Solarni bum u Hercegovini!

Njemačka, koja ima duplo manje sunčanih dana od BiH, jedna je od najvećih proizvođača solarne energije u Europi. Što sprječava BiH u tome? Stručnjaci su složni u jednom, a to je da smo zemlja sa ogromnim potencijalima u ovoj oblasti, no da vlasti nisu prepoznale važnost stimulacije ove oblasti. Tek prije dvije godine donesena je Uredba o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije kojom se regulirana ova oblast koja do sada nije bila tretirana nikakvim zakonskom regulativom.

Tako da se može reći da je i to rezultiralo time da je u posljednje vrijeme primjetan porast interesa za korištenje ove vrste energije. Nedavno je nikla i prva solarna elektrana u BiH, i to u Kalesiji. U pripremi još jedna u Prozoru koja bi trebala biti gotova do kraja godine, te elektrana koju u Ljubuškom gradi kompanija Mucic &Co.

Stručnjaci navode da je Uredba početna osnova da se može nešto raditi na ovom polju, te da donošenje zakona koji reguliraju ovu oblast biti potrebno što skorije donijeti.

Otkup energije od proizvođača

Mario Fofić iz službe za odnose sa javnošću Elektroprivrede HZHB kaže da su do sada izdali 35 elektroenergetskih suglasnosti za proizvođače koji planiraju električnu energiju proizvoditi iz energije sunca. U fazi su izdavanja dvije elektroenergetske suglasnosti za proizvođača, za koje su podnositelji zahtjeva od Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije već ishodili energetske suglasnosti.

Što se tiče otkupa ove energije, prema Uredbi o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije, elektroprivrede u Federaciji obvezne su otkupiti svu proizvedenu električnu energiju iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije od kvalificiranih proizvođača koji su sa njima zaključili ugovor o obveznom otkupu, naravno, ukoliko se time ne ugrožava rad elektroenergetskog sustava.

“Prema pravilniku za izdavanje dozvole za rad za proizvodnju električne energije za vlastite potrebe proizvođač električne energije koji posjeduje postrojenje snage do 23 kW (čija je proizvodnja prvenstveno namijenjena za zadovoljenje vlastitih potreba), može eventualne viškove proizvedene električne energije isporučivati u elektrodistribucijsku mrežu”, pojašnjava on.

Fofić navodi da se radi na izradi zakona koji bi detaljnije regulirao ovu oblast. Trenutno je u fazi nacrta Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, Pravilnik o stjecanju statusa kvalificiranog proizvođača električne energije, te Pravilnik o garanciji podrijetla električne energije.

Grijanje sa solarnom energijom

Vidljive su i prve naznake korištenja sunčane energije za grijanje u domaćinstvima i poslovnim objektima. Naime, u BiH je startao projekt “Solarna energija kako budućnost održivog razvoja” koja je fokusira na solarne kolektore koji služe za pripremu tople vode za potrebe domaćinstva i u poslovne svrhe, kao sanitarna topla voda ili kao podrška grijanju.

Ovaj projekt provodi mikrokreditna fondacija Partner koja kroz projekt educira 20 odabranih poduzetnika sa područja cijele BiH za proizvodnju/montažu solarnih kolektora/sustava. Pored besplatne obuke poduzetnicima su osigurana i financijska sredstva (kredit do 10.000 KM i nepovratna sredstva u istom iznosu) kako bi im se osigurao poticaj za bavljenjem ovom djelatnošću. Ono što je zanimljivo je da su za klijente Partnera koji žele instalirati i koristiti solarne kolektore/sisteme u domaćinstvu i u poslovne svrhe osigurana i kreditna sredstava.

“Projekt podrazumijeva kreditiranje i dodjelu bespovratnih sredstava za poduzetnike koji će proizvoditi/montirati solarne kolektore/sustave kao i kreditiranje klijenata Partnera koji žele instalirati i koristiti solarne kolektore. Kamatna stopa je 9,99% i maksimalni rok otplate je 60 mjeseci. Nisu predviđeni troškovi obrade kredita”, navodi Eldar Hukić, stručni suradnik za razvoj proizvoda u marketing odjelu Partnera.

Kaže da je prosječno vrijeme potrebno za izgradnju solarne elektrane, uzimajući u obzir trenutnu zakonsku regulativu, tek nekoliko dana te da nisu potrebne posebne dozvole. “Za izgradnju manjeg solarnog sistema u prosjeku je potrebno 3.500 do 5.000 KM dok je za veći potrebno oko 10.000 KM. Povrat investicije se kreće između 5 i 7 godina”, objašnjava naš sugovornik. Napominje da efikasnost jednog sustava ovisi od kvaliteta izrade, insolacije (osunčanosti), te njegovog pravilnog dimenzioniranja za korištenje.

Istraživanja pokazuju da za korištenje solarnih kolektora postoji značajan interes. “Veoma i jako zainteresiranih domaćinstava na uzorku od 4.000 ispitanih domaćinstava bilo je oko 40%. Interesantno, nešto veća zainteresiranost je za veće solarne sustave za podršku grijanju”, navodi Hukić.
Danijela Kozina | ekapija.ba

Hebiga, ništa nije jeftino.

Solarne elektrane su neisplative, ali radi europskih zelenih zakona koje prisiljavaju elektroprivredne kompanije da otkupljuju solarno proizvedenu struju i po 10 puta većoj cijeni (i tako si umanjuju neke ekološke takse i kazne), cijela stvar može postati isplativa.

Kada bi drzava ili jedan od entiteta ili neki drugi javni subjekt nebitno zaduzio se kod MMF sa recimo milijardu eura pozajmice i to specijalno za izgradnju velike solarne elektrane u tom slucaju na hiljade i hiljade radnika bi direktno dobile posao, dok nekoliko puta vise bi bilo indirektno otvoreno novih radnih mjesta, a kasnije kada bi se drzavi isplatila investicija od ulaganja u otvaranje solarne elektrane neka prodaju privatniku i tako bi svi bili na dobitku.

Kada bi drzava ili jedan od entiteta ili neki drugi javni subjekt nebitno zaduzio se kod MMF sa recimo milijardu eura pozajmice i to specijalno za izgradnju velike solarne elektrane u tom slucaju na hiljade i hiljade radnika bi direktno dobile posao, dok nekoliko puta vise bi bilo indirektno otvoreno novih radnih mjesta, a kasnije kada bi se drzavi isplatila investicija od ulaganja u otvaranje solarne elektrane neka prodaju privatniku i tako bi svi bili na dobitku.

[Kako ti to zamišljaš. Te elektrane su potpuno automatizirane.

Bankrotirala bi država i cijeli projekt bi bio u ogromnim gubicima, eto šta bi se desilo.

Ne kontaš da solarna energija nije isplativa. Solarna energija tržišno nije konkurentna onoj iz termoelektrana i hidroelektrana.

Kad ti napraviš solarnu elektranu, država/elektroprivreda je zakonom prisiljena da ti otkupi tu struju po 10 puta većoj cijeni.

Kad država napravi solarne elektrane, tko će od nje otkupiti tu struju po 10 puta većoj cijeni? Vanzemaljci?

Ko to kaze da nije isplativa? Solarna (sunceva) energija je energija koja se dobija iz najcistijeg i najjeftinijeg izvora energije - sunca

Uz takvo znanje iz ekonomije, jao se svakoj marki koju uložiš.

Daj pa nismo u trećem razredu osnovne da vadimo rečenice iz udžbenika za Prirodu i društvo.

Pa i kinetička energija vrtnje Venere oko osi je čista i potpuno besplatna.

Rus, nisi puno upućen. Solarne elektrane generiraju premalo MGW, preskupe su. I za tmurnih dana i noću ti opet trebaju druge elektrane.

To je dobro u zemljama kao Izrael, gdje je slabo i vode i vjetra pa moraju tako.

Cijene fotonaponskih ćelija doista rapidno padaju. Ali, u mojoj analizi koju sam radio od 20k € cijena same solarne elektrane je oko 40 %, ostalo je montaža, priključak, i oko 50 % cijene razna odobrenja, dozvole, atesti, naknade.

Dakle, neće puno pojeftinit i da su elektrane besplatne. A da se to toliko isplati, država bi sama ih postavljala, ne bi se igrala Plomina i Ombli.

Buducnost pripada obnovljivim izvorima energije.Odmah da razjasnimo sto su to obnovljivi izvori.To su:sunceva energija,vjetar,rijeke,toplina u zemlji i bio-masa(drvo i raznorazne biljke iz kojih se moze plin i bio-dizel proizvesti).

Trenutno se u svijetu otprilike 19% proizvodnje el. energije dobija iz ovih izvora.Cijeni se da ce ukupan udio energije proizvedene iz ovih izvora do 2050. porasti na 50%!