku i suradnicima na suradnji i susretljivosti te istaknuo kako je ovo veliki korak ka realizaciji još jedne kapitalne investicije u gospodarstvu ovoga kraja.

Podsjetimo, prije dva tjedna gradonačelnik Šutalo s ministricom Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Natašom Tramišak potpisao je ugovor o financiranju projekta izgradnje Agroparka sa zelenom tržnicom i zgrade Valpovačkog poduzetničkog centra gdje će se proizvoditi i ispitivati dijelovi za električna vozila i otvoriti 50 radnih mjesta.

https://gradonacelnik.hr/vijesti/hf-gru ... ndustriji/

OBALA VELIKI PROJEKT
Iz Primorskog Doca poletjet će prvi hrvatski avion, a gradi ga - Brazilac! Hrvatski zet otkrio nam je sve o ultralakoj letjelici idealnoj za brzinske ‘đite‘: ‘Odluka je pala da zemlju kupimo baš tu...‘



Prvi hrvatski avion, ultralaku letjelicu za dvoje, koja se može kao hidroavion spustiti i na morsku površinu, ali i na tratinu, te zaleđenu snježnu površinu, uz klasično slijetanje na pistu - gradit će Brazilac u Primorskom Docu!
Zvuči kao predizborna priča, no ugovor potpisan u lipnju 2020. godine potvrđuje da će hrvatska tvrtka „Pelican aircraft and components”, registrirana u malenoj zagorskoj općini, na zapadnom dijelu Splitsko-dalmatinske županije, započeti s proizvodnjom aviona - potvrđuje ovo fantastično, skoro i nevjerojatno ulaganje.
Andres Vinicius Alvares, 37-godišnji Brazilac, stanovnik San Paula, odlučio je izgraditi hangar za proizvodnju aviona i jedan za skladište, te treći gdje će imati izložbeni prostor, odnosno showroom, uz školu letenja, dok će četvrta zgrada u Primorskom Docu biti - hotel!



I to sve u Gospodarskoj zoni Bristovača-Trištenica, južni dio uz autocestu, gdje je Brazilac kupio 13.500 hektara komunalno opremljenog zemljišta.
- Prekrasna ste zemlja, a budući da je moja žena Hrvatica porijeklom iz Podstrane, logično se nametnulo rješenje da svoja ulaganja na prostoru Europske unije nastavim u Hrvatskoj. No nisam bio fokusiran baš na Primorski Dolac, jer smo mjesto prvo tražili u Zadru, Kninu, Rijeci, Zagrebu pa u manjim mjestima, u šibenskoj zoni Podi, zatim obilazili zemlju u Dugopolju, no kada smo početkom prošle godine stigli do Primorskog Doca, odluka je pala da zemlju kupimo baš tu - govori nam poduzetnik iz Južne Amerike, koji je za širenje svog poslovanja izabrao malenu općinu u našoj županiji, koja ima stanovnika kao jedan neboder u njegovom rodnom gradu većem od 19 milijuna stanovnika!

- Plan je započeti što prije s gradnjom, sada svakog trena trebamo dobiti lokacijsku dozvolu, a onda valjda brzo i građevinsku. Nadamo se da ćemo u ljeto 2022. biti spremni za iznajmljivanje i popravke aviona. Što se prodaje aviona tiče, ciljana skupina su nam europske zemlje: Njemačka, Austrija, Poljska, Češka, Slovačka, Slovenija te naravno i Hrvatska. Zatim slijedi i ulaganje u samu proizvodnju – ritam poslovanja kazuje nam Brazilac, naglašavajući da je njihov avion ultralak, s odličnim performansama, karbonskim sklopivim krilima, pa ga se kao „igračku” može složiti, staviti na trajler i voziti iz Primorskog Doca doma, na primjer u München.

Inače, cijena ovih letjelica je od 120.000 do 150.000 eura, ovisno o modelu koji birate, a spremnik goriva od 100 litara omogućuje vam let do Pariza i nazad, pa je zbog toga itekako primamljiv bogatim strancima, od poduzetnika, bankara, korporacijskih direktora, naftaša, ali i brojnih uspješnih glazbenika. Poglavito planetarno popularnih DJ-eva koji obilaze našu obalu, za pozamašnu svotu novca „odrade” nastup, te žele u kratkom vremenu prijeći iz destinacije u destinaciju. A za cijenu ne pitaju!

- Govori se da će Hrvatska nakon COVID pandemije procvitat! Tako vi kažete u Dalmaciji, zar ne? Mnogi vide Hrvatsku kao vrhunsku destinaciju za jedrenje, a mi ćemo pokušati napraviti je i kao odličnu lokaciju i za letenje! Cijene su manje nego u Europi, a imate bezbroj prelijepih otoka, što je fantastično za letenje. Moja kompanija je do sada ulagala u marketing za američko i brazilsko tržište, no sada krećemo i na europsko tržište, i to iz Hrvatske. Gradnjom prvog hrvatskog aviona!
Za kraj nam Brazilac podvlači da je Primorski Dolac izabrao prvenstveno zbog lokacije i isključivo zbog načelnika Joška, koji mu je puno pomogao. A plan za ovo ljeto mu je uživati u ljepotama naše zemlje, paralelno radeći na projektu koji će sutra iz do jučer „mrtve” gospodarske zone iznjedriti i prvu hrvatsku letjelicu!

https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/obala

BAT širi poslovanje u Hrvatskoj: Ulažu 200 milijuna kuna u proizvodnju u Kanfanaru, najavljuju nove proizvode



Pogon će dobiti nove linije za proizvodnju NEO brenda za glo Hyper uređaje, novu kategoriju grijanog duhanskog proizvoda.
BAT, najveći strani investitor u Hrvatskoj, povećava ulaganja i proizvodnju u svom pogonu u Kanfanaru i otvara HUB u Rijeci.

U Kanfanaru naime počinje proizvodnja nove kategorije grijanih duhanskih proizvoda, u što će investirati 200 milijuna kuna. Pogon će dobiti nove linije za proizvodnju NEO brenda za glo Hyper uređaje, novu kategoriju grijanog duhanskog proizvoda.

Dodatno će širiti svoje poslovanje u Hrvatskoj otvaranjem novog HUB-a u Rijeci koji će predstavljati BAT-ov logistički centar za nove kategorije proizvoda za Europu. Grijani duhanski proizvodi i e-cigarete iz Rijeke će se distribuirati prema svim europskim tržištima zahvaljujući investiciji koja je vrijedna više od deset milijuna kuna.

” Uvođenjem proizvodnih linija za nove kategorije proizvoda, Hrvatska dodatno jača svoj položaj na globalnoj karti proizvodnih lokacija duhanske industrije. U isto vrijeme, nastavljamo širiti svoju ponudu za potrošače u Hrvatskoj nedavnim lansiranjem našeg novog Glo Hypera. Povećanje kapaciteta u Kanfanaru pomoći će BAT-u da zadovolji rastuću potražnju za svojim grijanim duhanskim proizvodima (THP) u regiji Europe i sjeverne Afrike. Zahvaljujemo hrvatskoj Vladi na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem na naporima u stvaranju investicijskog okruženja koje je poticajno za daljnja ulaganja. U svim zemljama u kojima BAT posluje, značajno podižemo standarde održivog poslovanja kroz našu korporativnu strategiju izgradnje boljeg sutra (Building a Better Tomorrow™). Svojim poslovanjem želimo izgraditi održivu kompaniju budućnosti kako bismo potrošačima, društvu i investitorima donijeli bolje sutra”, rekao je direktor BAT Adria, Zvonko Kolobara.

Oxford Economics institut nedavno je objavio istraživanje koje je pokazalo koliko su snažne investicije, rast proizvodnje, izvoza i zapošljavanja BAT-a u Hrvatskoj. BAT-ova tvornica u Kanfanaru je 2019. proizvela 18,8 milijardi ekvivalenta cigareta, što je 125 posto više nego 2015. Gotovo 87 posto ukupne proizvodnje, vrijedne 1,2 milijarde kuna, izvezeno je u druge zemlje članice EU-a, što je 214 posto više nego 2015.

U pet godina BAT je povećao broj zaposlenih u svom sustavu u Hrvatskoj za gotovo 800, ili 48 posto, pa je 2019. više od 2400 radnih mjesta u cijeloj zemlji bilo povezano s kompanijom, prema podacima iz istraživanja Oxford Economicsa. BAT je nastavio s novim zapošljavanjima u 2020., a nastavit će i ove godine.

https://www.poslovni.hr/kompanije/bat-s ... de-4286828

Gradonačelnik Valpova - Matko Šutalo
Nije čudo da nas ne vole, dominiramo na svim meridijanima i paralelama...

Novska već par godina ima srednju školu - tehničar za razvoj video igara.

Kako su se odgojile i obučile generacije osnovali su gaming inkubator PISMO.

Upravo rade na kampusu gaming industrije. Prvi takav u regiji. Inače gaming industrija je pretekla i filmsku i glazbenu industriju. 2030. joj predviđaju vrijednost tržišta preko 230 milijarde dolara.

Gledao sam reportažu, dečko iz Splita nakon osnovne škole upisao srednju školu u Novskoj.

Slika planiranog kampusa.