Ova godina nije ni izbliza dobra za malinare kao prošla. Prvo je poskupio repromaterijal, zatim su kišno vrijeme i kasni mrazevi smanjili prinose maline. Pretpostavlja se da je prinos smanjen za oko 40 posto. S druge strane, smanjena je i kvaliteta maline jer je kiša smanjila šećer što je također otežavajuća okolnost za uzgajivače. U susjednoj Srbiji, koja je jedan od najvećih europskih proizvođača maline, tržište je nešto urednije. Predstavnici Asocijacije poljoprivrednih proizvođača maline Srbije donijeli su odluku da akontacijska cijena za ovogodišnji rod maline ne bude ispod 2,30 eura.

Ovo je tema za RS-ovce i drugi dio Federacije.

U VITEZU JAKE MJERE OSIGURANJA: Malinari blokirali sve ulaze u firmu koja otkupljuje maline

Uzgajivači malina blokirali su u poslijepodnevnim satima sve prilaze u firmu “Natural food d.o.o. Sarajevo” u mjestu Šantići kod Viteza jer su nezadovoljni otkupnom cijenom maline, a predstavnici firme otkupljivača nisu se još uvijek sastali sa proizvođačima hrane. Iz firme niko ne može ući niti iz nje izaći.

Prije ovoga poteza malinari su više od tri sada blokirali saobraćaj na magistralnoj cesti M-5 u mjestu Šantići, ali ta blokada je završena uz nadu da će predstavnici “Natural fooda” pristati da pregovaraju sa radnicima, potvrdio je uzgajivač malina Ivo Kaščel.

Malinari protestiraju jer je otkupna cijene maline snižena na 2,50 maraka za kilogram, dok je prošle godine iznosila od 3,30 do 3,50 maraka.

“Tražimo da cijena bude identična kao i prošle godine, ni feninga manje, jer će u protivnom malinari doživjeti propast. Dok platimo oranje, prskanje, radnu snagu, ne ostane nam ništa. Ljudi moraju živjeti od nečega. Imam petero djece, svi su u malinama i beru, a ne znam hoću li sutra moći naplatiti. Berba traje već 20 dana, a niko mi nije marke uplatio”, kazao je uzgajivač malina Ivo Kaščel.

Predstavnik firme “Natural Food” Antun Lovrić stigao je u Vitez oko 15:30 sati kako bi razgovarao s proizvođačima malina.

Lovrić je objasnio proizvođačima da će firma “Natural Food” poslovati na isti način na koji posluje već 12 godina, s tim da ne mogu uplaćivati novac avansno niti u gotovini proizvođačima malina, te da zbog toga otkupljuju malinu po akontativnoj cijeni od 2,5 KM, što, prema Lovrićevim riječima ne mora biti i finalna cijena otkupa maline, te da bi finalna cijena trebala biti poznata tokom mjeseca jula.

Sadnju malina u BiH ove godine pomogle su i vlade Japana i Norveške putem projekta UNDP-a koje su u Donjem Vakufu, Uskoplju i Prozor-Rami sudjelovale s 55 posto od ukupnih sredstava, a općine su sudjelovale s 30 posto, dok su korisnici projekta uložili 15 posto.

Za razliku od smilja, maline su jako podlozne vremenu.

Josip Laštro iz Busovače izumio prvi berač malina u BiH

Izumitelj Laštro prezentirat će i pojasniti funkcije i mogućnosti rada tog priključka...

Josip Laštro iz Busovače izumio je prvi berač malina u Bosni i Hercegovini, a svoj će izum predstaviti danas u dvorištu hotela "Tisa" u Busovači u 18 sati.

Berač malina Busovača (BMB) funkcionira na osnovu potiskujućeg zraka i koristi se kao prikjučak na traktor ili radnu mašinu.

Ima sedam različitih funkcija, odnosno motora i može brati maline širine do jedan metar i visine do dva metra u malinjacima na ravnoj i neravnoj površini.

Izumitelj Laštro prezentirat će i pojasniti funkcije i mogućnosti rada tog priključka, kao i novitete u odnosu na slične postojeće strojeve u svijetu, uživo pokazati rad stroja, te prikazati video prezentaciju rada ovog stroja u malinjacima na području Središnje Bosne.

Nakon prezentacije gosti će imati priliku družiti se uz domjenak pripremljen za taj događaj.

Osim toga, problem bh. proizvođačima je i to što su se Poljaci počeli baviti proizvodnjom malina u velikoj mjeri te je daju po mnogo nižim cijenama u odnosu na one u BiH.

Prema podacima VTKBiH i analizama USAID/Sweden FARMA II projekta izvoz smrznute maline u deset mjeseci ove godine iznosi gotovo 50 milijuna KM, što je za oko 100.000 KM manje u odnosu na prošlu godinu. Takav omjer i nije problematičan. No, prema istim podacima, posljednjih mjeseci zabilježen je pad izvoza, pa je samo u rujnu i listopadu pao za 34 posto.

Otkupit ce Bakir i Erdogan. Ha ja. Uvijek se treba uzdat u ummet.

S druge strane, proizvođač malina iz Željeznog Polja i direktor zemljoradničke zadruge "Žepački rolend" Žepče Mirzet Krehmić ističe da malinari iz Željeznog Polja neće odustati od proizvodnje bez obzira na otkupnu cijenu.

"Mi iz Željeznog Polja smo radili i kad su maline bile 1 KM i kada su bile 4 KM, svjesni smo situacije i cijena nam ne igra ulogu, bitno je da imamo sigurnost otkupa, a cijenu neka diktira svjetsko tržište. Savjetujemo proizvođačima da ne idu u nove sadnje, da dobro razmisle prije uzimanja sorti, da siju ono što je traženo na tržištu. Savjetujemo da što bolje održavaju postojeće zasade kako ne bismo došli u probleme da to poslije nemamo kome prodati", ističe Krehmić.

Tawakkalna ala Allah. Ya Allah! La hawla wala quwata illa billah.

Upravo zbog hiperprodukcije, trgovina i izvoz ne mogu pratiti proizvodnju, poručeno je na okruglom stolu "Stanje i perspektive proizvodnje i izvoza maline u BiH".

"Fokus se treba prebaciti s kvantiteta na kvalitet, na povećanje prosječnih prinosa i na smanjenje zasada proizvodnih površina jer je u posljednje vrijeme fokus samo na širenju proizvodnje. Došlo je do smanjenja potražnje ne tržištu, a ne možemo se takmičiti kvantitetom. Prošle godine glavna prednost nam je bio kvalitet, a sada je ispaštao zbog vremenskih uslova", kazao je menadžer Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH Armin Kurbegović.

Ovosezonski postotak kvaliteta prve klase malina nije veći od 65 posto, dok je u prethodnoj sezoni bio 85 posto. Istovremeno, veliki broj hladnjača ima probleme s plasmanom robe na evropsko tržište.

Otkupljivačima problem cijena koju su sami kreirali


Otkupljivači tvrde da je nekonkurentnosti doprinijela i cijena koja je nerealno visoka, iako su upravo oni odgovorni za njeno definiranje.

"Ove godine cijena nije smjela biti viša od 2,50 ili 2,70 KM, a polka je plaćana 3 KM, vilamet 3,10 KM, a miker 3,30 KM. Ne možemo izdržati dvije godine zaredom na ovakav način. Imamo punu količinu u hladnjačama po visokim cijenama i ove godine smo nekonkurentni i postavlja se pitanje da li će se otkupljene maline iz sezone 2016. moći isporučiti na evropsko tržište do početka naredne sezone. U Poljskoj je, recimo, otkup u bio enormno velik, a cijene su mnogo niže od naših", rekao je Goran Papić, direktor kompanije Natural Food Sarajevo.

Hiperprodukcija u pitanje dovodi i maline koje će biti proizvedene u 2017. i 2018. godini. Papić ističe da se u novoj sezoni očekuje 25.000 tona, a kapacitet hladnjača je 18.000 tona.

"Šta ćemo sa 7.000 tona malina, ko će ih otkupiti? Moramo imati podršku od države kroz subvencije za kapitalna ulaganja sa 30-35 posto ili da se ugledamo na evropske države gdje se daje 10 centi za kilogram otkupljenog i zamrznutog proizvoda i dodatnih 10 centi za izvoz. To bi pomoglo svim otkupljivačima da prošire kapacitete", tvrdi Papić.

Proizvođači tvrde da su im otkupljivači prodavali nekvalitetne sadnice


Predsjednica udruženja "Eko brda" iz Olova Jasminka Hadžiabdić glavnim krivcem za situaciju u kojoj su se našli proizvođači i hladnjačari smatra upravo hladnjačare, jer su oni diktirali cijenu malina i poticali proizvodnju prodajući sadnice.

"Veliki broj hladnjačara ima svoje rasadnike i bilo im je u cilju da prodaju što više sadnica, a veliki broj tih sadnica je bio upitnog kvaliteta. Bilo je evidentno da to nisu bile sadnice iz rasadnika, ali su ih prodavali da bi ostvarili profit. Firma iz Visokog je iz Poljske uvezla zaražene sadnice i ljudi koji su ih posadili su sve morali povaditi, ne mogu tri godine ništa saditi. Dobar dio hladnjačara nije isplatio maline, prodali su sadnice, a kada su ljudi napravili planove promijenili su priču i sada zagovaraju zaustavljanje proizvodnje", kazala je za Klix.ba Jasminka Hadžiabdić.

Hadžiabdić ističe da je problem nastao jer hladnjačari nisu udruženi i nemaju zajedničku strategiju.

"Ne mogu prodavati dva miliona sadnica ako je kapacitet njihovog rasadnika milion ili 700-800 hiljada. Sada stvaraju ambijent da će sljedeće godine biti sretan malinar koji bude imao kome prodati maline. Oni kukaju, a šta bi trebali malinari koji su umjesto tri tone nabrali 500 kilograma? Hladnjačari se okupljaju jer neće zaraditi pola miliona nego 100.000 hiljada, to nije korektno. Nama je svaka cijena iznad 3 KM prihvatljiva, ali ako se desi da cijena padne ispod 2 KM malinari će odustati od proizvodnje i bavljanja poljoprivredom", poručila je Hadžiabdić.

S druge strane, proizvođač malina iz Željeznog Polja i direktor zemljoradničke zadruge "Žepački rolend" Žepče Mirzet Krehmić ističe da malinari iz Željeznog Polja neće odustati od proizvodnje bez obzira na otkupnu cijenu.

"Mi iz Željeznog Polja smo radili i kad su maline bile 1 KM i kada su bile 4 KM, svjesni smo situacije i cijena nam ne igra ulogu, bitno je da imamo sigurnost otkupa, a cijenu neka diktira svjetsko tržište. Savjetujemo proizvođačima da ne idu u nove sadnje, da dobro razmisle prije uzimanja sorti, da siju ono što je traženo na tržištu. Savjetujemo da što bolje održavaju postojeće zasade kako ne bismo došli u probleme da to poslije nemamo kome prodati", ističe Krehmić.

I direktor USAID/Sweden FARMA II projekta Adrian Neal je istakao da su strateška partnerstva između proizvođača i otkupljivača nužna kako bi se izbjegle situacije da se proizvod nema kome prodati. BiH ima potencijal, ali jedino na taj način ovaj sektor može imati svijetlu budućnost.

Vjerojatno ce slicna stvar pogoditi i smilje, ali nadajmo se ne tako brzo.

Srecom Poljaci ne mogu proizvoditi smilje. Ali Turci i Sirijci mogu.

Da. Smilje čeka sličan razvoj situacije.