Zašto je taboo imati neke lokalne poreze, i uzeti od privatnih firmi par milijuna KM više u blagajnu, te financirati infrastrukturu općine koja na kraju i firmama i radnicima koji tu žive treba?

Široki je 3 puta manji brojem stanovnika od Mostara, no ima 6 puta manji proračun iako je bogatiji grad.

S obzirom da zapadni dio Mostara puni skoro sav budžet, ispada da hrvatski Mostar ima možda i 4 puta veći budžet per capita, iako su otprilike podjednako razvijene sredine.

Nije to do love sa viših razina, nego Mostar ima razne pristojbe koje pune budžet, no grad se onda njima uređuje.

Je li toliki taboo u Širokom plaćat 1% veći porez, i to da se sve uloži lokalno?

Mali proračun znači slabo ulaganje u javne objekte i komunalnu infrastrukturu.

Široki ima smiješan proračun od 25 milijuna KM, općina s tako jakim firmama trebala bi imati najmanje 50 mil. proračun da na nešto liči u komunalnom smislu, i da infrastruktura adekvatno prati level na kojem igra privatni biznis.

Podizanje nameta će otjerati poduzetništvo u druge, podjednako velike/male sredine.

Mostar je druga priča, to je dovoljno veliki grad s dovoljno prilika da se isplati plaćati veće namete jer su usluge i prilike zagarantirane.

Ovisi, također, i čim se poduzetnici većinom bave, ako su u Mostaru, najveći broj njih, više ovisan o uslugama koje pruža u Mostaru onda ga namet neće otjerati.

Ako su u Širokom primjerice, većinom firme koje svoje usluge i proizvode pružaju svuda, a ne toliko u samom gradu, onda im izmještanje, zbog manjih nameta, ne bi bilo problem.

Takvim stvarima treba pristupiti oprezno.

Plauzibilno objasnjenje. Nema Siroki jos uvijek privlacnu moc kao Mostar u regionalnim hercegovackim prilikama.,

Da, evo gledam neke podatke po općinama. Stolac ima nekih 18 milijuna KM??! A tri puta manje ljudi. O razvijenosti da i ne govorim. Veći proračun ima Stolac od Čitluka??!

Čapljina, koja ima sličan broj stanovnika kao Široki ali sa mnogo manje poslova ima proračun od 27 milijuna.


Nemam objašnjenja osim da je riječ o različitim županijama koje drugačije reguliraju prikupljanje prihoda i poresku politiku.

Možda se radi o tome da je vodstvo Širokog odlučilo svjesno "parazitirati" na infrastrukturi Mostara, čisto zbog blizine.

Pa tu i lezi caka. U koeficijentima. Sto si nerazvijeniji odnosno sto ti je prihod od poreza per capita manji od federalnog prosjeka to ti je veci koeficijent prilikom raspodjele.
Da se gleda po tome koliko je ko razvijen i doprinosi, Drvat bi imo budžet 8 hiljada maraka.
To se naravno odnosi samo na porezne prihode koji se djele između 3 nivoa vlasti sa tim koeficijentima koji jos zavise od broja stanovnika i prvačića prvenstveno.
Mislim da je u vecini opstina omjer 50-50 od poreznih i neporezbih prihoda.

U okolici Zagreba, sve prigradske općine imaju manje poreze/prireze nego ZG.
A jedna Gorica, Zaprešić, Samobor.... su sasvim ok mali gradići.
Vjerojatno je tako i sa Širokim.

Realno, trebalo bi se njegov proračun usporediti s proračunom drugih općina u županiji, s Grudama, Posušjem, Ljubuškim.
Pogledati veličinu po glavi stanovnika.
Onda bi se moglo uć u dublju analizu.

Stolac je uvijek imao rekordno nizak proračun dok nije rasprodao placeve za gradnju solarnih panela. 2023. je proračun iznosio skoro 22 mil KM.

Zapravo, taboo tema je pljačka Županije Zapadnohercegovačke od strane vlade FBiH, ali i od Čovića koji se slaže s zakonom o neizravnom/indirektnom porezu koji se nepošteno raspoređuje s jedinstvenog račun jer od toga profitira Mostar, Hercegovačko-neretvanska, Posavska i HercegBosanska županija kao i tisuće Čovićevih ljudi u institucijama i administracijama na federalnom i državnom nivou.

Ovo je fiskalni promet po kantonima odnosno udio u uplati neizravnog poreza na jedinstveni račun, a ovako je vlada FBiH raspodijelila novac u 2024. godini. s jedinstvenog računa.

ZHŽ 5,04 mlrd. KM - udio 7,41% natrag 4,15%
USK 4.29 mlrd. KM- udio 6,3% natrag 11,95%
ZDK 10,56 mlrd. KM - udio 15,53% natrag 15,9%
TK 12,30 mlrd. KN - udio 18,09% natrag 19,45%
KS 21,85 mlrd. KM - udio 32,13% natrag 18,05%
HNK 6,13 mlrd. KM - udio 9,03 % natrag 9,55%
SBK 5,13 mlrd. KM - udio 7,54% natrag 11,1%
K10 1,20 mlrd. KM udio 1,77% natrag 3,65%
PK 1,02 mlrd. KM - udio 1,5 natrag 3,38%
BPK 498,73 mil. KM - udio 0,7% natrag 2,05%

Što mislite koliko je u milijunima maraka ZHŽ zakinuta?

Između 60 i 70 milijuna KM samo u 2024. godini!

Županija Zapadnohercegovačka je krava muzara 20 godina za vladu FBiH, vladu BiH, Čovića i HDZ sa sjedištem u Mostaru.

Meni to izgleda kao da ZHZ daje novac drugim hrvatskim zupanijama.
A gle, svaki centar financijske moci financira periferiiju.
ZHZ je jezgro HercegBosne i shodno tome mora se "drzavnicki" ponasati.

Koliko vidim, ZHŽ je zakinuta za otprilike 2 milijarde, kanton Sarajevo za otprilike 10 milijardi, per capita su podjednako stradali.

Od deset kantona, dva kantona dobivaju natrag manje, a osam kantona dobiva natrag više.

Svi kantoni profitiraj već 20 godina od ZHŽ te zadnje dvije godine od KS, a kako zapravo Vlada FBiH raspoređuje novac od neizravnog poreza s jedinstvenog računa? Uglavnom prema broju stanovnika s popisa 2013., te prema posebnim koeficijentima za nerazvijene koje imaju HBŽ, PŽ i BPK.

Pogledajte recimo USK koji prema poreznoj BiH ima 6,3% udjela u uplati neizravnog poreza u proračun FBiH, a od vlade FBiH s jedinstvenog računa dobiju natrag 11,9% od uplate od indirektnog poreza jer ima popisano 280 ili 300 tisuća stanovnika.

U novcu vam to ovako izgleda, ZHŽ dobije cca 90 milijuna u 2025. od vlade FBiH, a USK dobiva 230 mil. KM od neizravnog poreza i 45 mil. KM za USK općine.

ZHAID

Najveći profiter od zakona o neizravnom/indirektnom porezu je HercegBosanska Županija koja zbog popisanih 85 tisuća stanovnika dobije isto novca kao i ŽZH, ali HBŽ još ima i poseban koeficijent za nerazvijene preko kojeg dobije još desetak milijuna KM od vlade FBiH.

Uglavnom, HBŽ ima najveći proračun po glavi u BiH (ako gledamo broj zdravstvenih osiguranika po Županijama)

Kakve koristi od toga imaju?

Mislim da su veliki proračuni prokletstvo za male općine i županije jer se preko velikih proračuna razvija socijalistički mentalitet, uhljebizam i ovisnost o javnom sektoru.

Županija Zapadnohercegovačka zasigurno pati jer ju vlada FBiH pljačka, ali u neku ruku je to i dobro jer ZHŽ ljudi znaju da nema love na javnim lokalnim jaslama i moraju se za sebe pobrinuti kroz privatluk koji po glavi raste najviše u regiji.

Dobro, ali imaju i ogromnu površinu, teže je pokriti cestama, održavat i sl. Nešto je valjda i zbog toga.

Ako bi gledali po površini, onda bi Posavska imala najviše po metru kvadratnom, već samo zbog činjenice da ima status Županije.

Kad bi se novac s vladinog jedinstvenog računa raspoređivao koliko županijska gospodarstva doprinose punjenju federalnog proračuna, ŽZH bi imala pravo na cca 165 mil KM u 2025. od neizravnog poreza i ukupni ZHŽ proračun bi iznosio između 250 i 300 mil. KM, možda i više jer bi si javni ZHŽ sektor uduplao plaće, ZHŽ bi si izgradila županijsku bolnicu te bi ZHŽ politika zaposlila i uhljebila najmanje 4.000 ljudi i samim time povećali uplatu izravnog poreza u ZHŽ proračun.

Široki Brijeg koji drži 45% ZHŽ gospodarstva bi u raspodijeli novca od neizravnog poreza dobio između 10 i 13 mil. KM, povećali bi se i prihodi od poreza na dohodak te bi realni proračun Širokog iznosio između 40 i 50 mil. KM

Zašto sve ovo nije ovako kako sam napisao, pitajte one u HDZ-u koji su 2005. ili 2006. izglasali sa SDA ovu nakaradu od raspodijele neizravnog poreza po broju stanovnika i posebnim koeficijentima za nerazvijene.

Zaključak, pošteno raspoređivanje novca iz federalnog proračuna i rast ZHŽ županijskog proračuna i općinskih proračuna znači puno manje novca za HBŽ, PŽ, SBŽ, HNŽ i općine u tim Županijama.

Bolje Robi da nisi otvorio ovu temu, mogao bi još svašta napisati, ali ne želim potencirati bratoubilački rat unutar HDZ BiH i eventualne podjele među hr. županijama i općinama u BiH.

Čović je pacificirao ZHŽ HDZ raznim sinekurama na federalnom nivou (npr. ZHŽ Kraljević ministar financija), smirio među njima odavno strasti i želju za borbom protiv ove nepravde tako da je bolje o ovoj temi šutjeti.

Razumijem sto govoris.

Samo zelim naglasiti da kada je rijec o 4 vecinske H zupanije (ZHZ, HNZ, HBZ i PZ) otprilike isti novac se vraca natrag - nije da se Bosnjacima daju nase pare. Mislim da je to dobro, jer koliko god bilo nepravedno prema ZHZ, ipak se na kraju dana novac vraca u H zupanije/opcine.

ZHŽ se na svu sreću dobro snalazi bez otetog novca kojeg stvara, ali žalosti što npr. HBŽ, Stolac, Rama, Čapljina, Tomislavgrad, Livno pa i Mostar nemaju nikakvih demografskih i ekonomskih pomaka u 20 godina koliko uživaju u zakonu koji im omogućuje puno više novca u lokalnim proračunima nego doprinose u punjenju federalnog proračuna.

ZHŽ podnosi veliku žrtvu da bi gledala demografsku i ekonomsku stagnaciju u ostatku Herceg-Bosne!

Da ZHŽ sutra postane županija u okviru Hrvatske, ostala bi bez još veće količine novaca. Prvo zato što su porezi veći, drugo zato što Hrvatska nije federalna država i veći postotak ide u državni proračun, u odnosu na općinske i županijske proračune.

Ovo je isto kad iz Rame govore kako oni proizvodu struje 100-150 milona maraka i da im se to ne otima oni ne bi trebali ništa raditi.
A realno lakše bi Rama unovčila i izvezla još skuplje ,svoj proizvod nego Široki bilo koji svoj.

Blah, blah.

Ne želite izvadit pare za kanalizaciju.

Kompenzirani ste na razne druge načine od Vlade Federacije, dobijate 1 milijardu maraka vrijednu brzu cestu prije nego Tuzla autoput, EP HZHB pravi pola milijarde maraka vrijednu VE Poklečane pri čemu Vlada Federacije garantira kredit, to je najveći kredit ikad u Federaciji za neki pogon, a otplaćivat će ga ne ZHŽ nego EP HZHB. Razne seoske ceste su političkim putem prekategorizirane u magistrale da pređu na budžet Cesta Federacije Mostar, to su isto pare s federalne razine.

Isti kriterij raspodjele PDV-a imate kao i Mostar, ali nije PDV jedini izvor prihoda. Prihod je i kad ti Federacija potroši milijardu federalnog budžeta na tvom teritoriju.

Izvadite par milijuna za komunalije i infrastrukturu da gradovi ne izgledaju ko Janjevo, neće vam Federacija plaćat kanalizaciju.