A zamisli da krenu aktivno, s većom lovom (preko zaklada, zašto ne) u izgradnju obrazovnih institucija, think tankova, medija...

Naravno, lakše je krkat janjetinu i mantrat o antikristima i masonima koji kontroliraju medije i državu.

Mepas preuzeo osječki Kandit



U petak je potpisan Predugovor o prijenosu i preuzimanju poslovnih udjela u društvu Kandit d.o.o. za proizvodnju bombona i čokolade izmedu Kandit Grupa d.d. Osijek i Mepas d.o.o. Široki Brijeg


Prema obavijesti objavljenoj na Zagrebačkoj burzi transakcija je vrijedna šest milijuna eura (oko 12 milijuna KM).

Širokobriješki Mepas preuzimanjem Kandida nastavio je svoje širenje u konditorskoj industriji u Hrvatskoj. Njegova matična tvrtka u konditorskoj industriji je bjelovarski Koestlin koji je već imao udjele u Kandidu. Dosadašnji većinski vlasnik Kandit grupe bila je tvrtka Termes, koju su kontrolirali IPK zavod za ekonomiku, projektiranje i programiranje razvoja, osječka Premisa, M San ulaganja, Vage i Žito.


Poslovni portal

http://www.hercegbosna.org/vijesti/gosp ... -3544.html

Nakon prošlogodišnjih pregovora s poduzetnikom i vlasnikom “Brodotrogira” Dankom Končarom, koji nisu rezultirali prodajom hotela “Marjan”, bivši splitski gradonačelnik i vlasnik hotela “Marjan” Željko Kerum, ušao je u novu rundu pregovora za prodaju toga splitskoga prvokategornika.

Kako nam je u razgovoru Kerum osobno potvrdio, interes za hotel “Marjan” pokazao je bogati hercegovački biznismen i vlasnik velikoga hrvatskog osiguravateljskog koncerna “Agram” Dubravko Grgić. Koliko je Grgić uspješan, najbolje govori da su ga mediji, ali i konkurencija, okrunili titulom “kralja hrvatskog tržišta osiguranja”.

- Razgovaram s Grgićem oko prodaje hotela. Što će biti na kraju, vidjet ćemo. Možda hotel prodam, možda i ne prodam, ali interesa za kupnju svakako ima. Što se tiče menadžmenta koji će voditi hotel, mogu reći da on ostaje u rukama “Hiltona” u čijem će lancu “Marjan” poslovati. Ne brinem se ja oko “Marjana”, prodat ću ga sigurno, prije ili kasnije i to za pravu cijenu - rekao nam je bivši splitski gradonačelnik koji se nakon političkih voda ponovno vratio u biznis.

U sjedištu Agrokora danas je potpisan kupoprodajni ugovor između Jamnice, kompanije u sastavu Agrokor koncerna i Stanić Grupe, kompanije sa sjedištem u Splitu, o preuzimanju linije voćnih sokova "juicy". Investicija je vrijedna 45 milijuna eura.

Na osnovu toga kupoprodajnog ugovora s Jamnicom, Stanić Grupa postaje novim vlasnikom punionice sokova u Jastrebarskom te brendova sokova pod nazivima "juicy", "TO", "juicy fruits", "juicy kids" i "juicy vita".

Ovom snažnom investicijom vrijednom 45 milijuna eura, Stanić Grupa potvrdila je svoju stratešku odluku ulaska u segment proizvodnje sokova radi daljnjeg novog ulaganja u proizvodnju te jačanja i širenja biznisa i brendova na tržištima regije.

Na ovaj način Stanić Grupa, koja je dosad snažnije bila prisutna na tržištu BiH, čini velik korak u širenju na Hrvatsku i susjedna tržišta te postaje jedan od značajnijih ulagača na hrvatskome tržištu. Jamnica nastavlja uspješno širenje biznisa na tržištu regije i šire u segmentu voda, ledenih čajeva, gaziranih pića i funkcionalnih napitaka te širenje prodaje i distribucije trgovačke robe.

Stanić Grupa sa sjedištem u Splitu, od svog osnutka, 1993. godine, razvija poslovanje na dva susjedna tržišta te trenutno zapošljava 500 zaposlenika.

U proteklih dvadeset godina Grupa je bila orijentirana mahom na distribuciju pića, tehničke robe i duhanskih proizvoda, te u tim segmentima postigla iznimne uspjehe i status organizacije s uspješnom distributivnom mrežom i vrhunskom uslugom prema kupcima i potrošačima.

Dugogodišnja saradnja s vodećim svjetskim kompanijama u segmentima pića, duhana i tehničke robe, potvrda su da je Stanić Grupa uspješno usvojila visoke svjetske standarde poslovanja i s tim zaleđem bila spremna za nove izazove, prije svega za razvoj vlastite proizvodnje, posebno na onim područjima na kojima se već dokazala u distribuciji i izgradnji branda.

U tom smislu, akvizicija "juicy" sokova idealno se uklapa u definiranu viziju Stanić Grupe, koja ne samo da namjerava održati visoki nivo kvalitete, već proširivati asortiman i proizvodne kapacitete u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. U vrlo kratkom periodu planira se otvaranje novih radnih mjesta, a jedan od prioriteta bit će i maksimalno iskorištavanje domaćih resursa i kadrova te na taj način osnaživanje domaće industrije u obje države, saopćeno je iz Stanić Grupe.

Bosna i Hercegovina ima 90 multimilijunaša, barem tako tvrdi američki portal Wealth-X. Prema istom izvoru, njihovo bogatstvo se procjenjuje na devet milijardi dolara. U odnosu na 2012., zemlja je dobila pet novih milijardera. Prema metodologiji rada Wealth-X, svaki pojedinac čije bogatstvo prelazi 30 milijuna dolara, spada u kategoriju multimilijunaša. To podrazumijeva gotovinu, nekretnine, umjetnine, avione, helikoptere, luksuzne automobile, ali i dionice. Zanimljivo je da je u BiH sa 2012. na 2013. godinu broj super bogataša porastao sa 65 na 85, a ukupna imovina sa osam na devet milijardi dolara.

Među najbogatijima su hercegovački poduzetnici: Marijan Primorac, poznat po zastupništvu i distribuciji cigareta Tvornice duhana Rovinj u BiH te Mirko Grbešić, vlasnik Mepas grupe. Prvi raspolaže kapitalom od 60, a drugi od 90 milijuna eura.

Među bogate se ubrajaju i Nijaz Hastor iz Sarajeva, vlasnik ASA Prevent grupacije, Gavrilo Bobar, biznismen iz Bijeljine i Fahrudin Radončić, donedavno vlasnik dnevnog lista Avaz i državni ministar sigurnosti.

Građani misle da su bh. političari najbogatiji:

Ovdašnji građani nisu daleko od istine. U Bosni i Hercegovini, 27 političara, obavljajući funkcije, stekli su ogromno bogatstvo. Najmanje troje od njih imaju imovinu vrijednu preko pola milijuna eura. Među njima je i Kemal Čaušević, donedavno direktor Uprave za neizravno oporezivanje. Tijekom sedam godina obnašanja te funkcije, Čaušević je kupio devet stanova i poslovnih prostora i 20 duluma zemljišta.

No, nije jedini.

Prema navodima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), imovina Zlatka Lagumdžije, ministra vanjskih poslova i lidera SDP-a, prelazi milijun eura. U najbogatije bosanskohercegovačke političare se ubrajaju i Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i SNSD-a, Nikola Špirić, državni ministar financija i trezora, te drugi čovjek u Dodikovoj stranci.

“Ukupna vrijednost imovine porodice Lagumdžija danas prelazi dva milijuna maraka, a više od polovice je stečeno nakon 2002. godine. Tu su tri stana u Sarajevu, stan u Dubrovniku, imanje na Poljinama. Predsjednik RS, Milorad Dodik, je naveo da izdržava sina Igora, koji tada nije imao prihode, ali jeste imovinu vrijednu 2,6 milijuna maraka. Dodik je podigao i kredit od skoro 1,5 milijun maraka, pri čemu je mjesečna rata kredita veća od 19.000 maraka”, navodi Ermin Zatega, novinar CIN-a.

“Svu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu porodica Dodik je procijenila na 5,7 milijuna maraka, u što su uračunati stanovi u Beogradu, imanje u Laktašima i niz drugih nekretnina. Nikola Špirić je u samo dvije godine stekao obiteljsko imanje, luksuzni automobil, a ušteđevina se povećala za oko 80.000 maraka. Špirić je tada napisao da posjeduje obiteljsko imanje u Drvaru, troipolsoban stan u Banjoj Luci, dvoipolsoban u Novom Sadu, dok njegovi sin i kćerka imaju po dvoipolsobne stanove u Beogradu i Beču“, ističe Zatega.

Na primjeru imenovanih političara nije teško zaključiti kako su politika i novac u Bosni i Hercegovini u sprezi. No, postavlja se pitanje – kako u državi, u kojoj 600.000 osoba živi ispod opće granice siromaštava, a svaki peti građanin preživljava od jednog i po eura dnevno, postati bogat?

“Nitko od onih koje poznajem se nije obogatio svojom poduzetničkom idejom, nekim dobrim pothvatom. Sve je bilo povezano, ili na bazi prevare ili na bazi korupcije ili na bazi pozicije i položaja, povezanog s politikom. Među tih 20-tak koje znam, 10-tak je onih koji su bili na političkim funkcijama, vrlo visokim, do nivoa premijera”, kaže Ivan Šijaković, profesor na banjalučkom sveučilištu.

Sud BiH je prošle godine blokirao imovinu Kemalu Čauševiću, bivšem direktoru Uprave za neizravno oporezivanje, koji se dovodi u svezu s organiziranim kriminalom. I to je sve što je bosanskohercegovačko pravosuđe poduzelo svih ovih godina, unatoč brojnim medijskim izvješćima o mogućem nelegalnom stjecanju imovine vodećih ljudi u političkom životu BiH. Slučajevi poput Ive Sanadera u Hrvatskoj i Miroslava Miškovića u Srbiji, u ovoj zemlji su misaoni pojam.

“Pravosuđe BiH se nalazi pod kontrolom politike. Najbolji dokaz za takvu tvrdnju jeste činjenica da ni jedan slučaj visoko pozicioniranih političara nije doveden do kraja”, zaključuje Srđan Blagovčanin iz Transparency international BiH.

Mnogi u BiH otvaranje istraga o bogaćenju bh političara “preko noći” dovode u vezu sa približavanjem zemlje ka Europskoj uniji i ispunjavanjem standarda koje ta institucija postavlja pred svaku zemlju, što je uostalom bio slučaj i s Hrvatskom i Srbijom. No, uzme li se u obzir činjenica da BiH ide puževim koracima ka Europskoj uniji, čini se da preispitivanja bogatstva pojedinih vodećih ljudi, još zadugo neće biti.

Ličnost u fokusu

Pero Gudelj

Pero Gudelj, vlasnik poslovnog sistema Fis iz Viteza kojeg je pokrenuo 1992. godine sa desetak radnika, ovih dana s ponosom može reći da njegov cilj od 5.000 zaposlenih u Fisu više nije samo puki san.

Gudelj je vlasnik kompanije u kojoj platu zarađuje 3.000 radnika, a osim trgovine, posao je proširen na proizvodnju tekstila i namještaja. Sve izgleda kao san u državi koja je većini građana noćna mora.

Tvorac viteškog čuda u intervjuu za Oslobođenje još jednom je podsjetio da su prosječne plate u realnom sektoru male. Takve su - kakve su, ali i od takvih plata država uzme pozamašan kolač i, navodno, taj novac usmjerava na kvalitetnije obrazovanje, zdravstvo ili školstvo.

"Imamo 3.000 zaposlenih i dajemo milion KM za socijalno i penziono", podsjetio je Gudelj.

Prekipjelo je očito i njemu. Vidi i on da se poslodavci siti naplaćaju raznih naknada, a najzadovoljniji su na kraju oni koji rade u državnoj administraciji od koje je slaba fajda. Niti poslodavac može zaraditi koliko država može pojesti, niti radnik sa platom od 500 ili 600 KM može reći da dobro živi. Naročito u gradskim sredinama, gdje je život skuplji.

Ipak, Gudelj ide dalje zajedno sa svojim radnicima i paralelno gura trgovinu i proizvodnju. I opet ukazuje na problem sa sirovinama za proizvodnju namještaja. Podsjeća i apeluje da se hitno zaustavi izvoz balvana i daski iz BiH i da kopiramo susjednu Hrvatsku koja je to ranije učinila. Gudelj govori ono što bi trebalo da kažu federalni ili kantonalni ministri. Oni bi trebali biti ti koji štite interes države, a interes države je valjda da joj građani ne budu gladni, da imaju posao, da se proizvodi i da onda država uzme sebi ono što joj pripada, ali ne ovoliko.

"Ja sam za to da se zaštite ljudi koji nemaju dovoljno novca. Novac treba da cirkuliše što brže i da ga ima što više. Ako ga imamo mi, imaće ga i svaki čovjek koji dobije platu. Apelujem na političare da sebi smanje platu", rekao je Gudelj.

Pero Gudelj zdravo razmišlja. Vjerovatno zbog toga tako dugo uspijeva da se zadrži među najuspješnijim bh. biznismenima i da bude "samo" čovjeku čovjek. Može se kada se hoće. Nije sve bruto i neto.

U Beču je održana Gala večer Udruge hrvatskih poduzetnika u Austriji. Na večeri su bili prisutni i predstavnici Hrvata u BiH. Među njima bio je dopredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda Josip Jerković, predsjednik Vlade Županije Posavske Marijan Klaić, načelnik Orašja Đuro Topić i predstavnik BiH pri OSCE-u i ostalim međunarodnim organizacijama i budući veleposlanik BiH u Beču Tomislav Leko, predsjednik UBH Prsten Mijo Marić te poduzetnici iz Srednje Bosne. Domaćin mag. Anto Sluganović porijeklom iz Brčkog, predsjednik Udruge hrvatskih poduzetnika i vlasnik kroativ.at, na taj način želi približiti hrvatske predstavnike bečkoj dijaspori, ali i tako otvoriti suradnju koja bi mogla pomoći hrvatskim općinama u BiH da lakše dođu do ulaganja i kapitala.

Ova večera je samo početna točka suradnje i pomoći Hrvatima u BiH, posebno nazočnim gostima iz Posavine. Upravo se na taj način grade kontakti i mostovi. Hoće li to naši političari znati iskoristiti – to je drugo pitanje, ali se nadamo kako će svi izvući nešto korisno, s obzirom na zvučna poduzetnička i politička imena koja su se zajedno družila u bečkom Kursalonu.

Bečki Kursalon bio je sinoć domaćin drugoj Gala večeri Udruge hrvatskih poduzetnika na kojoj je sudjelovalo oko 350 uzvanika iz gospodarskog i političkog života grada Beča i Austrije, kao i gosti i visoki uzvanici iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske na čelu sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem.

Ovogodišnja Gala večer Udruge hrvatskih poduzetnika održana je pod svečanim pokroviteljstvom Europske komisije i motom „bečki, hrvatski, europski“. U skladu s motom Kursalon je bio ukrašen bojama Europske unije, Austrije, Hrvatske i Beča. Na Gala večeri su sudjelovali brojni visoki uzvanici i gosti među kojima i predstavnici Grada Beča i zastupnici u bečkom gradskom i pokrajinskom parlamentu, zastupnica Anica Matzka-Dojder i zastupnik Peko Baxant, zastupnici u austrijskom parlamentu, Nikolaus Berlakovich i Christian Höbart, gradonačalnik Orašja Đuro Topić, dopredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda Josip Jerković, predsjednik Vlade Županije Posavske Marijan Klaić, predstavnik BiH pri OSCE-u i ostalim međunarodnim organizacijama i budući veleposlanik BiH u Beču Tomislav Leko, konzul Republike Hrvatske u Beču Branimir Lončar, veleposlanik Republike Hrvatske u Beču, Gordan Bakota, gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić, voditelj Predstavništva Europske komisije u Austriji dr. Johann Sollgruber, predstavnici Gospodarske komore Grada Beča i Gradišća, Davor Sertić i Anton Bubits, predsjednik Udruge “Prsten” Mijo Marić, vlasnik i direktor Kursalon grupe Josip Šušnjara kao i brojni drugi gosti, prijatelji i poslovni partneri članova Udruge.

Druga Gala večer Uruge hrvatskih poduzetnika službeno je započela izvođenjem himne Europske unije, Republike Austrije i Republike Hrvatske i pozdravnim govorom predsjednika Udruge hrvatskih poduzetnika. Predsjednik Udruge hrvatskih poduzetnika Mag. Anto Sluganović je u prigodnom obraćanju istaknuo važnost povezivanja hrvatskih poduzetnika u Austriji kao i povezivanja poduzetnika iz Austrije s poduzetnicima iz Hrvatske i BiH. „Udruga hrvatskih poduzetnika povezuje hrvatske poduzetnike u Austriji i gradi mostove između Austrije, Hrvatske i BiH“, istakao je u svom govoru predsjednik Sluganović. Predsjednik Sluganović se također zahvalio i svim gostima, članovima i suradnicima te svim onima koji su pridonijeli i pridonose radu Udruge.

Nazočnima se je obratio i veleposlanik Gordan Bakota koji je pohvalio izuzetne napore i dostignuća koje je u vrlo kratkom vremenu napravila Udruga hrvatskih poduzetnika. Voditelj Predstavništva Europske komisije u Austriji, dr. Johann Sollgruber u svom je govoru izrazio priznanje Udruzi hrvatskih poduzetnika te pohvalio europsku orjentaciju Udruge koja aktivno radi na povezivanju dvaju europskih zemalja. Zastupnica u bečkom gradskom i pokrajinskom parlamentu, Anica Matzka-Dojder je pohvalila doprinos članova Udruge gospodarskoj izvrsnosti Grada Beča te te izrazila svoju potporu daljnjem radu Udruge.

Gradonačelnik Zagreba, Milan Bandić nije krio oduševljenje izuzetnom organizacijom večeri te je podsjetio na izuzetnu važnost postojanja Udruge koja svojim aktivnostima radi na povezivanju s Hrvatskom.

Službeni program Gala večeri su vodile Isabela Lavanda i Jelena Duvnjak, a u glazbenom programu je nastupila talentirana sopranistica Marija Livajušić uz pratnju orkesta „Alt Wien“

Na samom kraju službenog programa Udruzi hrvatskih poduzetnika je uručena zahvalnica za pomoć koju je Udruga pružila poplavljenim područjima u BiH. Zahvalnicu je predsjedniku Udruge Hrvatskih poduzetnika Mag. Anti Sluganoviću predao gradonačelnik Orašja, Đuro Topić.

Povodom završetka veleposlaničkog mandata u Beču, predsjednik Sluganović je u ime Udruge hrvatskih poduzetnika veleposlaniku Republike Hrvatske Gordanu Bakoti uručio prigodan poklon.

Prema potvrđenim informacijama iz policijskih izvora, Pero Gudelj je pokušao samoubojstvo. Navodno je nađeno i oproštajno pismo u automobilu.

Ne zna se još je li nešto osobno, ili nešto vezano uz FIS.

POZADINA TRAGEDIJE PERE GUDELJA: Supruga ga varala s prvim suradnikom, za razvod tražila 200 miliona KM!

Bosanskohercegovački privrednik Pero Gudelj, koji je juče pronađen s prostrijelnom ranom glave, nedaleko od Viteza, nalazi se na Intenzivnom odjeljenju Klinike za neurohirurgiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu i životno je ugrožen.

– Stanje je i dalje teško, Gudelj je pod stalnim nadzorom ljekara i ne možemo reći da je van životne opasnosti, kazala je portparolka Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu Muamera Šehić.

Prema njenim riječima, informacije o načinu liječenja, operativnom zahvatu te stepenu zadobijenih povreda u skladu sa zaštitom pacijenta ne mogu se iznositi u javnost.

Gudelj je, podsjećamo, pronađen jučer oko 13.30 sati s povredama glave nanesenim vatrenim oružjem na lokalnom putu u naselju Krčevine, koji vodi prema farmi u njegovom vlasništvu.

Na mjestu gdje je pronađen zatečeno je navodno i pismo, te istražitelji sumnjaju da se radi o pokušaju samoubistva.

Gudelj je preživio pokušaj samoubistva jer metak nije ušao duboko u glavu, budući da je pucao iskosa. Ljekari su izveli operativni zahvat na rani dubokoj sedam centimetara a operativni zahvat koji je trajao skoro punih 7 sati uspješno je izveden i pacijent je trenutno u teškom ali stabilnom stanju.

Pero Gudelj (60) iz sela Gornja Večerska u Vitezu, vlasnik trgovinskog lanca FIS, ostavio je u automobilu oproštajno pismo, prenosi Večernji list.

– Oproštajno pismo s nekoliko rečenica s poznatim Perinim rukopisom zatečeno je u vozilu i u njemu je uputio posljednji pozdrav članovima porodice, a dio njegova sadržaja se odnosi na podjelu imovine, odnosno otkrio je tačnu lokaciju već ranije napisanog testamenta u kojem se navodi kome ostavlja svoje veliko bogatstvo koje je desetljećima mukotrpno sticao. Ranije je poručivao i ženi da se vrati djeci. U posljednje vrijeme je imao i psihičkih i srčanih, kao i porodičnih problema, pa je boravio u zagrebačkoj bolnici. Međutim, ni to očito nije pomagalo, kazali su za Večernji list Perini prijatelji koji o njemu imaju samo riječi hvale.

Nisu poznati pouzdani razlozi zbog čega je ovaj ugledni privrednik sebi pokušao uzeti život. Navodno je bio pred razvodom braka, zbog preljube supruge Snežane koju je nedavno zatekao "in flagranti" sa svoijim najbližim suradnikom iz uprave kompanije FIS. Razočarani biznismen smijenio je kompletnu upravu kompanije, a od nevjerne supruge zatražio je razvod braka na šta je ona pristala uz zahtjev za podjelom cjelokupne imovine stečenu u braku, a to bi po prilici značilo da bi joj pripalo oko 200 miliona KM.

Ne vjerujem u tu priču danu medijima nimalo.
Ne bi bio toliko bogat da je takav mentalitet.

Tko je izvor te vijesti ? Osoba.

Cccccccc,znao sam....
trebao je njega izdegenečiti ,a ne dizati ruku na sebe

Ne vjerujem u tu priču danu medijima nimalo.
Ne bi bio toliko bogat da je takav mentalitet.

Tko je izvor te vijesti ? Osoba.

PERO GUDELJ : VITEZ SA HARMONIKOM

PUCANJ U PODNE : TRAGEDIJA TAJKUNA IZ SREDIŠNJE BOSNE



Nakon što je poput bombe odjeknula vijest o pokušaju samoubojstva najbogatijeg i najpoznatijeg bosanskoga biznismena, karizmatičnog i samozatajnog PERE GUDELJA, vlasnika kompanije FIS iz Viteza, skovana je teorija zavjere da je digao ruku na sebe zbog izgubljene i nepreboljene ljubavi svoje supruge SNEŽANE GUDELJ koja je poodavno otišla u zagrljaj drugog, mlađeg muškarca; ipak, posljednjih dana Lašvanskom dolinom se sve glasnije govori da bi ključni motiv za pokušaj suicda Pere Gudelja mogao biti nepodnošljivi i sve agresivniji reket lešinarskih bandi koje godinama haraju tim područjem, ali i njegova bolest

Bosanskohercegovačka javnost, obitelj, rodbina i brojni prijatelji sa zebnjom prate grčevitu borbu sarajevskih liječnika za život najpoznatijeg i najbogatijeg poduzetnika iz Viteza Pere Gudelja, vlasnika nadaleko poznate i profitabilne kompanije FIS. Živi nada i vjera da će žilavi Gudelj dobiti i ovu životnu bitku. Neke liječničke informacije koje, razumljivo, stižu na kapaljku i sa izraženom dozom opreza, daju naslutiti da nesretni Pero Gudelj daje ohrabrujuće znake života, ali sve je to još daleko od izuzetno teškog kriznog stanja, nakon složene sedmosatne operacije na ustrijeljenoj glavi. Što je to prouzročilo „zatamnjenje slike“ i što je dovelo Gudelja u duševno rastrojstvo, ključno je pitanje, još nedokučiva misterija koju vjerojatno nitko neće do kraja razjasniti osim, nadajmo se, njega samoga.

BRAČNI BRODOLOM

Nakon što je poput bombe odjeknula šokantna, tragična vijest o pokušaju samoubojstva najbogatijeg i najpoznatijeg bosanskog biznismena, karizmatičnog i samozatajnog Pere Gudelja, po Vitezu i cijeloj Lašvanskoj dolini je brzinom munje skovana zavjera da je nesretni Gudelj digao ruku na sebe zbog nepreboljene ljubavi prema svojoj supruzi Snežani, koja ga je ostavila i poodavno otišla u zagrljaj puno mlađem muškarcu, navodno iz Kreševa, momku koji je, opet navodno, godinama radio u osiguranju objekata u krugu FIS-a. Istina, o tom se flertu već dugo ispiru usta po Vitezu. Pričalo se da je ljubomorni Pero Gudelj doznao za nestašluke svoje puno mlađe žene. Navodno je njezin radni prostor pokrio kamerama, a prije nekoliko mjeseci je preko nekoliko snažnih i uvježbanih plaćenika u Zenici napravio „sačekušu“ za Snežanu i njezinog ljubavnika, koji su doslovce izubijani bejzbol palicama. Supruga Snežana je nakon toga navodno definitivno napustila svog muža i hladnokrvno mu ostavila četvero djece. Prema kazivanju susjeda, Pero Gudelj je nastavio živjeti u dobrim odnosima sa svojim puncem, čija je kuća u blizini njegove. Punac se, tvrde susjedi, odrekao svoje „nestašne“ kćerke i nesebično pruža utjehu shrvanome zetu. Ali, ta tuga je za Peru Gudelja navodno postajala sve nepodnošljivija. Treba naglasiti da niti Gudelj, po svoj prilici, nije bio baš cvjećka i muž za uzor. Prema kazivanjima nekih dobrih poznavatelja njegove obitelji, i Gudelj se znao zaletjeti u tuđe grožđe i navodno je često po Zenici i nekim drugim mjestima viđan u društvu lijepih žena, i to bez haromonike. No, kako vrijeme od pokušaja suicida odmiče tako se po Vitezu i cijeloj središnjoj Bosni šire i drugačije teorije o mogućim motivima i razlozima zbog kojih je Pero Gudelj najvjerojatnije sebi htio presuditi. Nije, naime, mali broj ozbiljnih ljudi koji baš i ne vjeruju da je Gudelj pokušao sebi raznijeti glavu zbog fatalne supruge i neizdržive ljubomore.

Smatraju da će prije biti da se radilo o nepodnošljivom reketu lešinarskih bandi koje godinama haraju po Lašvanskoj dolini i koji su se i ranije često znali obrušiti na Gudeljev novčanik. Nije tajna da je Pero Gudelj, vlasnik profitabilne kompanije FIS koja je prošle godine imala dobit od blizu 25 milijuna maraka, u nekoliko navrata od rata pa do danas bio izložen reketu dobro poznatih organiziranih kriminalnih skupina na tom području. Uspijevao je to nekako vješto sve podmirivati i skrivati od javnosti, međutim, čini se da je voda ipak došla do grla. Svi koji dobro poznaju Peru znaju da je on ludo volio svoju ženu, da je bio čak i bolesno ljubomoran, ali ništa manje Pero Gudelj nije volio i novac, i to nikada i nije skrivao. Da nešto ipak „zaudara“ u cijeloj trakavici svjedoči i indikativna izjava predsjednika Udruge poslodavaca FBiH Safudina Čengića koji očajnički upozorava na nepodnošljiv reketaški teror sa različltih strana. S druge strane, u pronađenom oproštajnom pismu nesretni Pero Gudelj ne upire prstom u svoju suprugu Snežanu i ne krivi je za svoju strašnu nervnu agoniju. Dapače, on joj se zahvaljuje, što usmjerava motive na sasvim drugu stranu. U svakom slučaju, razlozi zbog kojih je Pero Gudelj digao ruku na sebe još će se dugo istraživati i pretresati.

Rekosmo već da cijeli Vitez već mjesecima “bruji” da je on bio pred rastavom braka od supruge Snežane, predsjednice Upravnog odbora FIS-a, koja je u kritično vrijeme njegovog pokušaja samoubojstva, navodno, bila u Zagrebu. Naime, prema tim tvrdnjama, ona je tražila pola obiteljske imovine pa je zbog toga dolazilo i do žestokih svađa, a pored toga imao je i ozbiljnih zdravstvenih problema. Međutim, valjda upravo zbog tih tračeva, sve je iznenadilo to što je Gudelj u oproštajnom pismu u superlativima pisao o supruzi Snežani. Naime, u oproštajnom pismu o svojoj supruzi Snežani piše sve najbolje. Upravo se njoj u svome posljednjem pozdravu, između ostalih, i najviše zahvaljuje kao dugogodišnjoj bračnoj i poslovnoj partnerici, i majci njegove djece. U drugom dijelu poruke se navodno spominje testament u kojemu je naveo svoje nasljednike. Podsjećamo, Gudelj je često u svojim javnim istupima sam znao reći da je odrastao u siromašnoj obitelji i da mu je još kao djetetu san bio da sebi u školi može priuštiti sendvič ili pecivo. No, još tada je pokazao „poslovne“ sposobnosti, pa je u školu od kuće nosio voće koje je prodavao ili mijenjao za gotove proizvode. Inače, Pero Gudelj po zanimanju je kemičar i prije rata je osam godina radio u Vitezitu, tvornici eksploziva. „Pera“ se nije sramio i nije krio, dapače, često je isticao i da je zarađivao svirajući po svadbama, a jedno vrijeme je i taksirao. Poduzetničku karijeru Gudelj je započeo 1987. godine otvarajući kafić i prvu videoteku, koja je bila preteča i prvoj privatnoj televiziji. A onda je devedesetih počeo s trgovinom koja se danas razvila do ogromnih razmjera. Od prvobitno zaposlenih desetak, danas Gudeljeve firme upošljavaju oko 3.000 radnika, različitih nacionalnosti. Uz viteški, Pero Gudelj vlasnik je još 13 prodajnih objekata u BiH i dva u Hrvatskoj.

VITEŠKI RAZVOD

Osim trgovine, Gudelj se dokazao i u proizvodnji i plasmanu namještaja na domaće i tržište Evropske unije, a odnedavno stvara i turistički brend poznat kao hotelski kompleks Eko-Fis na Vlašiću. Procjenjuje se da je Gudelj jedan od najbogatijih ljudi u BiH, a među milijunaše svrstalo ga je prije nekoliko godina i hrvatsko izdanje magazina Forbes. Gudelj je poznat i po tome što su u FIS odmah nakon rata, što je bilo neuobičajeno, podjednako zapošljavani i Hrvati i Srbi i Bošnjaci. Često je znao reći da je njegova firma bila prva koja je razbila nacionalizam. Brojne su humanitarne akcije u kojima je učestvovao a, što ti je sudbina, Univerzitetskom kliničkom centru u Sarajevu, čiji se liječnici bore za njegov život, svojevremeno je donirao 15.000 KM.

Inače, Gudelj je i prvu videoteku, kao i kasnije veliku firmu, nazvao FIS. I to po fis-duru iz kojeg je, kako je kazivao, često počinjao svirku, odužujući se tako muzici i harmonici za prvih 120.000 njemačkih maraka koje je, prema njegovim tvrdnjama, zaradio svirajući. Za sebe je ovaj najpoznatiji muzičar među poduzetnicima znao reći da „pjeva, piva i peva“.
Pero Gudelj je još uvijek u formalnom braku sa odbjeglom suprugom Snežanom. Ona mu je iz „izbjeglištva“ navodno ispostavila imovinski ultimatum. Iako se u nekim krugovima špekuliralo da je Snežanin zahtjev za podjelu imovine bio zapravo smrtonosni okidač, po svemu sudeći radi se o čistim insinuacijama. Naime, dobro upućeni izvor Slobodne Bosne je potvrdio upravo suprotno. Prema njegovim tvrdnjama, a nema prevelikoga razloga u njih sumnjati, vlasnik FIS Pero Gudelj je nedavno kod poznatoga notara Marinka Jurčevića, bivšega glavnog državnog tužitelja, i službeno svojim potpisom prepustio odbjegloj suprugi čak polovinu udjela u kompaniji. Svjedoci tvrde kako „Pera“ zapravo nije bio tada toliko tužan zbog gubitka pola kompanije, koliko zbog za njega poražavajuće i bolne stvarnosti da čak ni tada nije vidio svoju odbjeglu, nepreboljenu suprugu.

LJEKARI OPREZNO OPTIMISTIČNI

Biznismen iz viteza i dalje u teškom stanju

Prema nezvaničnim informacijama koje smo dobili iz Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, biznismen iz Viteza Pero Gudelj, koji je pokušao izvršiti samoubistvo 10. avgusta, zadobio je frontalnu i tangencijalnu povredu u nedominantnoj sferi mozga. Ljekari UKCS-a smatraju da ovakva vrsta povrede može imati dobar ishod liječenja ukoliko je ono adekvatno i pravovremeno. Takvi pacijenti, prema navodima našeg izvora, često bolje prođu kada ih se tretira minimalnom hirurškom manipulacijom. Prije dolaska u sarajevski Klinički centar, Gudelj je u bolnici „Dr. Fra Mato Nikolić“ doveden u stanje tzv. inducirane kome i intubiran, što su adekvatno uradili doktori u Novoj Biloj. Nakon što su hirurzi Klinike za neurohirurgiju UKCS-a u utorak operisali Gudelja, on je i dalje u veoma je teškom stanju, a nakon operativnog zahvata smješten je na Odjel intenzivne njege Klinike za neurohirurgiju i pod stalnim je nadzorom ljekara.

TERORIZAM U FIS-u

Gudelj je na teroristički napad reagirao otmjeno i pomirujuće

U FIS-u se 2008. godine desio napad, prvobitno okarakteriziran kao teroristički. Tada je u centru ostavljen paket s eksplozivom i satnim mehanizmom. Kada je eksplodirao, poginuo je zaštitar Zvonko Barbić, a teško je bio povrijeđen radnik Josip Šarić. Još nekoliko osoba lakše je povrijeđeno. Dan nakon eksplozije uhićeni su Suvad Džidić i Admir Ahmetspahić zvani Usama, kod kojeg je pronađen i samoubilački pojas, a kasnije i Amir Ibrahimi. Tužiteljstvo je kasnije odustalo od optužbe za terorizam te je Suvad Đidić, koji je sačinio eksplozivnu napravu, osuđen na devet, a Amir Ibrahimi na dvije godine zatvora. I dok je javnost u Lašvanskoj dolini pjenila i tražila linč za Suvada Đidića, mudri je vlasnik FIS-a povukao za naše zatrovane prilike nevjerojatan, gotovo šokantan potez. Otišao je u Đidićevu kuću sa rukama punim poklona za njegovu majku i javno poručio kako roditelji nisu krivi što je njihovo dijete zastranilo i ubilo nedužne ljude. Iako su mnogi tu Gudeljevu pruženu ruku oprosta i pomirenja svrstali u perfidni trgovački trik i borbu za spas tržišta, pametni su ljudi takvu gestu prihvatili sa oduševljenjem i ogromnim poštovanjem. To naprosto u Lašvanskoj dolini treba, ali nije lako i uraditi. (kraj)

BOGATSTVO STEČENO RADOM

Gudelj svoje bogatstvo nije stekao u ratu, ni zahvaljujući bliskosti s političarima

Pero Gudelj je vlasnik 13 prodajnih centara u BiH, zatim 2 prodajna centra u Hrvatskoj (Slavonski Brod i Dugopolje). Njegova se kompanija prostire na površini od 300.000 četvornih metara. Poslovnu je suradnju uspostavio sa oko 1.500 partnera iz 50 zemalja svijeta. Službeni pokazatelji govore o godišnjem prihodu kompanije FIS od fantastičnih 250 milijuna KM. Vrlo je važno ukazati na jednu uistinu zanimljivu činjenicu. Javnost u Vitezu i Lašvanskoj dolini Peru Gudelja tretira kao doslovce jedinoga poduzetnika koji je ušao u rat sa velikom, već stečenom gotovinom. Ima u središnoj Bosni još bogatih ljudi, međutim, za sve njih se veže ratno profiterstvo ili naslonjenost na pojedine stranačke ili državne strukture. „Pera“ je oduvijek bio samostalan, iako je i on povremeno i dosta izbalansirano „namirivao“ najjače stranke bez obzira na nacionalni prefiks, ali uvijek je prema njima njegovao distancu i nije davao povoda da ga se veže za bilo koga. U stravičnim ratnim zbivanjima u Lašvanskoj dolini Gudelj apsolutno nije priskrbio status profitera ili povlaštenog tajkuna.