Dobra vest za Srbiju: Objavljena najnovija prognoza
Svetska banka objavila je nove prognoze.

Ona je povećala projekciju rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u 2021. godini.

Povećala ga je, naime, za 1,0 procentni poen, na 6,0 posto u ažururanom jesenjem izveštaju o Svetskim ekonomskim izgledima, objavljenom danas

https://www.b92.net/biz/vesti/srbija.ph ... id=1932742

Vučić: Nisam verovao

Osvrnuo se i na najnovije prognoze Svetske banke koja je povećala projekciju rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u 2021. godini za 1,0 procentni poen, na 6,0 posto.

"Svetska banka kasni s tim, naše procene su da će rast biti 7,2 - 7,3 - 7,5 posto, što znači da ćemo biti broj jedan u Evropi, ne računajući Irsku", naveo je.

https://www.b92.net/biz/vesti/srbija.ph ... id=1932730

NAJNOVIJE IZVJEŠĆE
Svjetska banka podigla prognozu rasta hrvatskog BDP-a na 7,6 posto

Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine 7,6 posto, procjenjuje Svjetska banka u najnovijim ekonomskim izgledima za Europu i Središnju Aziji, čime je podigla lipanjsku prognozu za 2,1 postotni poen (tada je iznosila 5,5 posto).

https://novac.zabranjeni.url/novac/aktualn ... o-15107755

Kad vidim Vučića s kakvom iskrenom radošću govori da će Srbija biti bolja od Hrvatske u onome ili ovome, skoro mu to i poželim. Takvu radost i iskrenu želju ne možeš vidjet niti kod djeteta kad se unapried vesli djedu Mrazu. Kako u tim trenutcima imat srdca ne izpunit želju?

A sto ti imas srpsko pismo na avataru?

A sto ti imas srpsko pismo na avataru?

Otkad je to uglata glagoljica srpska ?

Vjerojatno je mislio na bosančicu. Više glagoljice ima u Englezkoj nego po Srbiji...

Koliko je meni poznato nijedan oblik čirilice, a pogotovo ne glagoljice (ne znam postoji li oupće uglata glagoljica u Srbiji) nije isključivo srpski.

HRVATSKO gospodarstvo porast će ove godine osam posto, nadmašivši očekivanja zahvaljujući skoku robnog izvoza, koji signalizira bolju integriranost u tržišta EU i oporavak turizma od pandemijske krize, procijenio je EBRD u četvrtak.

U lipnju Europska banka za obnovu i razvoj procijenila je rast hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na šest posto, a pad aktivnosti u pandemijskoj 2020. godini na 8.4 posto.

Banka sada procjenjuje da su aktivnosti u hrvatskom gospodarstvu u pandemijskoj 2020. godini pale 8 posto, a oporavak po istoj procijenjenoj stopi u ovoj godini znači bi da bi se aktivnosti do kraja 2021. trebale izjednačiti s pretpandemijskom razinom.

U 2022. godini hrvatsko bi gospodarstvo po najnovijim procjenama EBRD-a trebalo porasti 4.2 posto, za 0.3 postotna slabije no što su prognozirali u lipanjskom izvješću.

Integracija
Pandemija covida-19 nanijela je značajnu štetu hrvatskom gospodarstvu u prošloj godini, ali aktivnosti su se ove godine snažno oporavile, primjećuju u EBRD-u.

Robni je izvoz tako u drugom tromjesečju skočio 21 posto u odnosu na isto razdoblje pretpandemijske 2019. godine, signaliziravši "poboljšanu integraciju u tržišta EU".

I domaća potražnja pokazala se otpornom na pandemiju, dodaju, ukazujući na 18-postotni rast potrošnje i ulaganja u drugom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje 2020. godine.

Turizam se također oporavio snažnije no što se očekivalo, a proračunski manjak iznosio je do početka kolovoza 2.4 posto, poduprt snažnim oporavkom prihoda.

Slaba procijepljenost
Cijene energije utječu na gospodarstvo tek u "određenoj mjeri", napominju u EBRD-u, budući da je vlada najavila da će nastojati ograničiti utjecaj poskupljenja na građane, poručivši, između ostalog, da će odrediti limit za cijene goriva.

Inflacija je unatoč tome u rujnu dosegnula 3.3 posto, najvišu razinu u osam godina, potaknuta poskupljenjem hrane i transporta, primjećuju u EBRD-u.

Upozoravaju ujedno da bi snažan rast gospodarstva mogli ugroziti "slabiji vanjski izgledi" i moguće mjere suzbijanja pandemije budući da broj cijepljenih zaostaje za prosjekom EU.

Izvozni oslonac
EBRD je u danas objavljenom izvješću podigao i procjenu ovogodišnjeg rasta gospodarstva u regiji srednje Europe i Baltika, u koju ubraja i Hrvatsku, s 4.8 na 5.2 posto.

U idućoj godini aktivnosti bi po njihovoj procjeni trebale usporiti na 4.7 posto, manje-više u skladu s procjenom iz lipnja.

Gospodarstvo te regije poraslo je u prvoj polovini godine snažnije no što se očekivalo budući da je većina korona-ograničenja ukinuta i većina zemalja uspjela je dosegnuti pretpandemijsku razinu, predvođena Estonijom i Litvom, a nekolicina je i povećala udio u izvoznim tržištima.

Širenje covida-19 i otpor cijepljenju i dalje zabrinjavaju, ali oporavak bi trebao poduprijeti novac iz Europskog fonda za obnovu i oporavak i stvoriti uvjete za održivija ulaganja, procjenjuju.

Mobilnost, industrija i maloprodaja
EBRD je podigao i procjenu ovogodišnjeg rasta u cijeloj regiji u kojoj posluje, s 4.2 na 5.5 posto.

U 2022. aktivnosti bi trebale usporiti na 3.8 posto, također približno u skladu s lipanjskom procjenom.

Oporavak gospodarstva u regiji EBRD-a ubrzao je u prvoj polovini godine, ističu u EBRD-u, ukazujući na bržu obnovu mobilnosti nego u drugim dijelovima svijeta i na opetovani rast industrijske proizvodnje i prometa u maloprodaji.

Izvoz robe i usluga porastao je unatoč vremenski ograničenim poremećajima u nabavnim lancima, a u drugom tromjesečju porasle su i inozemne doznake, nadmašivši u pojedinim slučajevima razinu iz 2019. godine.

Broj dolazaka turista nadmašio je očekivanja, ali je u većini gospodarstava koje pokriva EBRD još uvijek ispod razine iz 2019. godine, ističe se u izvješću.

"Gorko-sladak oporavak"
Gospodarstvo se ipak suočava s ozbiljnim prijetnjama, upozorava EBRD, istaknuvši da su visoke cijene sirovina i energije, nedostatna ponuda radne snage te poremećaji u nabavnim lancima počeli poticati inflaciju i prije najnovijeg vala zaraze covidom-19.

Inflatorni je pritisak u pojedinim gospodarstvima zaoštrila nedostatna ponuda radne snage, što se pokazalo u pojačanoj nepokrivenoj potražnji za radnim mjestima koja zahtijevaju srednju stručnu spremu.

"Oporavak je gorko-sladak. U prvoj polovini godine aktivnosti su ponovo snažno porasle, ali sada uočavamo sve više razloga za zabrinutost", istaknula je u priopćenju glavna ekonomistica EBRD-a Beata Javorcik.

"Visoke cijene sirovina idu na ruku izvoznicima, ali su težak uteg trgovinskoj bilanci uvoznika. Opskrba cjenovno dostupnom energijom na ulasku u zimsko razdoblje postaje ozbiljan razlog za zabrinutost, posebno s obzirom na ograničeni manevarski prostor vlada", dodaje.

U EBRD-u izdvajaju i neizvjesnost koju i dalje stvara pandemija covida-19, upozorivši na moguće pogoršanje vanjskog okruženja i slabiji rast trgovinskih partera.

"Inflatorni pritisci mogli bi pak potaknuti razvijene zemlje na zaoštravanje monetarne politike, što bi otežalo servisiranje dugova, a turizam i dalje ograničavaju mjere suzbijanja pandemije i kontinuirani strah od širenja zaraze", podsjećaju.

AGENCIJA Fitch podigla je u petak kreditni rejting Hrvatske za jednu razinu, iz BBB- na BBB, uz pozitivne izglede, ističući napredak u pripremama za članstvo u eurozoni i snažan oporavak hrvatskog gospodarstva od pandemijske krize.

To je najbolji kreditni rejting u povijesti Republike Hrvatske.

Fitch procjenjuje da će Hrvatska unatoč pandemijskom šoku biti u poziciji da postane članica eurozone u zacrtanom roku, siječnju 2023., otprilike godinu dana prije no što su u agenciji do sada prognozirali.

Procjenu obrazlažu "značajnim napretkom" u ispunjavanju kriterija konvergentnosti i strukturnih reformi i političkom podrškom na široj razini eurozone.

Usvajanje eura poduprijet će rejtingu, tumače u agenciji, jer će Hrvatskoj osigurati "status rezervne valute", smanjiti transakcijske troškove i ograničiti tečajni rizik za kompanije i kućanstva.

Rizici vezani za rok usvajanja eura uglavnom su vezani za "vanjske šokove", poput tvrdokornih problema povezanih s pandemijom i kontinuiranog rasta cijena sirovina u svijetu, naglašava Fitch.

Na političkoj razini Fitch ne očekuje veće rizike, unatoč zahtjevima "manjih stranaka" da se raspiše referendum o uvođenju eura.

Agencija podsjeća i da rejting Hrvatske općenito odražava snažne strukturne karakteristike, uključujući bolje pokazatelje razvoja ljudskih potencijala i upravljanja u usporedbi sa zemljama sa sličnim rejtingom, zahvaljujući članstvu u EU, većim BDP-om po stanovniku i stabilnijim cijenama.

Ograničavaju ga pak visoki javni dug, nepovoljni demografski profil i razdoblja slabog gospodarskog rasta, dijelom i zbog sporog usvajanja strukturnih reformi.

Oporavak do kraja godine, rast 8.9 posto

Hrvatsko gospodarstvo raste puno snažnije no što su u agenciji očekivali zahvaljujući turizmu i kontinuiranoj otpornosti izvoznog sektora.

Turistički dolasci u ovoj će godini vjerojatno dosegnuti 80 posto pretpandemijske razine budući da se Hrvatsku percipira kao sigurnu destinaciju s dobrom cestovnom povezanošću s ključnim tržištima.

Preliminarni podaci pokazuju da je potrošnja vezana za turizam već premašila pretpandemijsku razinu, što podupire zapošljavanje i potrošnju, primjećuju u Fitchu.

Izvoz robe i dalje snažno raste, signalizirajući "otpornu konkurentnost".

Agencija je zato podigla procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s 5.5 na 8.9 posto, istaknuvši da bi aktivnosti trebale premašiti pretpandemijsku razinu već do kraja godine.

Gospodarstvo bi trebalo zadržati snažan tempo rasta i u 2022. i u 2023., uz prosječnu stopu rasta od četiri posto, više-manje kao i u drugim zemljama s rejtingom BBB, unatoč kratkoročnim pandemijskim rizicima i potencijalnom nepovoljnom utjecaju viših troškova energenata.

Glavni pokretač rasta bit će ulaganja, oslonjena na financijsku potporu Europske unije ukupne vrijednosti oko 40 posto BDP-a u sljedećih šest godina, ističu u Fitchu.

Manji dug i deficit

Snažan nominalni rast i povoljno kamatno okruženje rezultirat će padom javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u za oko tri postotna boda godišnje u razdoblju do 2023. kada bi trebao iznositi 77.9 posto, izračunali su u Fitchu.

Proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u trebao bi ove godine pasti na 4.3 posto, sa 7.4 posto u pandemijskoj 2020. godini, te na tri posto u 2022. i na dva posto u 2023. godini.

Vanjska pozicija Hrvatske trebala bi se poboljšati ove godine, a pozitivni trendovi u turizmu i izvozu bit će oslonac uravnoteženoj platnoj bilanci, ističe agencija.

Hrvatska je u rujnu imala "obilne devizne rezerve" od 24.4 milijarde eura, koje bi trebale ostati visoke do usvajanja eura i poduprijeti stabilnost tečaja.

Bankovni sektor i dalje je likvidan i visoko kapitaliziran, a udio nenaplativih kredita bilježi silazni trend i u drugom se tromjesečju spustio na 5.2 posto, unatoč isteku dijela moratorija, kažu u Fitchu.