Mislim da bi lista otprilike isla:

-Mostar (skoro kompletan zapadni dio grada, jugoslavenski centar industrije lakih metala, vrhunac saveznog ulaganja je bio Soko, jugoslavenski proizvodjac aviona i primjer tadasnje domace "visoke tehnologije", za tu priliku su u Mostar dovedeni kadrovi, inzenjeri iz cijele Jugoslavije). Mostar je imao daleko natprosjecnu paznju Jugoslavije ako se usporedjuje sa skoro svim gradovima u BiH.
-Novi Travnik (Pucarevo): potpuno novi planski grad, valjda za potrebe namjenske industrije
-Neum (to je vise bilo s republicke razine, u privatni turisticki Eldorado ga pretvorila tadasnja komunisticka republicka elita)
-Capljina (socijalisticki utopijski urbanizam, pruga, najveca hidroelektrana u BiH)
-opcina Rama, trajno izmijenjen zivot i lokalni identitet stanovnika gradnjom kolosalnog projekta Ramskog jezera

Ostali gradovi i mjesta su bili vecinom ekonomski zanemareni i zapustani, i njihovo vrijeme dolazi poslije 1991.

Jesam li stogod zaboravio?

One koje sada imaju najveci broj nezaposlenih.

Kad obradimo hrvatske krajeve u BiH, prirodno prosirenje teme je cijela BiH, pa i Jugoslavija.

Gdje ti je Sarajevo?

Razvijani su planski svi veći gradovi.
Zenica rudarstvo, grad je postao primjer socijalizma, razvijan identitet radničke klase i industrijskog grada, 25% stanovništva grada radilo u Željezari.
Isto tako i Tuzla.

Krenuo sam s fokusom na vecinski hrvatske prostore u BiH, jer je ta tema posebno nama zanimljiva, jer odredjuje dijelom ekonomiju koju smo naslijedili. No ta tema se brzo iscrpi, tako da ohrabrujem komentiranje cijele BiH i EXYU. Naravno, Hrvati velikih gradova su bili dio i tog razvoja Sarajeva, Banja Luke, Zenice i Tuzle, radilo se o nekih dodatnih 50-100 k stanovnika hrvatske populacije.

Sto se tice BiH, ona u tursko doba nije imala prave gradove, u smislu moderne ekonomske aktivnosti (industrije ili visih grana gospodarstva), obrazovanja, tehnologija, znanost, kultura itd. Austrija je udarila temelje industrijalizaciji i izgradila osnovnu infrastrukturu. Zatim je Jugoslavija opismenila stanovnistvo koje je bilo 98% nepismeno i napravila sve gradove i tvornice.

BiH je usla u 20. stoljece sa 98% nepismenog stanovnistva, bez da je itko vidi neki stroj (cak ni parni), zaobisli su ju i svi valovi europske kulture (renesensa, barok), sa 0 znanstvenika i znanstvenog doprinosa sve do 20. stoljeca, 0 skladatelja, 0 slikara i kipara, 0 izumitelja, prakticki ne postoji biografije osoba iz Mracnog Vilajeta koja je do prije 20. stoljeca dala ikakav doprinos covjecanstvu, bez ikakve infrastrukture (ceste ili zeljeznice), a na prostoru cijele BiH je bilo samo 100-njak trajnih gradjevina, vecinom dzamije.

Naravno da onda 95% zasluga za gradnju preuzima Jugoslavija, a 5% Austrija. BiH je 1877. godine bila jos u srednjem vijeku i apartheid-feudalizmu sa samo primarnim sektorom ekonomije (primitivna poljoprivreda, i zanati kao iz 13. stoljeca).

Mostar, Travnik i Sarajevo su uspjeli relativno gledajuci profitirati i iz turskog doba, jer su imali srecu dobiti 2-3 stalne kamene gradjevine, sve ostalo u BiH treba arheoloski kopati sve do Rimljana da bi se dokazala prisutnost civilizacije na tom prostoru.

Tocno.

"Mračni vilajet" jednostavno. Komunisti su njima stvarno valjali. Pendrecima ih unormalili.

NT su srpski komunisti napravili, i dali mu ime po Djuri Pucaru Starijem....doveli Srbe, koji su bili dominantna snaga u varosici.
Primecujem neku YU nostalgiju, kao zal za mladoscu, bratstvom i jedinstvom, "velikom drzavom" i njenim "vrednotama".

Da li podrzavas koncept jedinstvenog trzista i carinske unije B6 (pravilnije B5+) ?

Planski razvoj kreće tek s AU.
Ista ciljano dovodi kvalificirane radnike, prvu glazbenu školu u BiH u Sarajevu otvara Čeh, Česi otvaraju prvo kazalište u BiH.
AU otvara 40 tiskara u BiH, pokrenuto preko 150 listova.
Za vrijeme AU najviše listova poslije Sarajeva izlazilo je u Mostaru.

Za vrijeme turske uprave urbanizam se svodio na čaršiju i mahalu.
Na prometnom karavanskom putu izgradiš čaršiju za obrt i trgovinu u pogodnoj kotlini, i mahalu za stanovanje po okolnonim brežuljcima i padinama.

Kad su srbski imperijalisti ubili austrijskog i hrvatskog nadvojvodu Franza Ferdinanda i započeli svjetski rat (znamo da se budući Car Franz najžešće zalago za trojedinu državu) zapečatili su sudbinu industrijalizacije Dalmacie. Nezavršeni tuneli (pruge Zagreb-Dubrovnik-Boka) kod Sinja-Livna-TG stoje ko spomenik izgubljene budućnosti hrvatskog naroda.
Jugoslovenska zabrana trgovine nakon rata 1918 je uzrokovala emigraciju i stvorila švercere, to su dvije stvari po kojima smo i danas poznati.
Ako polazimo od premise da su ljudi najveće bogatstvo, možemo zaključiti da je Titina Juga 1945 uništila sve krajeve HB jer oni najbolji su otišli, a ono malo što je ostalo ionako je u manjini, pa ne mogu ni doć do izražaja.

Centar industrije lakih metala jako niskog kvaliteta. Drug Bijedić je bio van sebe od besa kada je saznao da alumunijum iz kombinata ne može da se koristi u proizvodnji letelica za Soko jer ne odgovara svojim tehničkim karakteristikama. Drugovi odgovorni Bijediću su ga lagali, pa je posledično on lagao druga Jožu. Bio je to human centipede žestoke kritike, Tito i drugovi iz komiteta su se sasrali za sve pare na druga Džemala, a drug Džemal se israo i izdrao na drugove za koje je on bio odgovoran. Epilog velikog trijumfa samoupravnog socijalizma se ogledao u tome da je aluminijum odovarajućeg kvaliteta morao da se uvozi.

on topik, meni je novogradanja u Kiseljaku mnogo dobra, baš idealne zgrade za život ljudi.

Onaj grad u kojem su i od Junuza napravili gospodina. Sve se može sa velikom gomilom potrošenog novca.

Skupljanje kolekcije gvožđe-oksida i ostalih sekundarnih sirovina u cilju zamene za novac, ne čini čoveka gospodinom. Kad konačno otvori halal ribnjak, biće efendija pravo. Riblja asimiliacija, nema efikasnije od toga, musimani će da prodaju veru za pastrmku brže nego Indijanci za vatrenu vodu. Tragedija našeg vremena je da je takva ideja ostala u zapećku, a Drina je bila tako blizu, falilo je samo malo vizije. Bojim se da je sada kasno i vi svi ste krivi zbog toga. Tuga kakva propuštena prilika.

Hlivno