Pošto su cijene tehnologije za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora toliko pale, sada je to na neki način reorganiziralo ekonomsku geografiju. Tu BiH ima velike potencijale, posebno Hercegovina koja je puna vjetra i sunca i mogla bi biti nova energetska destinacija Centralne Evrope.

CZZS: Šta je najizvjesniji scenario za BiH kada su u pitanju CO2 takse, kako da javnost percipira nova oporezivanja?

Nijedna taksa nikad nije bila omiljena, ali to je nova realnost. Evropska Unija je otišla na put dekarbonizacije, kao i drugi u svijetu. Morate razumjeti da i unutar EU ima političkih problema. Uvoz struje iz zemalja koje nisu članice i iz teritorija na njenoj granici, u EU se npr. od 2019. do 2020. povećao za šest puta, jer je generiranje struje iz uglja zbog nepostojanja CO2 takse utoliko jeftinije, pa izvoz onda bude veoma profitabilan.

Ilustrativan primjer je Španija, koja je decenijama izvozila struju u Maroko a onda su tamo napravljene ogromne termoelektrane na ugalj. Danas u Španiji oko 10% potrošnje električne energije dolazi iz Maroka, iako u Španiji danas zatvaraju rudnike, a i termoelektrane upravo zbog dekarbonizacije. Onda se rudari žale i pitaju zašto se muče kad se struja ipak uvozi iz Maroka. To je politički problem Španije i EU na primjer. Imamo tu i druge izvoznike: Ruska Federacija u Finsku, Turska u Grčku, zatim Maroko, Zapadni Balkan… Sve ove zemlje profitiraju od izvoza prljave energije, bez CO2 takse. Morate razumjeti da EU to ne može tolerisati na dugi rok i zato uvodi CBAM (engl. Carbon Border Adjustment Mechanism, u prevodu: Mehanizam prekograničnog prilagođavanja emisija CO2). On će pogoditi naše zemlje, htjeli mi to ili ne. Nadam se tj. skoro sam siguran da će tu biti barem neko prelazno razdoblje u kojem će se dati šansa zemljama Zapadnog Balkana da same uvedu CO2 taksu. Tako bi porez ostajao unutar zemlje kao njihov prihod, pa se ne bi obračunavao prilikom izvoza u EU i ne bi postao prihod EU.

Tuzla industrijski grad sa 600 rođenih i 1000 umrlih, a kroz 15 godina joj se gasi čitava industrija.

Ipak će ostati centar kantona i regije, te studentski grad, ali što se tiče posla, tko će više i doselit iz Kalesije u Tuzlu ako može u Njemačku.

Zar Muslimani ne mogu ni teoretski napraviti negdje hidroelektranu ili veliki pogon za stvaranje struje?

Dakle i sile prirode su se urotile protiv temeljnog naroda, molim jedan elektro-UZP za mog Bookira.

Prvo, nemaju velik teritorij.

Drugo, čini se da nemaju nikakvih značajnijih neiskorištenih hidropotencijala. Nije dovoljno imati brda, bitna je konfiguracija lokacije, površina slijeva na kojem se skuplja voda, gradove ne možeš potopiti, itd.

Košta ih što su sve mahale napravili uz vodu, pa sada ne mogu potapati.

Ovo su im razvojni projekti, dva glavna i najveća projekta otpadaju

https://www.epbih.ba/stranica/kapitalne-investicije

Predviđene hidroelektrane imaju smiješnu snagu. Po 20-ak MW, a gase 1500 MW termoelektrana. Najveći razvojni projekt hidroelektrane im je Ustikolina, Kanton Goražde, od 60 MW, što spada u manje hidroelektrane u BiH. Ove ostale po 10 MW, 15 MW.

Morali bi mahale potapati, npr. ja osobno bi potopio dolinu između Sarajeva i Zenice. To bi dalo sigurno 200 megavata.

Morali bi mahale potapati, npr. ja osobno bi potopio dolinu između Sarajeva i Zenice. To bi dalo sigurno 200 megavata.

Da EP BiH zgasi danas termoelektrane Tuzla i Kakanj ostale bi joj samo hidroelektrane u Konjicu i Jablanici, te vjetroelektrana u Podveležju.

0 elektrana u KS, BPK, TK, ZDŽ a u USK ima mini HE od 10 MW koja nije vrijedna spomena.

Ukupno nekih 400 MW.

Za usporedbu, HEP ima 4000 MW proizvodnje, koja ne pokriva dovoljno RH potrebe.

Prošli mjesec

Ispad na Koksari u Lukavcu, veliki plamen nadvio se nad fabrikom



https://www.klix.ba/vijesti/bih/ispad-n ... /210814001

Maleni ispad.