Nekako je sve to sitno, netko kupi par dionica i odmah poremeti vrijednost. Izgleda kao skok ekonomskog tigra.

Možemo komentirati događanja na Sarajevskoj burzi. Plitko tržište, ako se BH strane dogovore sa modernim rješenjima države, mogla bi biti mnogo veći potencijal.

Trenutna tržišna kapitalizacija na dan 23.09.2009. godine iznosi 7,693,639,102.67 KM ili 3.933.695.209,71 Eura. Pošto je tržište strašno plitko, pitanje koliko su cijene i MarkCap realni.

Index SASX 10 čine emitenti (sa prilagođenim učešćima):

1. BH TELECOM d.d. Sarajevo 20%
2. JP ELEKTROPRIVREDA BIH d.d. Sarajevo 20%
3. JP ELEKTROPRIVREDA HZHB d.d. Mostar 20%
4. FABRIKA DUHANA SARAJEVO d.d. Sarajevo 10,74%
5. BOSNALIJEK d.d. Sarajevo 8,57%
6. ENERGOINVEST d.d. Sarajevo 8,08%
7. ENERGOPETROL d.d. Sarajevo 4,75%
8. SARAJEVO OSIGURANJE d.d. Sarajevo 3,18%
9. IK BANKA d.d. Zenica 2,78%
10. HIDROGRADNJA d.d. Sarajevo 1,9%

Po nekim okvirnom pokazatelju MarkCap/BDP Federacije, koji iznosi oko 0,49, potencijal za rast ukupnog tržišta na Sarajevskoj burzi je minimalno dvostruko, da dođe do realnih okvira. Naravno uz preduvjet, da su ulagači optimistični za državu i pozitivne trendove države, gdje smo rezidenti.

Niska razina prometa na burzi možeš tumačiti i pesimistično i optimistično. Pesimist će naravno reći da to odražava nisku razinu ekonomskoj razvoja i poduzentištva, dok bi optimist rekao da privatizacija još nije temeljno provedena, i da će se vremenom dionice privatiziranih subjekata naći na burzi. Naravno, da se razumije, nisam veliki fan prodaje državnih monopola, pogotovo u branšama koje su regulirane ili gdje se ne može očekivati ulaz konkurencije, tako da nisam za prodaju Elektroprivreda niti Telekoma, pogotovo ne po cijenama tipa 6-8x dobit.

Nisku razina prometa na burzi možeš tumačiti i pesimistično i optimistično. Pesimist će naravno reći da to odražava nisku razinu ekonomskoj razvoja i poduzentištva, dok bi optimist rekao da privatizacija još nije temeljno provedena, i da će se vremenom dionice privatiziranih subjekata naći na burzi. Naravno, da se razumije, nisam veliki fan prodaje državnih monopola, pogotovo u branšama koje su regulirane ili gdje se ne može očekivati ulaz konkurencije, tako da nisam za prodaju Elektroprivreda niti Telekoma, pogotovo ne po cijenama tipa 6-8x dobit.

Zašto je npr. Telekom spao sa 80 KM na 20 KM/dionica?Da li se to s namjerom radi u smislu olakšane kupovine ili se dešava po nekim zakonitostima burze?

Za čekače i imače kada , možda je ovo dobra prilika za ulaske (cijene su u podrumu i s velikim svotama novca može se tražiti dodatno obaranje cijena od prodavača), ako se percipira, da će BiH krenuti polako stopama regije prema EU. Ali ta su čekanja osuđena na minimalno 3-5 godina, a možda i više. Tu ima zanimljivh firmi, koje su po inerciji sa cijelim tržištem otišle s cijenama u podrum.

Dvojako jeste. S druge strane činjenica je da ulagači izbjegavaju BiH u širokom luku i mogli bi se investitori načekati. Kakva je država, moglo bi trajati još 15-20 godine ovo ni tamo-ni vamo stanje, bez da to bude ikakvo iznenađenje.

Zašto je npr. Telekom spao sa 80 KM na 20 KM/dionica?Da li se to s namjerom radi u smislu olakšane kupovine ili se dešava po nekim zakonitostima burze?

Množi cijenu sa brojem dionica tvrtke i već će ti dati bolji podatak. Stavlajnje tog broja u odnos sa nekim veličinama iz poslovanja tvrtke će ti dati još bolje podatke, i tako dalje i tako dublje...

Ne bih pomišljao ni na prvi korak (analiza kompanije) ukoliko im reviziju ne vrši neka jaka strana firma (PWC, Deloitte i sl). To je osnovni preduvjet, koji je tek 5% odluke.

Mislim da pita zašto su pale u odnosu na svoj vrhunac. Ne mislim da su pravili stock split ili tako nešto, nisam mislio da je to kod vas uobičajeno ili popularno. Ali u suštini, ono što si rekao je točno, možda im je i trenutna dobit samo 25% od dobiti koju su knjižili 2006-2007, a možda je dobit pala samo 25-50%, ali se smanjio P/E, kao i u svim emerging markets.

Trenutna tržišna kapitalizacija (19.04.2013.) SASE iznosi 4.642.445.048,22 KM.
MarkCap/BDP Federacije = 0,28

Promet za prethodni tjedan (15.04-19.04.2013.) iznosi 998.571,10 KM. Prosjek dnevno 199.714 KM. K'o Konzumova jača samoposluga.

Tržišta kapitala su rekla što misle o ovoj tvorevini - Federeciji i cijeloj BiH. I nakon 20 godina je u BiH smješteno uvjerljivo najlošije tržište kapitala u Europi. Primjerice Albanija i Ukrajina su u ovom segmentu nedostižni za BiH.
Tržišta kpitala svatko osluškuje i prva u kapitalističkim demokracijama reagiraju za sve optimizme i pesimizme.

Uvodnik

Samo entitetske vlade održavaju bh. berze na životu

Od ukupnog prometa u martu na SASE-u, čak 29,7 miliona KM odnosi se na osmu emisiju trezorskih zapisa Federacije BiH. Istini za volju, trezorski zapisi nisu dugoročni izvori “finansiranja” entitetske Vlade kao što su to, recimo, obveznice, ali svejedno, i više je nego očigledno da se trenutnoj ekipi iz zgrade u Alipašinoj ulici u Sarajevu svidio model zaduživanja vrijednosnim papirima

Sudeći prema podacima o prometu u martu 2013. na dvije bh. berze moglo bi se pogrešno zaključiti da se tržište kapitala u našoj zemlji oporavlja. Tako je, na primjer, prošlog mjeseca na Banjalučkoj berzi (BLSE) ostvaren ukupni promet u iznosu od 69,1 milion KM, dok je na Sarajevskoj berzi (SASE) promet u istom periodu iznosio 41,8 milion KM. Međutim, detaljnijim pregledom prošlomjesečnog prometa brzo se može zaključiti da od oporavka tržišta kapitala zapravo još uvijek nema ništa, jer se većina prometa na obje berze odnosi na nova, dodatna zaduženja entitetskih vlada kojima su se, izgleda, jako svidjela zaduženja vrijednosnim papirima po principu “zaduži se sada, a neka neko kasnije vraća dug”.

Tako se, na primjer, od ukupnog prometa u martu na SASE-u čak 29,7 miliona KM odnosi na osmu emisiju trezorskih zapisa Federacije BiH. Istini za volju, trezorski zapisi nisu dugoročni izvori “finansiranja” entitetske Vlade kao što su to, recimo, obveznice, ali svejedno, i više je nego očigledno da se trenutnoj ekipi iz zgrade u Alipašinoj ulici u Sarajevu svidio model zaduživanja vrijednosnim papirima. S druge strane, od redovnog prometa, dakle od prometa koji se ne odnosi na trgovanje trezorskim zapisima i obveznicama, čak se 50 posto odnosi na trgovanje dionicama Bosnalijeka, pri čemu je u martu za kupovinu dionica ovog emitenta potrošeno čak 6 miliona KM. Naravno, najveći dio tih vrijednosnih papira kupila je luksemburška off-shore kompanija Haden AG, koja shodno važećim propisima u Luksemburgu vješto skriva prava imena svojih vlasnika.

Ovdašnji mediji špekuliraju da se iza Hadena krije jedan od vodećih ruskih farmaceutskih distributera Imapharm, dok, recimo, s druge strane sada već bivši predsjednik Nadzornog odbora Bosnalijeka tvrdio da posjeduje trag (dokument, op. a.) koji upućuje na to da novac na račune fantomske off-shore kompanije Haden za kupovinu dionica Bosnalijeka pristiže, vjerovali ili ne, iz Sarajeva?!? Stoga bivši predsjednik Nadzornog odbora Bosnalijeka, kako je nezvanično kazao, ne bi bio iznenađen ni informacijom da se iza Hadena krije američki Alvogen.

Prisjetimo se, također, da je korporaciju Alvogen u BiH doveo zapravo IFC, odjel Svjetske banke, institucije koja je inače u BiH veoma bliska SDP-u, i da je ta američka korporacija pokušala da preuzme Bosnalijek na jedan najblaže rečeno mutan način. Plan je bio da Amerikanci prvo kupe malo dionica Bosnalijeka od Vlade i IFC-a, a da se potom bh. kompanija kreditno zaduži kako bi se kupile preostale dionice, pri čemu bi Bosnalijek potom potpuno prešo u vlasništvo Alvogena! Nema šta, zaista sjajan plan koji se može osmisliti samo u Svjetskoj banci, MMF-u i srodnim institucijama. Na svu sreću to se nije desilo, ali ne smijemo zaboraviti ni činjenicu da je IFC među prvima prodao svoj paket od skoro devet posto dionica Bosnalijeka off-shore kompaniji Haden.

No, vratimo se sada ipak prometu u martu na dvije ovdašnje berze. Većinu prometa na SASE-u u prošlom mjesecu, dakle, napravila je Vlada FBiH sa svojim trezorskim zapisima, plus Haden AG sa kupovinom dionica Bosnalijeka. Ono malo prometa što preostaje kada se oduzmu te transakcije, vrijedne ukupno oko 36 miliona KM, zapravo je pravo stanje na tržištu kapitala FBiH koje ne iznosi na mjesečnom nivou više od recimo 6 miliona KM. Ista, ili čak i gora je situacija i na BLSE-u. Od ukupnog martovskog prometa na BLSE u iznosu od 69,1 milion KM na redovni promet dionicama odnosi se samo 4 miliona KM, odnosno samo oko 5 posto ukupnog prometa. Najveći promet u martu na Banjalučkoj berzi ostvaren je također javnom ponudom trezorskih zapisa Vlade RS-a u ukupnom iznosu od 52,1 milion KM, što čini čak 75 posto ukupnog berzanskog prometa.

Na redovni promet obveznicama na BLSE odnosi se dodatnih 7 miliona KM (10 posto ukupnog prometa), a na redovan promet trezorskim zapisima još 2,1 miliona KM (3 posto ukupnog prometa). Dakle, i više je nego jasno da i BLSE ustvari na životu održava entitetska vlada, baš kao što i SASE danas živi zahvaljujući Vladi Federacije BiH.

U takvoj situaciji, kada se na redovnu trgovinu dionicama na SASE-u u martu odnosi samo 6 miliona KM a na BLSE tek 4 miliona KM, bespredmetno je uopće govoriti o aktivnostima na tržištu kapitala. Uostalom, to je sasvim jasno svakom iole ozbiljnijem investitoru iz BiH, regije i svijeta, koji – očigledno – zaobilaze bh. tržište u širokom luku. Privid da se nešto dešava na tržištu zapravo stvaraju entitetske vlade svojim stalnim zaduženjima, no to ipak ne može prevariti ozbiljnije investitore koji ne žele da im se njihov novac zarobi na nelikvidnim i neperspektivnim tržištima kakva su i u RS i u FBiH.

lapsus ili wtf?

Trišna kapitalizacija SASE na 24.03.2014.

4.604.807.247 KM

09.01.2017.
Na današnjem trgovanju na SASE ostvaren ukupan promet od 2.208,02 KM.