Ekupi je isto od MSANa.

U Srbiji i BIH su podružnice Kimtec.

Tvrtke Končar – Montažni inženjering i Rimac Automobili ugovorile su izgradnju trafostanice od 110/20 kilovolta (kV), izmještanje postojećeg 110 kV dalekovoda Rakitje – Tumbri 3 i izgradnju novog priključnog zračno kabelskog voda 110 kV. Posao vrijedan 57,2 milijuna kuna dogovoren je po modelu “ključ u ruke”, priopćeno je iz Končara.

Rok za izgradnju postrojenja je 14 mjeseci od uvođenja u posao i dostave pravomoćne građevinske dozvole.

Nova trafostanica nužna je za opskrbu električnom energijom budućeg istraživačko proizvodnog centra za razvoj i proizvodnju baterija i hiperautomobila Rimac Kampus, smještenog u Kerestincu.

Trafostanica će se graditi iza dvorca Kerestinec. U sastavu objekta će biti energetsko postrojenje s pripadajućom upravljačkom i ostalom opremom, dok se energetske transformatore, kao i kabelske priključke vodnih i transformatorskih polja planira smjestiti na plato transformatorske stanice.

Procijenjena potrebna snaga trafostanice je oko 20 megavata, pa će se preko Hrvatskog operatora prijenosnog sustava realizirati priključak napona 110 kilovolti.

Ugovor su u petak u Svetoj Nedelji potpisali direktor tvrtke Rimac Automobili Mate Rimac i član Uprave Končar – Montažnog inženjeringa Gordan Planinić.

https://tockanai.hr/biznis/koncar-gradi ... ila-48437/

Za jednu od najmanje razvijenih županija najavljeni veliki projekti i natječaji, evo popisa

Ne tako davno jedna od primarnih industrijskih regija Hrvatske, dodatno potresima stradala, danas jedna od najmanje razvijenih županija sa 172.439 stanovnika, sjedište je tek 2% svih tvrtki u Hrvatskoj i doprinosi oko 3% nacionalnom BDP-u. Sa stopom nezaposlenosti prema DSZ-u od 19,9 %. preklani, i prema kriteriju trenutno važećeg indeksa razvijenosti s čak 84% teritorija koji ima status potpomognutog područja.
No u narednom razdoblju nesumnjivo će se vidjeti ozbiljni pozitivni pomaci u gospodarstvu Sisačko-moslavačke županije, najave napretka i oporavka stižu iz Vlade

Od značajnijih ulaganja samo u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, redefiniranih na području Sisačko-moslavačke županije, izdvaja se npr. njih 5.
To su više od milijarde kuna vrijedan projekt rekonstrukcije postojeće i izgradnje drugog kolosijeka željezničke dionice Dugo selo- Novska, poddionice Kutina – Novska (faza D),
zatim Biorafinerija za proizvodnju naprednih biogoriva s ciljem transformacije jedne od najstarijih naftnih rafinerija u EU (Sisak) u suvremenu biorafineriju za proizvodnju bioetanola u vrijednosti od 2 milijarde kuna, od čega je milijarda kuna iz NPOO-a.
Izdvaja se i prostor geotermalnog potencijala “Sisak” za koji se najavljuje priprema potencijalnog infrastrukturnog projekta.
Uz razvoj i nadogradnju postojeće luke Sisak s pripadajućim razvojem poslovne zone, modernizaciju njezine osnovne infrastrukture i sigurnosnih sustava, predviđa se i projekt uklanjanja uskih grla na željezničkoj infrastrukture.

Navedene aktivnosti predstavljaju komplementarna ulaganja s onima iz Fonda solidarnosti EU te će se prema ovom dokumentu dodatno nadograditi sredstvima koja su na raspolaganju za mjere EE i OIE iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027. Dodatno, s iznosom od 5,9 milijardi kuna Inicijativa „Obnova zgrada“ predviđa cjelovitu transformaciju u zgradarstvu, istovremeno vodeći računa o energetskoj efikasnosti zgrada te postizanju „zelenih“ ciljeva EU i zaštite okoliša kao I smanjenju energetskog siromaštva. Iz ostalih izvora predviđeno je financiranje jednog od ključnih projekata za revitalizaciju Sisačko-moslavačke županije. To je izgradnja Autoceste A11 Zagreb – Sisak ukupne duljine 42,0 km koja je započela 2006., dok je dosad izgrađeno i pušteno u promet 30 kilometara autoceste od čvora Jakuševec (A3) do čvora Lekenik. Na izgradnju tako čeka dionica od čvora Lekenik do interregionalnog čvora Sisak u dužini 10,9 km. Nastavno na Vladinu odluku iz veljače, Hrvatske autoceste su pokrenule aktivnosti za njezinu izgradnju još proljetos raspisavši postupak javne nabave u vrijednosti 300 milijuna kuna, te stručnog nadzora nad radovima u vrijednosti 7,5 milijuna kuna, s rokom za izvođenje radova od 24 mjeseca.

Što se ciljane sektorski pomoći poljoprivredi tiče, prema ministrici Vučković, poljoprivrednici na potresom pogođenom području imaju na raspolaganju 120 milijuna kuna za obnovu poljoprivrednih potencijala. Na prvom nakon potresa te maksimalno pojednostavljenom Natječaju Mjere 5 zaprimljeno je 89 zahtjeva za potporu, dok je podsjeća još otvoren novi natječaj za obnovu gospodarskih objekata, mehanizacije i proizvodnih površina na potresom pogođenom području, za koji su prijave i dalje u tijeku. Isplatili su 93 milijuna kuna izravnih potpora prije vremena, osigurali 10 milijuna kuna pomoći za pogođene drvoprerađivače od čega je više od 5 milijuna kuna dodijeljeno, zatim oformljena su skladišta za stočnu hranu koja i dalje djeluju te osigurane veterinarske usluge i cijepljenje životinja u vrijednosti od 6 milijuna kuna, pri čemu je cijepljeno više od 40 tisuća životinja.

U ovoj županiji u okviru Mjere 7 Programa ruralnog razvoja, za razvoj temeljnih usluga i obnovu sela, prema Vučković, ugovoreno je 43 projekata vrijednosti veće od 129 milijuna kuna, što uključuje i tri ulaganja u vrtiće, sedam ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda te osam ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta. Do sada je ukupno iz Programa ruralnog razvoja u Sisačko-moslavačkoj županiji isplaćeno više od 931 milijuna kuna od 1,1 milijardi kuna odobrene potpore, od čega je u Petrinji ugovoreno blizu 100 milijuna kn te isplaćeno više od 62 milijuna kn.

https://www.poslovni.hr/hrvatska/za-jed ... sa-4300496

U Omišu će sredinom rujna započeti izgradnja gradske luke, projekt vrijedan 87 milijuna kuna, a radovi će trajati oko tri i pol godine, najavljeno je nakon potpisivanja ugovora o tom projektu, piše Dalmatinski portal.

Projekt omiške luke integrira izgradnju primarnoga lukobrana, zaštitu akvatorija, novu šetnicu i novo prometno rješenje tog dijela grada. Kako je tom prilikom istaknuo ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, omiška luka jeda je od najvećih morskih infrastrukturnih projekata na hrvatskome dijelu Jadrana, koji će s 85 posto sredstava biti sufinanciran novčanim sredstvima iz fondova EU.

Omiš bi trebao dobiti gotovo 8000 četvornih metara novog obalnog pojasa te hortikulturno uređenje rive. Također će dobiti 70 nautičkih vezova, a bit će uređen i dio obale za 60-ak brodica lokalnog stanovništva.

Ugovor za izvođenje radova na projektu uređenja luke Omiš potpisali su ravnatelj Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije Domagoj Maroević i ravnatelj tvrtke Texo Molior Antonio Deranja. Maroević je istaknuo da se radi o zahtjevnom projektu, kojim će Omiš dobiti novu šetnicu i novourbani identitet, dok je gradonačelnik Omiša Ivo Tomasović istakao važnost projekta jer će lukom grad Omiš promijeniti kompletnu vizuru, budući da će njome biti omogućeno brodsko povezivanje Omiša s otocima.

Prilikom potpisivanja ugovora, najavljen je skori početak izgradnje luka Stomorska na Šolti i Bol na Braču, te uređenje cestovnog prometa Solin–Split–Omiš, na kojem se godinama tijekom ljetnih mjeseci stvaraju prometna zagušenja, a koji će biti jedan od glavnih projekata Hrvatske u novoj EU financijskoj perspektivi.

POSAO VRIJEDAN 200 MIL. EURA
POČETAK JEDNE OD NAJVEĆIH INVESTICIJA: DOZNAJEMO TKO ĆE GRADITI RIMČEV KAMPUS

Rimac Automobili počinju graditi kampus u Kerestincu, koji je, s oko 200.000 četvornih metara ukupne i 95.000 kvadrata radne površine te cijenom gradnje od 200 milijuna eura, jedna od najvećih građevinskih i financijskih investicija u hrvatskom gospodarstvu. U obavijesti o početku gradnje kampusa koju je jučer tvrtka Mate Rimca dostavila Zagrebačkoj županiji, čija su nadležna tijela u srpnju ove godine izdala građevinsku dozvolu za tzv. prvu fazu gradnje proizvodnog i razvojno-istraživačkog kampusa Rimac, navodi se da je izvođač radova tvrtka Facies iz Samobora.
Za gradnju kampusa, podsjetimo, Rimcu je zemljište u travnju ove godine iznajmila gradska uprava Svete Nedelje na 69 godina. Prema odredbama ugovora Svete Nedelje i Rimca, investitor je obvezan sagraditi kampus u roku od tri godine od početka gradnje. Mate Rimac je prilikom potpisivanja spomenutog ugovora poručio, među ostalim, kako je za kampus zatvorio financijsku konstrukciju te da želi početi s gradnjom što prije.
Trenutno Rimac Automobili s oko 1100 zaposlenika posluju na šest lokacija, pa se gradnja novog sjedišta tvrtke, u kojem bi se objedinili svi procesi, nametnula kao imperativ, pogotovo s obzirom na planove Mate Rimca da u idućih nekoliko godina broj zaposlenih poveća na oko 2500.
Kampus će se graditi prema projektu zagrebačkog Studija 3LHD i njegova arhitekta Marka Dabrovića. Za projekte krajobraznog uređenja, prometne infrastrukture, čeličnih i staklenih konstrukcija kampusa angažirano je još nekoliko partnera glavnog projektanta. Kompleks će, među ostalim, imati istraživački centar, staze za testiranje vozila, proizvodne hale i sportsko-rekreacijske sadržaje za zaposlenike.
Pripreme za gradnju kampusa u Rimac Automobilima počele su 2019. godine. U međuvremenu, kompanija je, među ostalim, produbila suradnju s Porscheom u više transakcija, među kojima je najvrednija, od 70 milijuna eura, dogovorena u ožujku ove godine, potpisala ugovore o tehničkom partnerstvu s Hyundaijem i Kijom vrijedne 80 milijuna eura, najavila proizvodnju autonomnih taksi vozila s pripadajućom infrastrukturom u Zagrebu, promovirala prototip hiperautomobila Nevera i od Volkswagen grupe preuzela brend luksuznih automobila Bugatti.

Objavivši preuzimanje Bugattija, Rimac Automobili najavili su da će kampus u Kerestincu proraditi 2023. te da će se u njemu, među ostalim, razvijati i novi modeli Bugattija, čija se proizvodnja trenutno odvija u Molsheimu u Francuskoj. Istodobno s pripremama na gradnji kampusa, Mate Rimac uspješno je ispregovarao s državnim institucijama da mu se omogući kupnja bivšeg vojnog zemljišta na području općine Stupnik.

NE TREBA NAM PLIN DOK IMAMO JADRAN: Uskoro milijunski poticaji za ugradnju grijanja energijom mora

Do kraja kolovoza ove godine Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU raspisat će prvi poziv za poticanje projekata proizvodnje energije iz mora otkako se povlači novac iz fondova Europske unije, piše zabranjeni list.
Proizvodnja energije iz mora korištenjem valova, plime i oseke, kao i specijalnih dizalica topline s morskom vodom, u povojima je i u samoj Europskoj uniji, ali je, uz vjetroelektrane, solare i vodik, prepoznata kao jedno od rješenja u aktualnoj zelenoj tranziciji EU.

U prijedlogu javnog poziva Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU navodi se kako Republika Hrvatska ima značajan potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije, posebno za primjenu tehnologija morske vode. Jedno od rješenja koje bi moglo biti posebno primjenjivo na Hrvatsku, zbog duge obale, odnosi se na sustave dizalica topline s morskom vodom ili SDTMV sustave. To je i jedini sustav koji je Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU odlučilo podupirati u ovoj fazi.

Prema dostupnim podacima, tehnologija proizvodnje iz energije mora već se koristi na više lokacija u priobalju, a trenutno na njezinoj primjeni, među ostalim, radi Istarska regionalna energetska agencija (IRENA) u suradnji s Gradom Porečom. Riječ je projektu ugradnje sustava dizalica topline s morskom vodom za zgradu porečke gradske uprave. U neposrednoj blizini zgrade, prema podacima IRENA-e, nalazi se još nekoliko javnih zgrada koje je moguće povezati na zajednički krug distribucije morske vode kao osnovnog izvora toplinske energije te na takav način izgraditi okolišno neutralan i financijski učinkovit sustav grijanja i hlađenja dijela grada Poreča.

Osim gradskih i općinskih uprava u priobalju, tehnologiju proizvodnje iz energije mora, sudeći prema iskustvima iz Italije koja su prezentirana na skupovima IRENA-e, mogle bi koristiti luke i marine s opcijom isporuke viškova energije u mrežu.

Zainteresiranim domaćim znanstvenicima i investitorima na raspolaganju je u spomenutome pozivu milijun i pol eura uz minimalna (200 tisuća eura) i maksimalna ograničenja povučenog iznosa od 1,3 milijuna eura po projektu.
Sufinancira se sama priprema projekta, promidžba i upravljanje njime, a planirano je da se pripadajući ugovori o projektima koji su dobili sufinanciranje potpišu najkasnije u svibnju iduće godine uz obvezu da se povučeni novac iskoristi do travnja 2024

https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-i-tu ... a-1807394/

Vukovarsko-srijemska županija: Do 2022. za razvoj poduzetništva osigurano 1,8 milijuna kuna, u tijeku velike investicije sufinancirane EU sredstvima

Kroz Program za poticanje razvoja poduzetništva na području Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje od 2019.-2022. do sada je osigurano 1,85 milijuna kuna. Župan Damir Dekanić najavljuje uvođenje novih, ciljanih mjera za poduzetnike, ali i nastavak potpore poljoprivrednika, no također samo za one koja razumiju i prihvaćaju ulogu poljoprivrede, i u nacionalnoj strategiji i u EU dokumentima poput Europskog zelenog plana. Županija je inače prema aplikaciji Otvoreni proračun ove godine u top pet županija po planiranim povučenim sredstvima iz EU i vodeća po planiranim sredstvima za investicije.

Kako bi potaknula investicije, Vukovarsko-srijemska županija provodi programe kreditnih linija kojima poduzetnicima subvencionira kamate na realizirane kredite. U skladu s proračunskim mogućnostima, provodi se Program za poticanje razvoja poduzetništva na području Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje od 2019.-2022. u okviru kojega je do sada osigurano 1,85 milijuna kuna.
‘Nakon što provedemo dodatnu analizu stanja u gospodarstvu, uvest ćemo nove, ciljane mjere da bi pomogli poduzetnicima u jačanju gospodarstva županije i podizanju profitabilnosti ali i da im olakšamo poslovanje i potaknemo nova ulaganja koja će dovesti do novih radnih mjesta. Otvorit ćemo vrata poduzetnicima da se i sami uključe u definiranje mjera i aktivnosti županije koje smatraju najpotrebnijima.’ – najavio je župan Dekanić.

U proračunu za 2021. godinu i projekcije proračuna za 2022.-2023. godinu naglasak je stavljen na strateške projekte u provedbi: Agro-tehnološki i Drvno-tehnološki centar. Također su osigurana sredstva za izradu projektno-tehničke dokumentacije projekata Istraživanje i eksploatacija geotermalnog potencijala na području VSŽ; Transportno-logistički centar VSŽ; Centar za preradu GMO free soje; Izgradnja regionalne klaonice sa rasjekaonicom mesa i hladnjačama u VSŽ ; Auto park Lipovac ; Panonski centar za primjenu digitalnih tehnologija; Suvremeni energetski učinkoviti toplinski sustav grijanja u Gradu Vinkovcima; Dvorac Khuen Bellassy u Nuštru; Regionalni centar za digitalizaciju i razvoj; Obrazovno-razvojni centar Vinkovci.

Prema podacima aplikacije Otvoreni proračun Vukovarsko-srijemska županija je u top pet županija po planiranim povučenim sredstvima iz EU ove godine. Riječ je o 167,7 milijuna kuna. Ista aplikacija pokazuje da Županija prema planu ovogodišnjeg proračuna za investicije planira izdvojiti 387,2 milijuna kuna, što je najviše u odnosu na ostale županije, ne računa li se Zagreb te je među vodećima po planu izdvojenih sredstava za investicije po stanovniku Županije od 2,1 tisuće kuna.

Projekt izgradnje Transportno-logističkog centra odnosi se na izgradnju logističko-distribucijske poduzetničke zone smještene u Vinkovcima u kojoj će pretežiti broj korisnika zone obavljati logističko-distribucijske aktivnosti na više od polovine površine, a ostatak površine biti će ponuđen kroz komunalno opremljene parcele zainteresiranim poduzetnicima koji obavljaju proizvodno-prerađivačku djelatnost.

Temeljna svrha projekta Auto-parka Lipovac je izgradnja i opremanje sigurnog i zaštićenog parkirališta za teretna vozila na autocesti A3 Bregana – Zagreb – Lipovac na TEN-T osnovnoj mreži, na području općine Nijemci, u poslovnoj zoni Lipovac-Jug. Također i povećanje sigurnosti cestovnog prometa, osiguranja odgovarajućih standarda sigurnosti, zaštite i visoke kvalitete usluge parkiranja i drugih povezanih usluga za kamione i komercijalna vozila na cestovnom pravcu A3 te poticanja lokalnog razvoja i zapošljavanja. Auto park Lipovac koncipiran je kao kamionski terminal s svi popratnim sadržajima (sanitarni čvor, motel, servisna radionica, caffe bar, zgrada administracije i inspekcijske službe u svrhu carinske kontrole).

Uz te projekte koje je Vukovarsko-srijemska županija ugovorila u sklopu Razvojnog sporazuma kroz dva dodatka, ugovorena su i dva zajednička projekta, rekonstrukcija pruge Okučani-Vinkovci i Centar za gospodarenje otpadom OBŽ i VSŽ.

Od projekata, tu je Centar za suvremene tehnologije i obrazovanje u poljoprivredi kojim će se uspostaviti regionalni centar kompetentnosti u strukovnom obrazovanju.

Projekt „Centar za suvremene tehnologije i obrazovanje u poljoprivredi, II. faza“ vrijednosti 35,9 milijuna kuna u 100% iznosu sufinanciran je sredstvima EU i započeo je lani. Projekt je nastavak prve faze projekta kroz koji će se nadograditi postojeći prostor Poljoprivredno šumarske škole Vinkovci te provesti rekonstrukcija prostor Srednje škole Ilok. Nadograđeni prostor Poljoprivredno šumarske škole Vinkovci ukupne površine od 1.500 metara kvadratnih sadržavat će pedološki praktikum te praktikume za preradu i doradu voća i povrća, agromelioraciju, agro praktikum, povrćarsko cvjećarski praktikum, IN VITRO praktikum, učionice, kabinete, konferencijsku dvoranu te ostale prostore potrebne za rad s učenicima. Srednja škola Ilok će kroz projekt rekonstruirati zgradu kušaonice vina te zgradu biotehnološkog laboratorija za kulturu tkiva sa staklenikom i dva plastenika.

Projektom Istraživanje i eksploatacija geotermalnog potencijala na području Vukovarsko- srijemske županije nastoji se prirodne resurse (geotermalnog potencijala) staviti u funkciju gospodarskog razvoja županije.

Nadalje, projekt gradnje Centra za preradu GMO free soje, koji će doprinijeti stvaranju preduvjeta za izgradnju infrastrukture prepoznatih potreba koje predstavljaju bitan faktor za rješavanje problema i ograničenja te razvoj i unaprjeđenje gospodarstva na području Županije, a i šire.

Kroz projekt regionalne klaonice s rasjekaonicom mesa i hladnjačama izradit će se projektno-tehnička dokumentacije za izgradnju i opremanje dvije klaonice i pratećih pogona za preradu i skladištenje mesa na području Vukovarsko-srijemske i Virovitičko-podravske županije. Projektom se želi potaknuti razvoj mesne industrije i stočarske proizvodnje tako što će se uspostaviti linije proizvodnje mesnih jedinica koje će omogućiti domaćim stočarima povećanje prihoda i rentabilnosti primarne stočarske proizvodnje. Na taj način doprinosi se jačanju infrastrukture mesne industrije temeljem prepoznatih potreba koje predstavljaju preduvjet za razvoj gospodarstva.

U cilju daljnjeg razvoja poljoprivrednog sektora na ovom području potpisani su ugovori za financiranje sustava javnog navodnjavanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji, vrijedni gotovo 72 milijuna kuna, i to sustav navodnjavanja Blata – Cerna , Cerna (cca 550 ha) čiji su korisnici OPG-ovi te sustav navodnjavanja Sopot – Vinkovci, Rokovci (730 ha), gdje su korisnici PIK Vinkovci d.d. i OPG-ovi. Dva sustava navodnjavanja (Tovarnik i Grabovo) su u fazi pripreme dokumentacije čije se financiranje i izgradnja očekuje u novoj financijskoj perspektivi.

U tijeku su projekti Agro tehnološkog centra, koji se odnosi na skladištenje, hlađenje, doradu, marketing, pakiranje i plasman svježeg voća i povrća koji se proizvodi na području Županije. Cilj je stvoriti preduvjete za povećanje proizvodnje na proizvodnim površinama na kojima do sada nisu uzgajani zbog nedostatka skladišnih prostora tj. agro-logistike. Drvno tehnološki centar Slavonski hrast vrijednosti 25 milijuna kuna se također gradi, a namjena će biti znanstveno-istraživačka, proizvodna i skladišna te će se opremiti u svrhu privlačenja investicija i stvaranja mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta u malim i srednjim poduzećima drvnog sektora.

‘Konkretizirani i operativno razrađeni razvojni projekti predstavljaju glavnu polugu za ravnomjerni i održivi regionalni razvoj Vukovarsko-srijemske županije. Stvaranje internih kapaciteta za iskorištavanje financijskih i poslovnih prilika koje se otvaraju kroz proračun regionalne samouprave te kroz nacionalne i EU fondove nam je prioritet. Strateški projekti razvijeni i usmjereni prema našim najvećim resursima (poljoprivreda i prerada, šumarstvo i drvna industrija, promet i transport digitalizacija i sl.).’ – rekao je Dekanić u intervjuu za Hrvatsku zajednicu županija i najavio daljnje mjere za poticanje poljoprivrede.

‘Vukovarsko-srijemska županija i do sada je prepoznavala aktere zajedničke poljoprivredne politike EU koji su nedvojbeno mala i srednja okolišno i ekološki odgovorna poljoprivredna gospodarstva povezana sukladno triple-helix modelu sa politikom i znanošću. Naša će nastojanja ići u smjeru potpore onim poljoprivrednim gospodarstvima koja razumiju i prihvaćaju ulogu poljoprivrede, i u našoj nacionalnoj strategiji i u EU dokumentima poput Europskog zelenog plana i drugima (Od polja do stola,…). I nadalje ćemo ustrajno raditi na digitalizaciji i okolišno odgovornoj poljoprivredi koristeći pritom naše spoznaje i postignuća iz projekata koje provodimo i u kojima smo partneri. Već prakticiramo odredbe „Europskog zelenog plana“ i drugih strateških dokumenata. Dat ćemo potporu malim poljoprivrednim gospodarstvima da postanu dio velikog tržišta organizacijskim povezivanjem, poslovima vezanim uz kratke lance opskrbe radi dosizanja tržišta Jadrana i EU. najprije uz postupke legalizacije, potom koncentracije ponude, brendiranja i postizanja certificiranih standarda i preuzimanja i trženja njihovih proizvoda.’ – zaključio je župan Dekanić.

Spomenimo i da je prema posljednjim podacima HZZ-a za srpanj, Vukovarsko-srijemska županija imala evidentiran jedan od najvećih padova nezaposlenih, za za 28,9 %. (Hrvatska zajednica županija, L.K.)

https://zupan.hr/aktualno/vukovarsko-sr ... redstvima/

PROJEKT VRIJEDAN VIŠE DO 200 MILIJUNA EURA: TVORNICA U SISKU ZAPOŠLJAVAT ĆE 320 RADNIKA

Nakon što je proljetos objavio planove o gradnji prve hrvatske tvornice baterija za električna vozila i baterijske spremnike energije u Sisku u sklopu investicije vrijedne 220 milijuna eura, kalifornijsko-sisački poduzetnik Matt Darko Sertić poduzeo je krajem prošlog tjedna prvi korak u tom smjeru. Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Sertićeva tvrtka Sun battery d.o.o. podnijela je zahtjev za prethodnu procjenu utjecaja na okoliš buduće tvornice baterija u sisačkoj poslovnoj zoni, odnosno na prostorima negdašnje Željezare.

https://novac.zabranjeni.hr/novac/aktualn ... a-15100242

Amazon je na službenim stranicama objavio 14 otvorenih pozicija u Hrvatskoj. Dio ih je vezan uz izgradnju, a dio uz podatkovne centre. Hoće li Hrvatska dobiti prvi datacentar globalnog cloud lidera?

Prošli je tjedan popriličan broj kako IT tako i ne-IT medija prenio informaciju kako Amazon otvara ured u Hrvatskoj te da planira zaposliti ljude. Licitiralo se brojkama od 14 (službeno objavljenih na Amazonovim stranicama) do 50-tak u duljem periodu. Nije naravno trebalo puno vremena i počele su i špekulacije – od otvaranja razvojnog (development) centra, distributivnog centra i slično. Kako se kroz praktično cijelu svoju IT karijeru bavim računalstvom u oblaku priča u kojoj jedan od tri globalno glavna pružatelja usluga u oblaku nešto „otvara“ u Hrvatskoj zazvučala mi je zanimljivo. Vjerujem da smo prethodnih mjeseci svi vidjeli poneku objavu o sastanku hrvatskog premijera s predstavnicima Amazona, o „memorandumu“ kojeg naša zemlja planira potpisati s globalnim cloud „divom“ i slično. Ipak, nigdje u medijima nismo mogli vidjeti što to zapravo znači i koji su konkretni sljedeći koraci.

Podijelit ću sve otvorene pozicije (možete ih pronaći na https://bit.ly/amazon_bug) u dvije skupine. U prvoj od njih traže se dvije osobe čija pozicija u naslovu sadrži BIM – Building Information Modelling, dvije osobe s naslovom „Civil, Structural & Architectural Design Manager“, dva Electrical Technical Product Managera, dva inženjera strojarstva te jednog inženjera za kontrolu kvalitete dobavljača.
Već iz samih naslova pozicija ove skupine traženih profesionalaca možemo zaključiti da Amazon planira nešto graditi te da će to što budu gradili koristiti ozbiljnu količinu električne struje, a u sklopu te „građevine“ postojat će i strojne odnosno mehaničke komponente. Ovako opisana priča odgovarala bi nekakvom skladištu, automatiziranom na ovaj ili onaj način te bi takav objekt mogao predstavljati distributivni centar Amazon trgovine, ali i štošta drugo.

Druga skupina otvorenih pozicija još je zanimljivija. Traže se produkt i program menadžer, projektni inženjer, te dva Electrical Design inženjera uz jedan intrigantan dodatak u naslovu pozicije – „data centar“ ili na hrvatskom „podatkovni centar“. Ako smo iz prethodne skupine zaključili da se radi o gradnji nečega, druga nam skupina vrlo jasno sugerira da to što će se graditi je zapravo – podatkovni centar!

https://www.bug.hr/komentar/sto-li-to-a ... skoj-23058

Strabag otvorio novu poslovno-pogonsku zgradu u Donjoj Lomnici, investicija vrijedna 10 milijuna eura

Strabag, jedna od vodećih građevinskih tvrtki u Hrvatskoj, na kompanijskoj razini s više od milijardu ukupnih prihoda u 2020., završio je svoj strateški projekt kojim se dodatno pozicionirao u okolici Zagreba i Zagrebačkoj županiji.
Na nešto više od dvije tisuće kvadrata, u sklopu asfaltne baze u Donjoj Lomnici, otvorio je novu poslovno – pogonsku zgradu. Riječ je o ukupnoj investiciji od gotovo 10 milijuna eura, navodi se današnjem priopćenju Strabaga.
Zgrada je izgrađena u neposrednoj blizini asfaltne baze koja je u pogon puštena u svibnju 2020. i deveta je baza koju Strabag ima u Hrvatskoj. Pored uredskih prostora u novoj je zgradi za zaposlenike smješten centralni laboratorij za kontrolu kvalitete betona, asfalta i ostalih materijala koji se koriste u gradnji te, navode, centralna radionica za popravak i održavanje građevinskih strojeva.

Direktor Strabaga Veljko Nižetić, u svojoj izjavi povodom otvorenja ocjenjuje veliku važnost ovog i sličnih njihovih ulaganja osobito u kontekstu daljnjeg širenja proizvodnje, kao i rasta te razvoja poslovanja Strabaga. Naime, prema direktoru Nižetiću, ovime završava njihov strateški projekt koji će svakako olakšati i unaprijediti svakodnevno poslovanje kompanije, koja “kontinuirano radi na nizu ključnih infrastrukturnih i najzahtjevnijih građevinskih pothvata u Hrvatskoj”.

“Ulaganja poput ovog u asfaltnu bazu i popratne zgrade i pogone, te zapošljavanje novih ljudi i širenje proizvodnje, vidimo kao logičan korak rasta i razvoja kompanije“, navodi Nižetić.

https://www.poslovni.hr/domace/strabag- ... ra-4304689

Ovo je vrhunski primjer, domaća privatna inicijativa, izvoz, plaće iznad hrvatskog i zagrebačkog prosjeka:

https://www.poslovni.hr/domace/modepack ... on-4306808

Ekskluzivno: Modepacku posao eksplodirao, investiraju u novi pogon i trebat će radnike

Amazon, H&M, Vans, Adidas, DHL, DPD, Loomis, brojne europske financijske institucije kao i burza dijamanata u Antwerpenu (Antwerpen World Diamond Centre) samo su neki od brojnih korisnika kurirske i sigurnosne ambalaže zagrebačke tvrtke Modepack.

Iako na tržištu postoji tek pet godina, Modepack je već jedan od globalnih lidera u proizvodnji visokokvalitetne ambalaže za logistički prijevoz robe, s naglaskom na e-trgovinu i kurirske dostave te sigurnosno pakiranje za novac i dragocjenosti. Izvoze na 32 svjetska tržišta, uz ukupni udio izvoza u poslovanju od preko 90 posto. Kako pojašnjava Jure Širić, direktor i vlasnik tvrtke, Modepack je nastao na procjeni da će e-trgovina od vrlo brzo postati realnost, a to se dogodilo mnogo prije nego što se i sam nadao.

Ovo je vrhunski primjer, domaća privatna inicijativa, izvoz, plaće iznad hrvatskog i zagrebačkog prosjeka:

https://www.poslovni.hr/domace/modepack ... on-4306808

Ekskluzivno: Modepacku posao eksplodirao, investiraju u novi pogon i trebat će radnike

Amazon, H&M, Vans, Adidas, DHL, DPD, Loomis, brojne europske financijske institucije kao i burza dijamanata u Antwerpenu (Antwerpen World Diamond Centre) samo su neki od brojnih korisnika kurirske i sigurnosne ambalaže zagrebačke tvrtke Modepack.

Iako na tržištu postoji tek pet godina, Modepack je već jedan od globalnih lidera u proizvodnji visokokvalitetne ambalaže za logistički prijevoz robe, s naglaskom na e-trgovinu i kurirske dostave te sigurnosno pakiranje za novac i dragocjenosti. Izvoze na 32 svjetska tržišta, uz ukupni udio izvoza u poslovanju od preko 90 posto. Kako pojašnjava Jure Širić, direktor i vlasnik tvrtke, Modepack je nastao na procjeni da će e-trgovina od vrlo brzo postati realnost, a to se dogodilo mnogo prije nego što se i sam nadao.

Posušak.

U Urinju se zahuktali radovi na koking postrojenju. U pitanju je trenutno najveća industrijska investicija u Hrvatskoj

U sklopu projekta izgradnje kokera u riječkoj je rafineriji predviđena i izgradnja skladišta za petrol koks, luke za ukrcaj koksa i transportnog sustava za prekrcaj koksa na brodove te i niz drugih pratećih pogona

RIJEKA – Dosad je realizirana gotovo četvrtina najvećeg industrijskog ulaganja u Hrvatskoj, projekta izgradnje postrojenja za obradu teških ostataka nafte u Ininoj Rafineriji nafte Rijeka, s pratećim postrojenjima i infrastrukturom vrijednom gotovo četiri milijarde kuna, objavljeno je iz nacionalne naftne kompanije.
Iz Ine ističu da su od početka ljeta intenzivirane aktivnosti na gradilištu, dok je u prethodnom razdoblju odrađen najveći dio projektiranja postrojenja i dobar dio, odnosno gotovo polovina nabavnog procesa. Ina je, podsjećamo, s talijanskom tvrtkom Kinetics Technology (KT) prije dvije godine potpisala ugovor za gradnju postrojenja za preradu teških ostataka nafte, takozvanog kokera, vrijedan 3,3 milijarde kuna, dok se vrijednost čitavog projekta procjenjuje na gotovo četiri milijarde kuna.

Prije godinu dana u Španjolskoj je započeta proizvodnja dviju koksnih komora, glavnih dijelova postrojenja koje će riječkoj rafineriji omogućiti preradu teškog ostatka nafte iz rafinerijske proizvodnje koji nema praktički nikakvu tržišnu vrijednost u takozvane bijele proizvode, najvećim dijelom dizelsko gorivo, a ostatak će činiti petrol koks, koksna prašina koja se koristi u industriji. Iz Ine kažu da se sada zahuktavaju građevinski radovi na lokaciji budućeg kokera.

Prema podacima iz naftne kompanije, izlivena je temeljna ploča za koksne komore te su počeli radovi na armiranobetonskoj konstrukciji, na koju će se krajem godine spojiti komore. Završena je i izgradnja centralnoupravljačke zgrade za novo postrojenje, a u sljedećim mjesecima slijede obrtnički radovi kako bi zgrada bila završena do početka 2022. godine. Izvan »ograde« rafinerije grade se električni vod i trafostanica koji će osiguravati dovoljan protok i snagu električne energije prema postrojenjima. Gotovi su građevinski radovi na konstrukciji zgrade trafostanice, a u tijeku su završni obrtnički radovi i radovi na instalacijama te uređenju okoliša. Izgradnja dalekovoda na podzemnom i nadzemnom dijelu na polovini je faze iskopa i postavljanja temelja, a u tijeku je i postavljanje bazne konstrukcije stupova nadzemnog dijela linije za kabele dalekovoda. Ukupna izgradnja svih objekata na projektu trenutačno je na šest posto završenosti, ističe direktor izgradnje na projektu Slaven Siladić, dok je odrađeno više od 40 posto nabavnih procesa.

Kapacitet prerade riječke rafinerije bit će značajno povećan, na četiri i pol milijuna tona sirove nafte godišnje te će premašivati potrebe Hrvatske. Stoga su Ina i MOL odlučili da će se iz Riječke rafinerije gorivima opskrbljivati i benzinske crpke u Sloveniji, njih oko 170, koliko ih drže tvrtke iz MOL grupe.

https://www.novilist.hr/rijeka-regija/r ... hrvatskoj/

Mikšić ulaže 7 milijuna eura u novu tvornicu u Belom Manastiru

Američko-hrvatski poduzetnik Boris Mikšić odlučio se na novu investiciju u postojeću tvornicu, u kojoj se proizvode i eko folije za antikorozivnu zaštitu. Izvoze 90 posto proizvodnje u cijeli svijet

'U sklopu nove tvornice (zemljište 5000 kvadrata, sama hala 2000) bit će suvremena linija za reciklažu plastične ambalaže i pogon za preradu plastike za daljnju ekstruziju u našoj postojećoj tvornici i u tvornicama naših partnera u Japanu, Turskoj, Italiji, Francuskoj, Njemačkoj i Španjolskoj. Također će biti instalirana još jedna troslojna linija za ekstruziju u postojećoj hali i nova linija za konfekciju plastičnih vreća namijenjenih industrijskom pakiranju', objašnjava poduzetnik.

Nakon izgradnje pogona u Ecocortecovom proizvodnom i logističkom kompleksu radit će stotinjak ljudi. U Belom Manastiru će, ističe Mikšić, to biti najveća tvornica s takvim asortimanom u Europi i druga u svijetu, nakon američkih Cortecovih pogona. Trebala bi proraditi krajem 2022. ne bude li većih zastoja u dobavnom lancu. Dosad je u RH Mikšić uložio više od 20 milijuna eura.
Cijela Cortec grupa je, inače, i dalje najveći svjetski proizvođač tzv. VCI ambalaže (štiti od korozije) koju prodaje u stotinjak zemalja, a među klijentima su joj i veliki igrači u automobilskoj i elektroničkoj industriji (npr. Mercedes, Toyota, Ford, Bosch, IBM, GE, Airbus, ExxonMobil, Končar…). U velikoj mjeri radi se o recikliranim komponentama.

Potreba za antikorozivnom zaštitom nije jenjala ni tijekom pandemije, naprotiv, poslovni rezultati lani i dosad u 2021. bili su, kaže Mikšić, solidni, a 'u Hrvatskoj iznad očekivanja'. Prihodi u 2020., prema Poslovnoj Hrvatskoj, iznosili su blizu 50 milijuna kuna, dobit 5,78 milijuna.

'Ecocortec je imao rast prodaje od 25 posto, što je samo dokaz da je moja investicija u domovini bila dobro osmišljena i još bolje izvedena zahvaljujući odličnim menadžment timovima i predanom radu svih zaposlenika', reći će Mikšić. Gotovo sva proizvodnja iz Slavonije, 90 posto, ide u izvoz – u EU, SAD, Kinu, Indoneziju, Tursku, Rusiju. Zbog lockdowna opskrba je bila nešto poremećena, no više od 98 posto dostave kupcima je isporučeno u ugovorenom roku.

https://www.tportal.hr/biznis/clanak/mi ... o-20211011

Investicija vrijedna 220 milijuna kuna: NutriS započeo s proizvodnjom proteinskih izolata za prehrambenu industriju

Probni rad pokrenula je jedina hrvatska tvrtka za preradu boba i krumpira u Slatini (Novi Senkovac) u kojoj će se proizvoditi proteinski izolati namijenjeni prehrambenoj industriji. Slatinska će tvornica, proteine, vlakna i škrob proizvoditi pod svojim brendom NutriSmart, a kako je istaknuo direktor i suvlasnik NutriS-a Zvonimir Sedlić, riječ je o investiciji vrijednoj 220 milijuna kuna na zemljištu bivše svinjogojske farme Senkovac.
U tvornici su zasad preradili prve količine krumpira od kojega će proizvoditi visokokvalitetan škrob namijenjen prehrambenoj industriji, a slijedi prerada boba u protein koji su, dodaju, ugovorili i otkupili u Hrvatskoj. Cilj je da većina sirovina dolazi iz Hrvatske, pa već sad ugovaraju narudžbe za sljedeću godinu, ali dio će ipak morati, barem zasad, uvoziti. Sedlić navodi da su njihovi proizvodi namijenjeni opskrbi industrije golema potencijala i smatra da je pravi trenutak za ulazak u tu tržišnu nišu u kojoj Hrvatska može imati važnu ulogu.

Do kraja godine očekujemo završetak probnog rada tvornice i uvođenje sustava upravljanja kontrolom kvalitete i sigurnosti hrane kako bismo ispunili zahtjeve kupaca. Zatim planiramo pokrenuti izvoz svojih proizvoda partnerima u Europi, inače najbrže rastućem tržištu biljnih proteina na kojem je čak 75 posto proteina iz uvoza – istaknuo je Sedlić, dodavši da je tom investicijom otvoreno i 150 radnih mjesta.

Plan je u sljedeće dvije godine, dodaje, sagraditi pogon za proizvodnju topivih proteina i dijetnih vlakana, povećati skladišne kapacitete te provesti projekt povećanja energetske učinkovitosti.
Ukratko, bit će još investicija u zdravu prehranu, zelenu energiju i zaštitu okoliša – zaključio je Sedlić

http://www.vpz.hr/2021/10/08/investicij ... ndustriju/

Hrvatski startup Memgraph ostvario više od 9 milijuna dolara investicija, predstavio novu verziju platforme i najavio zapošljavanja

Uspješni hrvatski startup Memgraph danas je na svom Memgraph October 2021 događaju predstavio novi Memgraph 2.0 (dostupan svima pod BSL licencom) te objavio investiciju u iznosu od 9,34 milijuna dolara (Seed round) predvođenu Microsoft investicijskim fondom M12 te Heavybit Industries, In-Q-Tel, Counterview Capital, ID4 Ventures i Mundi Ventures.

- Novi Memgraph 2.0 omogućuje programerima, inženjerima, podatkovnim stručnjacima, velikim kompanijama i entuzijastima da programiraju svoje aplikacije temeljene na tokovima podataka i grafova u samo nekoliko minuta.” te nastavio “Memgraph 2.0 donosi programerima i razvojnim inženjerima snažnu platformu za izradu aplikacija temeljenih na grafovima i tokovima podataka - izjavio je tijekom predstavljanja Dominik Tomičević (CEO) i suosnivač Memgrapha

Dominik Tomičević i Marko Budiselić (CTO), suosnivači Memgrapha, su u konzultacijama s mnogim velikim kompanijama, primijetili frustrirajuće činjenice o graf bazama podataka koje su u svojevrsnom status quo. Stoga su, kroz sljedećih 5 godina, izradili Memgraph koji je omogućio snažne analitičke mogućnosti potpomognute graf bazama podataka.

Memgraph Community Edition (MCE) dostupan je s BSL licencom (Business Source License) koja znači otvorenost koda u većini situacija, od onih za osobne potrebe, do onih komercijalnih. MCE verzija omogućuje unošenje podataka kroz datoteke poput CSV, sustave kao S3, ali i direktno iz Apache Kafka. Ti podaci se tada transformiraju u graf modele. Time će računalni inženjeri imati potpunu slobodu za uvid, inspekciju i uklanjanje pogreški u Memgraph kodu.
Memgraph Enterprise Edition (MEE) je dostupan za kompanije koje izrađuju aplikacije temeljene na tokovima podataka i grafova za velike sustave te zadovoljava sve sigurnosne standarde i SLA.

Dokaz da je Memgraph iznimno jaka platforma, pokazuje suradnja s tvrtkom LSI Chemical, globalnim liderom u kemijskoj industriji istraživanja i razvoja. To potvrđuje i Tobias Merz, direktor globalnih operacijskih tehnologija u LSI.

https://lider.media/poslovna-scena/hrva ... nja-139046

Renesansa Imunološkog zavoda? Hrvatska će graditi tvornicu cjepiva, Beroš obišao lokaciju

Ministar zdravstva Vili Beroš posjetio je u petak lokaciju buduće tvornice Imunološkog zavoda u Brezju kod Svete Nedjelje, gdje bi se ponovno započelo s proizvodnjom zmijskog antitoksina, a u idućim fazama proizvoda iz krvne plazme te dječjeg i drugog cjepiva.

Po riječima ravnatelja Imunološkog zavoda Vedrana Čardžića, izgradnja tvornice vrijedne oko 100 milijuna kuna, trebala bi početi krajem iduće ili početkom 2023. godine. Glavna djelatnost bit će proizvodnja cjepiva, no planira se da, dok traju pripreme za izgradnju i rješavanje pravnih pitanja, krene proizvodnja zmijskog protuotrova, za što postoje pretpostavke.

"Krećemo s proizvodnom antitoksina dok se rade pripreme za izgradnju nove tvornice. Taj modul će biti dio nove tvornice čija će baza biti cjepiva protiv dječjih bolesti (rubeola, morbili). To je nekad proizvodio Imunološki zavod, a država u svom vlasništvu ima matične sojeve za koje svi stručnjaci u svijetu kažu da su najbolji jer zbog svojih svojstava daju najbolje rezultate u cijepljenju", kaže Čardžić.

Nakon toga trebali bi uslijediti proizvodi iz krvne plazme te potencijalno usvajanje tehnologija za proizvodnju novijih virusnih cjepiva u suradnji s partnerima, što je u fazi pregovora, dodao je.

Ministar zdravstva Vili Beroš podsjetio je da se Hrvatska proljetos suočila s nestašicom zmijskog protuotrova, a iako je to brzo riješeno cilj je da se kao turistička zemlja možemo osloniti na vlastitu proizvodnju antitoksina.
Beroš je nakon predstavljanja idejnog projekta istaknuo da će jezgro stručno-znanstvenog kadra u novoj tvornici činiti sadašnji djelatnici Imunološkog instituta.
"Većina njih osjetila se na neki način zanemarenim, ali dolaskom ovog projekta s njima su obavljene konzultacije te su njihove ideje implementirane u razvoj idejnog rješenja. Osjetio se pozitivni pomak u njihovim promišljanima, osjetili su da mogu svojim znanjima pridonijeti nastanku nečeg novog i velikog", kaže Beroš.

Uz edukaciju sadašnjih djelatnika nužno će biti privući dodatne stručne kadrove, pa je ravnatelj Čardžić najavio traženje pomoći sveučilišta, kako bi se došlo do uspješnih studenata pri kraju studija koji bi svoj put nastavili u Imunološkom.

https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ber ... 67083.html

Izgradnja novog sajamskog prostora u Gradu Osijeku, a koju je osmislila i provodi Osječko-baranjska županija izazvala je pažnju javnosti. Gospodarski centar je strateški projekt Osječko-baranjske županije (na kojem je partner Grad Osijek) koji će osigurati novu poslovnu infrastrukturu koja će podići gospodarsku vidljivost regije i unaprijediti poduzetničku klimu, omogućiti razvoj novih proizvoda i usluga malih i srednjih poduzeća, razvoj usluga poduzetničkih potpornih institucija za mala i srednja poduzeća te razvoj mreže poslovnih komunikacija.

Nalazit će se u blizini "S“ ceste Osijek, zračne luka Čepin te između dva trgovačka centra Portanove i Avenue Malla, a izgradnja će imati dvije faze. Planirani obuhvat prve faze odnosi se na zatvoreni izložbeno-prodajni prostor, vanjski izložbeno - prodajni prostor, kongresni centar, ugostiteljske sadržaje, prostore za poslovanje malih i srednjih poduzetnika i poduzetničke potporne institucije. Prostire se na 5.000 m2, a njegova je izgradnja planirana tijekom iduće godine putem ITU mehanizma urbane aglomeracije Osijek za što je na raspolaganju 15 milijuna kuna. Ostatak sredstva osigurat će Osječko-baranjska županija iz vlastitog proračuna.
U drugoj fazi izgradnje je planirano oko 51.000 m2 multifunkcionalnog izlagačkog prostora, za poslovanje poduzetnika i organizaciju događanja te sa sadržajima za djelatnosti vezane uz turizam, novi poduzetnički park kao modularan jedinstven prostor, s 30-40 pojedinačnih poslovnih, proizvodnih i uredskih prostora, predviđenih za najam poduzetnicima i uredima za rad poduzetničkih potpornih institucija. Uz zatvorene sadržaje predviđaju se i otvoreni izložbeni prostori i demonstracijski izložbeni prostori, parkirališni prostori, pristupne ceste i putevi i sadržaji za posjetitelje na zelenim površinama.

Gospodarski centar će osigurati novi prostor za poslovanje, dolazak novih domaćih i stranih investitora u osiguranu infrastrukturu, osigurati prostor za regionalne i međunarodne sajamske i druge manifestacije u svim granama gospodarstva te prostor za kongresna događanja, čiji kapaciteti trenutno nedostaju na cijelom ovom području, odnosno postojeća infrastruktura je nedovoljna za zahtjevnija međunarodna događanja. Uz prometnice, dobro opremljena i razvijena poduzetnička infrastruktura, blizina europskih država i brzi pristup međunarodnim tržištima bit će pozivnica i poticaj domaćim i stranim poduzetnicima za poslovanje kako u Osječko-baranjskoj županiji, tako i ostalim slavonskim županijama, koje će izgradnjom ovog kompleksa imati mogućnost za poslovanje, te neposrednu promociju i prodaju vlastitih proizvoda, širenje tržišta stvaranjem novih poslovnih partnerstava na kongresnim događanjima i međunarodnim sajamskim manifestacijama.
U fokusu projekta je promicanje poduzetništva, posebno olakšavanje ekonomskog iskorištavanja novih ideja i poticanje stvaranja novih poduzeća, putem prostora inkubatora za novoosnovane poduzetnike, ali i kroz osiguravanje prostora za poduzetnike u rastu i razvoju poslovanja cijelog istoka Hrvatske.

Stvaranjem prijateljskog poslovnog okruženja i nove poslovne infrastrukture stvorit ćemo preduvjete za povećanje investicija, rast zaposlenosti i životnog standarda stanovnika svih slavonskih županija, ali i šireg područja.
Gospodarski centar bit će središte gospodarskih i poslovnih zbivanja ovog šireg područja, a izravno i neizravno pridonositi porastu broja poslovnih subjekata, porastu zapošljavanja, međunarodnoj razmijeni i gospodarskim kretanjima šire regije.

Stanje AI scene u Hrvatskoj: 115 startupova privukli pet milijardi kuna investicija

Nakon Zagreba, najveći broj startupova ima sjedište u Splitu, Lipiku, Osijeku i Rijeci

Potpredsjednica hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju CroAI, Hajdi Ćenan, premijerno je predstavila novi krajolik umjetne inteligencije u Hrvatskoj AI Landscape 2.0. tijekom prvog dana konferencije AI2Future u Zagrebu.

Rezultati opsežnog istraživanja pokazuju da Hrvatska doživljava pravi procvat startupova koji se bave umjetnom inteligencijom.

U proteklih godinu dana osnovano je čak 43 novih AI startupova u Hrvatskoj, što je povećanje od 60 posto u odnosu na 2020.

Prošle je godine krajolik umjetne inteligencije u Hrvatskoj činilo ukupno 170 kompanija, startupa i organizacija, a ove godine njih čak 330.

Povećanje broja startupova prati i povećanje ulaganja. Tako su prošle godine startupovi uprihodili oko 3,5 milijarde kuna, dok je ove godine iznos investicija premašio pet milijardi kuna.

Više od 60% kapitala je domaći kapital, dok je udio stranog kapitala 11%, a 27% ima mješovite izvore financiranja.

Prevladava privatni kapital (81%), a hrvatska AI scena svoju povezanost s inozemstvom bazira većinom na networkingu (udruge, klasteri) i međunarodnim suradnjama.

Analiza je pokazala da startupovi korisnike najviše pronalaze u IT sektoru, a potom u sektoru telekomunikacija, e-trgovini i bankarstvu.

Kao što se i očekivalo s obzirom na to da je Hrvatska članica Europske unije, najviše proizvoda, usluga i rješenja plasira se na tržište EU-a (65%), a slijede Sjeverna Amerika sa 27% te srednja i istočna Europa s 24% udjela.

Kreiranjem AI Landscapea, provođenjem analize tržišta umjetne inteligencije te predlaganjem smjernica Europskoj komisiji vezano uz regulativu umjetne inteligencije, CroAI radi na tome da pozicionira Hrvatsku kao AI silu Europe.

https://novac.zabranjeni.hr/novac/next/st ... a-15110401

U Rijeku se ulaže 130 milijuna eura jer se paralelno završavaju novi lučki terminal i nova cestovna infrastruktura, koji bi s nizinskom prugom, koja će stajati ukupno milijardu eura, Rijeku napokon trebali staviti na kartu najvažnijih europskih luka

Na lučkom prostoru Rijeke i okolnim prometnicama provodi se osam projekata financiranih novcem EU-a vrijednih oko 130 milijuna eura. Završeni su radovi na modernizaciji kontejnerskog terminala Brajdica i izgrađen je novi kontejnerski terminal Zagreb Deep Sea na Zagrebačkoj obali. Ovi su projekti iznosili 60 milijuna eura, a provela ih je Lučka uprava Rijeka koja za njih do kraja godine očekuje uporabne dozvole. Uz to, u izgradnji je državna cesta DC 403, čiji su investitor Hrvatske ceste, ali usporedo s tim gradi se i spojna cesta između lučkog operativnog područja na zapadu riječke luke i državne ceste DC 403. Vrijednost radova na spojnoj cesti je 32,2 milijuna kuna, a uz potporu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Vlade realizira je Lučka uprava. Za iduću godinu najavljeno je raspisivanje natječaja za gradnju dvokolosiječne pruge kroz Rijeku, čija je vrijednost procijenjena na 330 milijuna eura. Tu je i nezaobilazna gradnja marine u Porto Barošu, gdje je dodijeljena koncesija za marinu, a koncesionar do 2023. godine mora ishoditi lokacijsku dozvolu. Cilj svih ovih projekata, u kojima surađuju država, Ministarstvo, Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka je da riječka luka postane najbolja na Mediteranu i da u prometu roba pretekne Luku Kopar i Luku Trst.

U tijeku su radovi na sve tri faze izgradnje nove državne ceste DC 403 koja će povezivati čvor Škurinje na riječkoj zaobilaznici, centar grada Rijeke i zapadni terminal riječke luke. Ova prometnica strateški je važna prije svega zbog konkurentnosti riječke luke jer novi kontejnerski terminal Zagreb Deep Sea na Zagrebačkoj obali povezuje direktno s autocestom, ali je važna i za građane jer će otvoriti novi prilaz centru grada.
Projekt je s 442 milijuna kuna (85 posto) sufinanciran bespovratnim EU sredstvima kroz Operativni program konkurentnost i kohezija 2014.-2020., dok se ostatak financira iz državnog proračuna. Ugovorni rok za završetak radova i obavljeni tehnički pregled je 30. lipnja 2023. Na trasi DC 403 gradi se i 56 metara dug podvožnjak, a investitor tog dijela prometnice je HŽ Infrastruktura.

Rijeka je tako postala jedno veliko gradilište koje će, kad sve bude gotovo, postati jedan od motora razvoja Hrvatske, ali i izvrstan primjer sjajne prometne povezanosti.

“Ovdje su u tijeku veliki infrastrukturni projekti, cestovni, lučki i željeznički. S dvokolosiječnom prugom i sa završetkom cestovnih projekata, izgrađenom DC-404, cestom DC-403 koja se gradi te spojem od DC-403 do Žabice za koji će Lučka uprava iduće godine raspisati natječaj, zatvorit ćemo cjelovito prometno rješenje u Rijeci. Rijeka će imati cestovni prsten oko središta do zaobilaznice i bit će jedan od rijetkih gradova ne samo u Hrvatskoj, nego i puno šire koji je riješio sve cestovne i željezničke probleme”, rekao je Butković.
‘Sad je najveći izazov za Hrvatsku izgraditi tu novu nizinsku prugu. Financijska sredstva su osigurana’, istaknuo je Oleg Butković
“Možete misliti što to znači u gospodarskom smislu za luku koja ima takav promet, od koncesijskih naknada, davanja državi, poreza, naplate priveza svih brodova koji će dolaziti, djelatnosti svih popratnih gospodarskih subjekata koji se bave špedicijom, agenturom pa sve do brodogradnje i cijelog niza pomorskih djelatnosti koje će ekspandirati završetkom svih tih projekata. Da ne govorim da se uz marinu Porto Baroš razvija i Edukativni centar u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci. Riječ je, dakle, o multiplikativnom efektu koji će dovesti do toga da će Rijeka od sada jednog, na žalost, mrtvoga grada, prerasti u moderno europsko gospodarsko, ali i pomorsko središte.”

U svibnju 2021. Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o dodjeli koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – luke nautičkog turizma Porto Baroš na dijelu k.o. Stari Grad, Grad Rijeka, trgovačkom društvu ACI GITONE d.o.o.
Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI-ja, za B&B kaže: “Drago nam je da su Vlada na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem te resorno ministarstvo i ministar Oleg Butković prepoznali vrijednost naše ponude i prihvatili je te donijeli odluku o izdavanju koncesije tvrtki ACI Gitone. Budući da se radi o projektu od velikog značaja za kvarnersku regiju, za uspješnu realizaciju važna je i konstruktivna suradnja s Gradom Rijekom, Primorsko – goranskom županijom i lokalnom zajednicom u čiju potporu ne sumnjamo.
ACI marina Rijeka prostirat će se na području od gotovo 106 tisuća četvornih metara. Predviđeni kapacitet luke je više od 260 vezova, a procijenjena vrijednost projekta je 363,7 milijuna kuna. U marini će se otvoriti više od 130 novih radnih mjesta, no posljedice na gospodarstvo riječke regije i šire bit će dalekosežne jer će osim zapošljavanja specijaliziranog osoblja, doći i do porasta stope zapošljavanja u komplementarnim djelatnostima: nautičke servisne usluge, gastronomija, ugostiteljstvo, hotelijerstvo itd.

ACI kao najveći lanac marina na Mediteranu i predvodnik nautičkog turizma u Hrvatskoj u ovaj projekt ulaže sve svoje tridesetosmogodišnje iskustvo u izgradnji i upravljanju marinama. U poslovanju buduće ACI marine Rijeka ACI će biti zadužen za nautičke sadržaje (gatovi za smještaj plovila, recepcija, radionica za održavanje i popravke plovila, prostor za servis plovila itd). Naš partner GITONE Kvarner, u vlasništvu tvrtke Lürssen koja je jedan od najvećih proizvođača jahti na svijetu, bit će fokusiran na dovođenje mega jahti na vez i ugostiteljske sadržaje u marini (turističke usluge u kongresnom turizmu, smještajne jedinice za nautičare, restorani, trgovački objekti itd). ACI i GITONE Kvarner sinergijom svog iskustva i znanja izgradit će jednu od najatraktivnijih destinacija za nautički turizam na ovom području Mediterana. Izgradnja marine trajno će promijeniti izgled grada, ponuditi mnoštvo sadržaja i unaprijediti kvalitetu života stanovnika riječke regije, a riječku regiju snažno pozicionirati na nautičkoj karti svijeta.”

U velikom infrastrukturnom projektu revitalizacije Luke Rijeka i modernizacije pristupne infrastrukture aktivno sudjeluje i HŽ Infrastruktura koja uz pomoć fondova EU-a investira u obnovu željezničke infrastrukture. Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić kaže kako njegova tvrtka na RH2 koridoru, od Luke Rijeka do granice s Mađarskom, u različitim fazama pripreme i izvedbe ima niz projekata modernizacije postojeće i izgradnje nove željezničke infrastrukture. „Cilj nam je izgraditi prugu visoke učinkovitosti i zadovoljavajuće propusnosti za prijevoz tereta od luke Rijeka na jedinstvenu Transeuropsku prometnu mrežu te omogućiti prijevoz putnika u skladu s europskim standardima. Što se tiče ulaganja na riječkome području, do 2025. godine u željezničku infrastrukturu planiramo uložiti 1,4 milijarde kuna. Završeni su radovi na teretnom dijelu kolodvora Rijeka, dok je projekt Rijeka Brajdica uspješno završen krajem 2020. godine čime je Rijeka kao najvažnija hrvatska luka dobila modernizirani teretni kolodvor s povećanim ukrcajnim i iskrcajnim kapacitetom“, objasnio je Kršić. HŽ Infrastruktura upravo priprema projektnu dokumentaciju za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu dionice Škrljevo – Rijeka – Jurdani.

Novi Vinodolski jedna je od najprometnijih destinacija na Jadranskoj magistrali. Ljetne gužve često paraliziraju Novi Vinodolski, ali i promet magistralom koja prolazi kroz grad i razdvaja ga na dva dijela.

Izgradnjom obilaznice riješit će se prometna zagušenja u Novom Vinodolskom koji već niz godina muče kako stanovnike Vinodola, tako i turiste. Obilaznica će preusmjeriti tranzitni promet iz grada i značajno poboljšati kvalitetu života u Novom Vinodolskom.

Svi koji prolaze kroz Novi tijekom ljeta znaju da se radi o jednoj od najprometnijih destinacija na Jadranskoj magistrali a to posebno znaju stanovnici Novog s obzirom da grad bude paraliziran prometnom gužvom koja prolazi gotovo samim centrom. Ovdje u srcu ljeta prođe i više od 20 tisuća vozila dnevno, a nova obilaznica će osim rasterećenja centra utjecati na ubrzanje i sigurnost prometovanja Jadranskom magistralom. Imat će i širi regionalni značaj, jer će omogućiti razvoj Crikveničko-vinodolske rivijere i primorja, ali i obližnjih otoka Krka, Cresa, Lošinja, Raba i Paga te dijela Like.
Nova dionica sastavni je dio buduće autoceste A7 Rupa-Rijeka-Žuta Lokva i pozicijom se poklapa s lijevim kolnikom autoceste A7.

Osim ovog projekta, treba istaknuti da HAC provodi aktivnosti na pripremi sljedeće dvije dionice autoceste A7, dionica Križišće – Selce, koja je u fazi projektiranja te dionica Novi Vinodolski – Senj za koju se priprema natječaj za izradu projektne dokumentacije. Na riječkom području, osim ovog projekta, Hrvatske autoceste rade na cijelom nizu drugih projekata poput izgradnje čvora Trinajestići. Osim toga, radi se i na obnovi postojeće infrastrukture, gdje se obnavlja most Krk i vijadukt Bukovo. Osim HAC-a i Hrvatske ceste rade na cijelom nizu važnih projekata, od DC403 u Rijeci do projekta rekonstrukcije državne ceste od Oštrovice do Meje, a Bina Istra izvodi radove na drugoj cijevi tunela Učka. Realizacija svih ovih projekata uvelike će pomoći još jačem razvoju i povezivanju te ostvarenju ciljeva a to je bolje iskorištenje geo prometnog položaja Primorsko-goranske županije.

https://www.nacional.hr/rijeka-gateway- ... ici-kopar/

Slavna tvrtka iz Belgije sklopila posao u Zagori, zaposlit će 120 ljudi i vratiti raseljene obitelji!

Tvrtka "Belgian Gourmet" zahuktava svoj projekt tvornice čokolade u radnoj zoni Kosore kod Vrlike, a novinar Slobodne Dalmacije bio je među prvim kušačima čokolade kompanije "The Belgian Chocolate Group".
Javnosti su bili ponuđeni proizvodi iz njihova pogona u Belgiji jer će početak proizvodnje pod Dinarom, kažu naši domaćini, krenuti za mjesec dana, najviše dva, kada će otpočeti otprema proizvoda iz Vrlike prema sladokuscima diljem Europe i svijeta.
Grad Vrlika je u zoni Kosore izgradio Poslovni centar od oko 2000 četvornih metara, u kojem je šest inkubatorskih proizvodnih prostora i isto toliko ureda.
Spomenuta inozemna tvrtka unajmila je četiri prostora koje užurbano spaja u cjelinu i u njima montira novo postrojenje na kojemu će se pokrenuti proizvodnja, i to primarno veganske čokolade.

– Između više zemalja odabrali smo Hrvatsku, a od mikrolokacija koje smo razmatrali najviše nam je odgovarala Vrlika. Naš plan je izgraditi veliku tvornicu pa smo za taj projekt, u neposrednoj blizini ovih inkubatora, od Grada kupili parcelu od 27.500 kvadrata.
- Cilj nam je izgraditi novu tvornicu u roku od dvije godine. Visinu ulaganja ne mogu navesti jer nam nisu poznate cijene gradnje u Hrvatskoj. U Belgiji bi nas takva tvornica stajala oko 11 milijuna eura. Planiramo u novoizgrađenoj tvornici, dakle za oko dvije godine, imati 120 zaposlenih.

Najavili ste da ćete maksimalno koristiti sirovine koje se proizvode u okruženju. Što ćete moći koristiti od lokalnih proizvođača?

– To su prvenstveno orašasti plodovi čiju ćemo proizvodnju svakako poticati. Uglavnom, sve što budemo u mogućnosti nabaviti ovdje u Vrlici, Dalmaciji i Hrvatskoj nećemo dopremati iz udaljenih destinacija.

U razgovor se uključio i Jure Plazonić, vrlički gradonačelnik.

– Pokazalo se da je naš Poslovni centar i njegovih šest inkubatorskih prostora, a što smo ih najvećem dijelom financirali iz EU-ovih fondova, pun pogodak. Vjerujemo da bi ovo doista moglo donijeti preokret u životu Vrlike, da bi nam moglo vratiti život. Projekt belgijskih proizvođača čokolade glavni nam je oslonac.
Oni su prije devet godina na sličan način počeli u Vijetnamu. Danas tamošnja tvornica ima 300 radnika. Sa svojim suradnicima maksimalno sam se angažirao pomažući belgijskim investitorima. Čim se pojavi problem, odmah ga rješavamo, otvaramo im vrata i moram reći da to radimo uspješno.

Što Vrlika od svega očekuje?

– Već sam rekao, očekujemo vraćanje života. Tvornica treba radnike. To će biti trenutno nezaposleni mladi Vrličani koji će uz sigurno radno mjesto, kao izvor egzistencije, krenuti u zasnivanje obitelji. Očekujemo da će se dio raseljenih sugrađana vratiti jer ovdje imaju obiteljske kuće i preduvjete za organiziranje života, a već imamo slučajeve da se za izbor prvih 20 zaposlenih javilo i nekoliko osoba iz udaljenih gradova.

Gospodin Laureys kaže da bi bez potpore vas i suradnika sve išlo puno sporije?

– Naš cilj je da partneri iz Belgije svoja dobra iskustva prenesu poslovnim poznanicima, kako bi među njima izazvali interes da poslije njihova preseljenja u novu tvornicu eventualno zainteresirani, po njihovoj preporuci, stignu u ispražnjene inkubatorske prostore. Čvrsto vjerujemo da je naša nada s pokrićem i da će se budućnost Vrlike upravo tako razvijati.

https://novac.zabranjeni.hr/novac/aktualn ... i-15112635

Kako uopće misle provući ovaj drugi kolosjek pruge kroz Rijeku? I ovaj jedan prolazi između zgrada i ulica, nema tu baš prostora...