Prođem često dole.Stvarno sramota.Toliki ljudi dolaze a niko ništa ne poduzima,osim jasno izgradnje privatnih kuća i objekata,što samo po sebi i nije loše,ali bi i Međugorčanima bilo pametnije da malo više reda sami naprave u svome dvorištu,odnosno da sami učine neke stvari za primjer ostalima,a ne da samo laju na trenutnu garnituru iz Općine,koja je u teškom kolapsu,što zbog svojih što zbog grešaka svojih predhodnika tipa Jure Džide i negove ekipe(afera Kompas),a koji je ovima u Međugorju "mali bog" jer im omogućava bespravnu gradnju preko svojih veza sa općinskim inspektorom Štegerom i županijskim inspektorom(nekim muslimanom)i vjerovatno nadležnim uredom iz Čitluka. [i][/i]

Ono čitluk kao čiftluk?
Ja bi ga preimenovo u Brotnjo. Sva moja ekipa koja dole zalazi, veli brotnjo.
Kad te pitaju disi bio sinoć svi vele u Brotnju, niko i ne spominje Čitluk.
Jedna inicijativa i eto ga, Brotnjo.

Edit: Kad su izbori malo se manje molite Gospi i otiđite do birališta

Ivice samo reci za koga... "za čovjeka" ili "zna se"...

Počela naplata parkinga u Međugorju
Četvrtak, 21 Srpanj 2011
MEĐUGORJE - Danas je započela naplata parkinga duž glavne ulice u Međugorju. Prvu kartu čime je i službeno započela naplata kupio je načelnik Ivo Jerkić. Sukladno Odluci Općinskog vijeća Čitluk Javno poduzeće Broting je ovlašteno da organizira i naplaćuje parkiranje vozila na javnim površinama u Čitluku i Međugorju-Bijakovićima u idućih pet godina.
Direktor Brotinga d.o.o. Marin Barbarić kazao je kako prva A zona ima 40 parking mjesta, a cijena parkiranja je dvije konvertibilne marke po satu, s tim da će se parking naplaćivati u vremenu od 7 do 22 sata, svakim danom. Novac prikupljen od prodaje parking karta biti će utrošen za potrebe JP Broting.


- Ovim činom smo željeli i turistima pokazati kako se sve radi po propisima i standardima. Pravilnikom o parkiranju propisane su i sankcije za prekršitelje ove odluke, a to su u prvom redu novčane kazne, zatim blokiranje vozila lisicama, ili pak uklanjanje vozila sa mjesta pomoću pauka. Na ovom području Međugorja se nalazi dosta prijelaznih mostova koji se nelegalno izgrađeni, pa je ovim istim pravilnikom utvrđeno da korisnici istih moraju platiti parking, s tim da za njih vrijedi mogućnost kupovine povlaštene godišnje parking karte u iznosu od sto maraka mjesečno.


Budući da je ovo prvi put da se kod nas radi naplata parkinga, ova prva zona nam je prilika da se što bolje upoznamo sa cijelim sistemom, tako da se možemo širiti i dalje. U dogledno vrijeme, slijedi organiziranje prva B zona također na području Međugorju, te prve B zone na području Čitluka. Za to se vrše potrebne pripreme - kazao je Barbarić.


Citluk.ba

Danas je s radom započeo prvi sportski portal Brotnja. www.brotnjo-sport.info

SLAVA IM I POKOJ VJEČNI...NEKA IM JE LAKA HRVATSKA ZEMLJA....

http://www.youtube.com/watch?v=a_KKYBGNau4

Ps

Jučer 18.rujna je otišao još jedan...Samoubojstvo...Pokoj mu vječni...

Nova cesta Čitluk-Međugorje. Od mosta na Lukoću do Potpolja (priključak na čitlučku zaobilaznicu).
http://www.hercegovina.info/vijesti/hercegovina/medjugorje/poceli-radovi-na-izgradnji-nove-1350-duge-i-7-metara-siroke-ceste-od-medjugorja-do-potpolja#news_view

Deponij crvenog mulja na Dobrom selu.... Prilog Al Jazeera

http://www.youtube.com/watch?v=dwnkbU240RI

HDZ BiH i HDZ RH "malo" muljali (i) u Croatia osiguranju!


Oni su uknjiženi kao dobitnici, a revidirani kao gubitnici! Prije nekoliko mjeseci na adrese pojedinih medija pristigao je dokument malih dioničara Croatia osiguranja iz Ljubuškog o nezakonitim radnjama Uprave te osiguravajuće kuće unatrag nekoliko godina. Sadržaj tog dokumenta je javnosti poznat i kao takav strahovito je „zaprašio“ po političkoj sceni Hrvatske i BiH.

Mali dioničari optužuju Upravu, bivšu i sadašnju, da je dovela poslovanje Croatia osiguranja na rub srama, na sam rub gospodarske provalije, a u ovaj slučaj dovode u izravnu vezu i Ivana Šukera, bivšeg ministra financija Republike Hrvatske kao i bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera.

Sporno pet godina

Da ipak nešto nije u redu u najrenomiranijoj osiguravajućoj kući potvrđuje i Prijedlog odluka za Skupštinu Croatia osiguranja d.d. od 29. travnja ove godine, što su prijedlozi utvrđeni na XX sjednici Nadzornog odbora od 04. ožujka 2011. Radi se o Odluci o usvajanju korigiranog obračuna za 2009., koju je Skupština i usvojila.

U članku1. Iste stoji:

Usvaja se korigirani obračun za 2009. Radi evidentiranja utvrđenih dodatnih obveza u iznosu od 3.303.611,37 KM kao greške prethodnog perioda (dodatne obveze 2004., 2005.,2006.,2007. i 2008. godine), sukladno MRS 8 „Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške“.
Iz istog se vidi da je 2009. zaključen prihod od 36.083,782 KM, da bi u korigiranom obračunu on iznosio 36.083.782. Rashod za istu godinu zaključen je s iznosom od 34.945.051 da bi korigirani iznos bio 37.637.832 KM. To daje i znatno promijenjenu sliku poslovanja jer je 2009. zaključen bruto dobitak od 1.138.731 KM, da bi korigirani obračun pokazao gubitak od 1.554.050 KM!
Skupština CO je zaključila da će „evidentirani gubitak prethodnog perioda u iznosu od 1.554.050 KM nadoknaditi iz statutarnih pričuva Društva“!
U obrazloženju ovakve odluke navodi se da je „Sukladno MRS-u 8 'Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške', Društvo retroaktivno izvršilo ispravku temeljnih grešaka iz 2004., 2005., 2006., 2007. I 2008. Godine radi naknadno utvrđenih obveza Društva, Rješenjem Porezne uprave F BiH – Središnji ured Sarajevo broj 10/6-15-2-2906/09-R od 03.03.2010. na način da je korigiran obračun za 2009.“
Na Skupštini je utvrđeno da je bruto dobit za 2010. iznosila 982.630 KM, što znači da se CO, s obzirom na korigirano stanje 2009. još nije na „zelenoj grani“.
Istraga u tijeku
Mali dioničari Croatia osiguranja kazneno su prijavili Tužiteljstvu zapadno-hercegovačke županije prve ljude ove tvrtke za financijske malverzacije i zloporabu položaja i ovlasti. Prijavom su optuženi predsjednik uprave Mladen Markotić, te član Nadzornog odbora Ivan Luburić (sin pokojnog dugogodišnjeg direktora Zlatana Luburića) i Ivan Lasić.
Iako je cijela istraga o ovom slučaju iz krugova bliskih MUP-u ŽZH ocjenjivana kao „osjetljiva i s teškim kaznenim djelima“, iz tog smjera sada je zavladalo zatišje. O veličini optužbi malih dioničara govore četiri stranice dokumenta koje su poslane Agenciji za nadzor osiguranja u Sarajevo, prvom čovjeku Croatia osiguranja u Zagrebu Zdravku Zrinušiću te bh medijima.
Osim Markotića, koji je 2009.godine proglašen menadžerom godine, u dokumentu se spominju imena Ivana Luburića, Milenke Tolj i drugih vodećih osoba osiguranja. Oni su, kako piše u dokumentu u kojem je nabrojano više kaznenih djela, često izvršavali naloge Šukera i Hebranga.
Društvo optužuju za financiranje predizborne kampanje u Hrvatskoj, za poslušništvo spram Ivana Šukera i Andrije Hebranga, "sramotnu poziciju na tržištu" i niz nezakonitih i za društvo štetnih radnji, poput uplata na privatne račune, opraštanje dugova tvrtkama u vlasništvu osobnih prijatelja predsjednika Uprave, te dubiozno potpisivanje ugovora, među kojima i onoga za štetu nastalu u velikom požaru tvornice u Čitluku.
Tko će biti „Pedro“?
Jedina osoba koja je mogla praviti „smetnju“ je član HSLS-a Siniša Srzić, kratkotrajni predsjednik Uprave CO-a, kojeg je Skupština CO Ljubuški, prema svemu sudeći, nezakonito smijenila. Ima li sadašnji direktor Uprave Mladen Markotić snage riješiti probleme u CO, gdje je evidentno da najveći utjecaj imaju dva HDZ-a – jedan iz BiH, drugi iz Hrvatske?
Informacije koje pristižu iz CO govore da bi Markotić uskoro mogao krenuti stopama svog imenjaka iz Hrvatske, Mladena Barišića, koji je javnosti otkrio mnoge malverzacije bivšeg hrvatskog premijera. Markotić će morati riješiti i problem neplaćanja doprinosa na pune iznose plaća na koje je federalna porezna uprava prvotno obračunala preko 7 milijuna maraka neplaćenih davanja. Ali, brzom intervencijom ministara financija Vjekoslava Bevande i Dragana Vrankića, brojka je smanjena na nešto manje od 3,3 milijuna maraka.
Ona se treba platiti u ratama, a do sada je plaćeno oko 1,1 milijun maraka. Za Markotića se, u dobro obaviještenim krugovima, govori da mu slijedi brza smjena te da bi mogao biti žrtveno janje ili „pedro“, kojeg će se „bubati po leđima“. Što god bude o sudbini direktora će odlučiti Zagreb koji će, prema najavama, napraviti temeljite promjene u Croatia osiguranju koje je, prema korigiranim godišnjim obračunima u „laganom padu“.
Croatia dobiva spor protiv Odiseje?
Pred Općinskim sudom u Ljubuškom u tijeku je rasprava u najskupljem sudskom sporu između jedne osiguravajuće kuće i osiguranika u povijesti BiH.
Radi se o postupku u kojem čitlučka tvrtka Odiseja 97, tuži Croatia osiguranje zbog neisplaćenih oko 2,5 milijuna KM odštete. Radi podsjećanja, ova tvrtka jedna je od tri koje su pretrpjele požar u srpnju prošle godine, kada je izgorjelo cjelokupno postrojenje, a od samog početka prisutna je sumnja da je požar podmetnut.
Tada je u potpunosti izgorjela tvornica PVC ambalaže i skladišta tvrtki Odiseja 97 i AMG-roll, u središtu Čitluka, a bez posla je ostalo 80 uposlenika. Iako u Croatia osiguranju postoji odvjetnički tim od oko 15-ak odvjetnika, među kojima su neki i bivši sudci, u ovom najskupljem sporu interese te osiguravateljske kuće zastupa Odvjetnički ured Čović-Zadro, odnosno supruga predsjednika HDZ-a BIH, ugledna odvjetnica Bernardica Čović, jedna od suvlasnica tog odvjetničkog ureda. Raspravu u Ljubuškom vodi sutkinja Lena Raspudić.

JAVNO.ba

Iiiiii-jopet....



Piše: Milan Pavlović/VLMIspravi greške
Posljednjih desetak godina čitlučka se općina naglo razvija, a među prvima i rijetkima u BiH, još prije 20-ak godina, završila je vrlo ambiciozan projekt izgradnje vodoopskrbnog sustava “Voda za život Brotnja” kojim je voda iz gradskog vodovoda stigla do svakog sela i svake obiteljske kuće. Trebalo je izgraditi crpnu postaju s visokotlačnim crpkama koje iz rijeke Neretve vodu izbacuju na visinsku razliku od 310 metara, kroz kamenjar izgraditi iskopati i postaviti 40 km magistralne vodovodne mreže (tzv. broćanski prsten) te dodatnih više od 140 km lokalne vodovodne mreže do svakog sela i zaselka u Brotnju, kao i desetak crpnih postaja za potiskivanje vode prema višim zonama, u što je utrošeno više od 25 milijuna KM. Iako je čitlučki vodoopskrbni sustav najsloženiji u BiH, on je potpuno automatiziran.

Posljednjih godina golema su sredstva utrošena u rekonstrukciju postojećih i gradnju novih asfaltnih putova prema svim mjesnim zajednicama. Sredstvima građana i uz pomoć Općine te dijelom uz pomoć županijskog ministarstva prometa i veza obnovljene su mnoge lokalne ceste do većine sela, izgrađene nove prometnice u tri gospodarske zone (Tromeđa, Blizne gomile i Blizanci), a nedavno je počela gradnja nove ceste od Međugorja prema Lovačkom domu u Potpolju. Od načelnika Ive Jerkića doznali smo kako je vrlo izgledno da će u ovoj godini konačno biti završen projekt kružnog toka raskrižja na Tromeđi jer je HNŽ već usvojila program ulaganja sredstava u prometnu infrastrukturu. No, što se tiče prijeko potrebne gradnje čitlučke obilaznice, taj je projekt za sada samo u planovima jer je skup pa se teško može realizirati bez financijske potpore viših razina vlasti. Kako bi se omogućio brži gospodarski razvoj i omogućilo otvaranje novih radnih mjesta, čelni ljudi Općine Čitluk prije desetak godina odlučili su urediti tri gospodarske zone (Tromeđa, Blizanci i Blizne gomile), do kojih su izgradili ceste, doveli vodu, telefone i ostale infrastrukturne sadržaje. U tim industrijskim zonama izgrađeno je više od 40 malih i srednjih gospodarskih i drugi objekata, u kojima je zaposleno više od 1000 Brotnjaka. Općina će i ove godine nastaviti ulagati u infrastrukturne sadržaje u tim gospodarskim zonama, a financijsku pomoć za to u iznosu od 70.000 KM dobila je i od Federalnog ministarstva rada i poduzetništva.

Treba reći da je prije nekoliko godina Općina Čitluk krenula u izgradnju kanalizacijskog sustava. Tako je u Potpolju izgrađen skupocjeni pročistač otpadnih voda za naseljeno mjesto Čitluk i okolna naselja, čime je trajno riješeni višegodišnji akutni problemi zagađivanja okoliša. No, iako je to davno trebalo učiniti, još nije riješeno strateško pitanje izgradnje kanalizacije za Međugorje i Bijakoviće. Prema riječima čitlučkog načelnika, u izgradnju tog značajnog projekta trebalo bi početi već ove godine i to zajedno s Europskom komisijom.

izvor: http://hic.hr/bih45.htm

11. svibnja 2012.

Problemi oko naplate boravišne pristojbe u Međugorju

Općina ima tek mizernu korist od hodočasnika

Općina Čitluk je u više navrata tražila izmjenu Zakona o boravišnoj pristojbi
Uz poljoprivredu, malo i srednje poduzetništvo, za općinu Čitluk je vrlo značajna gospodarska grana turizam, koji se počeo razvijati od početka Gospinih ukazanja 1981. godine. Iako je u svemu tome općina Čitluk u početku bila malo nespremna, danas je ta općina jedna od najposjećenijih općina u Bosni i Hercegovini. Prema riječima čitlučkog načelnika Ive Jerkića, iako o tome nema ni točnih podataka, procjenjuje se da u Međugorju i Bijakovićima postoji oko 20.000 smještajnih jedinica (kreveta) za iznajmljivanje gostima te da se ostvari više od jednog milijuna noćenja godišnje.

Zakonski propisi

On tvrdi da se zbog zakonskih propisa dosta lutalo oko nadzora boravka hodočasnika u Međugorju. Jedno vrijeme su to nadzirale županijska i federalna, a sada to rade županijska i općinska inspekcija. Zašto se pravo stanje godinama ne zna ? - Pravo stanje se nije znalo stoga što mnogi objekti nisu imali uporabnu dozvolu pa tako ni odluku o radu. Županijska Vlada je prošle godine donijela odluku kojom se objektima bez uporabne dozvole mogu izdati privremene odluke za rad na rok od dvije godine. Većina vlasnika objekta za iznajmljivanje upravo radi na tome da dobiju odluke. Pravi podaci o smještajnim kapacitetima znat će se uskoro jer općinski inspekcijski timovi upravo pregledaju sve smještajne objekte i utvrđuju točan broj kreveta. Osim što će se tada točno znati broj smještajnih jedinica, ti će nam podaci služiti i za naplatu tzv. ekološke pristojbe, kaže čitlučki načelnik Ivo Jerkić. Iako se u Međugorju i Bijakovićima ostvari više od milijun noćenja godišnje, zbog neriješene zakonske regulative, od boravišne pristojbe prikupe se tek neznatna sredstva, koja inače iznose 1 euro po svakom noćenju. Evo što nam je o tom načelnik Jerkić rekao: - Ukidanjem općinskih TZ jednostavno se izgubio red u evidenciji gostiju i naplati boravišne pristojbe. Prošle godine iz Čitluka je Turističkoj zajednici uplaćeno svega 155.000 KM, od čega 80.000 KM otpada na boravišnu pristojbu, a ostalo na članarinu.

Svima je jasno da je taj iznos morao biti daleko veći, posebno ako se zna da se, prema nekim procjenama, u čitlučkoj općini godišnje ostvari više od milijun noćenja, od čega je samo neznatan broj evidentiran. Zašto se prikupi tako malo sredstava od boravišne pristojbe ? -Ukidanjem općinskih TZ i izmjenom federalne Uredbe o boravišnoj pristojbi, izgubio se i motiv i način naplate boravišne pristojbe. Prema trenutačno važećoj federalnoj Uredbi, 20 posto sredstva od boravišne pristojbe pripada federalnoj, preostalih 80 posto županijskoj TZ, a općini i mjestu gdje se ona ostvaruje ne vraća se ništa.

Doista je apsurdno da se općinama ne vraća ništa, iako su potrebe za ulaganjima u razvoj i unapređenje turističke djelatnosti vrlo velike. Tim prije što je boravišna pristojba predviđena za ulaganje u turističku ponudu i poboljšanje uvjeta boravka gostiju u nekom mjestu, kaže načelnik Jerkić. Takva zakonska regulativa kojom se na sramotan, nevjerojatan i nedopustiv način tretira lokalna zajednica, sigurno je rijedak primjer u svijetu. To se mora promijeniti jer je opće mišljenje kako bi sredstva prikupljena od boravišne pristojbe trebalo koristiti isključivo za izgradnju i modernizaciju infrastrukture mjesta u kojem se ona ostvaruje, čime bi se znatno unaprijedila ukupna turistička ponuda. Što je Općina Čitluk učinila da se federalni Zakon o TZ i Uredba o raspodjeli boravišne pristojbe promjene ?

Novi prijedlog zakona

- Zbog svih tih nelogičnosti, Općina Čitluk je počevši od 1995. Godine u više navrata predlagala, pa i izravno i preko Saveza općina i gradova mjerodavnom Federalnom ministarstvu dostavljala novi prijedlog federalnog Zakona o TZ, u kojem smo predlagali da se TZ vrate općinama, te da se promijeni i federalna Uredba o boravišnoj pristojbi kako bi se omogućila njezina pravednija raspodjela. Mi smatramo da općina, odnosno lokalna zajednica mora biti nositelj razvoja turizma u ovoj i svakoj drugoj državi, naravno u suradnji s višim razinama vlasti. Stoga je naš prijedlog bio i ostao da se 55 do 65 posto sredstava od boravišne pristojbe vraća općini u kojoj se ona prikupi. Na žalost, ti naši prijedlozi nisu prošli. Iako je federalna Vlada prijedlog takvog novog Zakona o TZ čak dva puta upućivala Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, to u Parlamentu nije prošlo. Mislim da su na to utjecj imali jaki lobiji s viših razina, kaže načelnik Jerkić. Tko je kriv za takvo stanje ? - Tko je krivac za to teško je reći.

Mi ćemo i dalje nastojati sami uređivati tu oblast na lokalnoj razini, a istodobno od sredstava koja prikupimo u Međugorju i Bijakovićima ulagat ćemo u prometnice, izgradnju kanalizacije, poboljšanje vodovodne i električne mreže itd. Uz poljoprivredu, malo i srednje poduzetništvo, za općinu Čitluk je vrlo značajna gospodarska grana turizam, koji se počeo razvijati od početka Gospinih ukazanja 1981. godine. Iako je u svemu tome općina Čitluk u početku bila malo nespremna, danas je ta općina jedna od najposjećenijih općina u Bosni i Hercegovini. Prema riječima čitlučkog načelnika Ive Jerkića, iako o tome nema ni točnih podataka, procjenjuje se da u Međugorju i Bijakovićima postoji oko 20.000 smještajnih jedinica (kreveta) za iznajmljivanje gostima te da se ostvari više od jednog milijuna noćenja godišnje.

Zakonski propisi

On tvrdi da se zbog zakonskih propisa dosta lutalo oko nadzora boravka hodočasnika u Međugorju. Jedno vrijeme su to nadzirale županijska i federalna, a sada to rade županijska i općinska inspekcija. Zašto se pravo stanje godinama ne zna ? - Pravo stanje se nije znalo stoga što mnogi objekti nisu imali uporabnu dozvolu pa tako ni odluku o radu. Županijska Vlada je prošle godine donijela odluku kojom se objektima bez uporabne dozvole mogu izdati privremene odluke za rad na rok od dvije godine. Većina vlasnika objekta za iznajmljivanje upravo radi na tome da dobiju odluke. Pravi podaci o smještajnim kapacitetima znat će se uskoro jer općinski inspekcijski timovi upravo pregledaju sve smještajne objekte i utvrđuju točan broj kreveta. Osim što će se tada točno znati broj smještajnih jedinica, ti će nam podaci služiti i za naplatu tzv. ekološke pristojbe, kaže čitlučki načelnik Ivo Jerkić. Iako se u Međugorju i Bijakovićima ostvari više od milijun noćenja godišnje, zbog neriješene zakonske regulative, od boravišne pristojbe prikupe se tek neznatna sredstva, koja inače iznose 1 euro po svakom noćenju. Evo što nam je o tom načelnik Jerkić rekao:

- Ukidanjem općinskih TZ jednostavno se izgubio red u evidenciji gostiju i naplati boravišne pristojbe. Prošle godine iz Čitluka je Turističkoj zajednici uplaćeno svega 155.000 KM, od čega 80.000 KM otpada na boravišnu pristojbu, a ostalo na članarinu. Svima je jasno da je taj iznos morao biti daleko veći, posebno ako se zna da se, prema nekim procjenama, u čitlučkoj općini godišnje ostvari više od milijun noćenja, od čega je samo neznatan broj evidentiran. Zašto se prikupi tako malo sredstava od boravišne pristojbe ? -Ukidanjem općinskih TZ i izmjenom federalne Uredbe o boravišnoj pristojbi, izgubio se i motiv i način naplate boravišne pristojbe. Prema trenutačno važećoj federalnoj Uredbi, 20 posto sredstva od boravišne pristojbe pripada federalnoj, preostalih 80 posto županijskoj TZ, a općini i mjestu gdje se ona ostvaruje ne vraća se ništa. Doista je apsurdno da se općinama ne vraća ništa, iako su potrebe za ulaganjima u razvoj i unapređenje turističke djelatnosti vrlo velike.

Tim prije što je boravišna pristojba predviđena za ulaganje u turističku ponudu i poboljšanje uvjeta boravka gostiju u nekom mjestu, kaže načelnik Jerkić. Takva zakonska regulativa kojom se na sramotan, nevjerojatan i nedopustiv način tretira lokalna zajednica, sigurno je rijedak primjer u svijetu. To se mora promijeniti jer je opće mišljenje kako bi sredstva prikupljena od boravišne pristojbe trebalo koristiti isključivo za izgradnju i modernizaciju infrastrukture mjesta u kojem se ona ostvaruje, čime bi se znatno unaprijedila ukupna turistička ponuda. Što je Općina Čitluk učinila da se federalni Zakon o TZ i Uredba o raspodjeli boravišne pristojbe promjene ?

Novi prijedlog zakona

- Zbog svih tih nelogičnosti, Općina Čitluk je počevši od 1995. Godine u više navrata predlagala, pa i izravno i preko Saveza općina i gradova mjerodavnom Federalnom ministarstvu dostavljala novi prijedlog federalnog Zakona o TZ, u kojem smo predlagali da se TZ vrate općinama, te da se promijeni i federalna Uredba o boravišnoj pristojbi kako bi se omogućila njezina pravednija raspodjela. Mi smatramo da općina, odnosno lokalna zajednica mora biti nositelj razvoja turizma u ovoj i svakoj drugoj državi, naravno u suradnji s višim razinama vlasti. Stoga je naš prijedlog bio i ostao da se 55 do 65 posto sredstava od boravišne pristojbe vraća općini u kojoj se ona prikupi. Na žalost, ti naši prijedlozi nisu prošli. Iako je federalna Vlada prijedlog takvog novog Zakona o TZ čak dva puta upućivala Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, to u Parlamentu nije prošlo. Mislim da su na to utjecj imali jaki lobiji s viših razina, kaže načelnik Jerkić. Tko je kriv za takvo stanje ? - Tko je krivac za to teško je reći. Mi ćemo i dalje nastojati sami uređivati tu oblast na lokalnoj razini, a istodobno od sredstava koja prikupimo u Međugorju i Bijakovićima ulagat ćemo u prometnice, izgradnju kanalizacije, poboljšanje vodovodne i električne mreže itd.
Mile Pavlović, Večernji list

Međugorje će se relativno brzo odvojiti od Čitluka, kao nova općina. Sasvim prirodna stvar.

Nikakvu korist od Čitluka nemaju. Ne znam da su imali neku korist i prije ukazanja.

Novi portal u Čitluku.

www.citluk.net

AUDIO: Kako je raditi u Međugorju?

http://poskok.info/wp/?p=11462

Broj registriranih glasača: 13 000.
S obzirom da je općina treća najmlađa u BiH, množim ovo s faktorom 1.3 (da se uračunaju maloljetnici) i dobijamo procjenu od

17 000 stanovnika općine Čitluk.
Rast gotovo isključivo prirodnim priraštajem.


Grad Čitluk ima 3000 registriranih birača, dakle oko 4000 stanovnika.

1991. imao je 2600 stanovnika.

ostale su još dvije najveće župe Čitluk i Međugorje.

Statistika župe sv. Jakova Međugorje za 2012. godinu

Protekle 2012. godine u župi Međugorje obavljena su 72 krštenja, za 33 muške i 39 ženske djece, što je za 12 više nego u 2011. godini kad ih je bilo 60.

Prvu pričest primilo je 58 dječaka i djevojčica dok ih je godinu prije bilo 74. Sakrament Svete potvrde ili Krizme primilo je 86 župljana, što je za 6 više nego godinu ranije.

Protekle godine u župi je vjenčano 28 parova, dok ih je 2011. godine bilo 7 više ili 35.

Tijekom godine župa je ostala bez 56 župljana, od čega 27 muških i 29 ženskih osoba, što je 8 umrlih manje nego godinu ranije.

Prema zadnjem popisu župna zajednica sv. Jakova Međugorje broji 5218 žitelja u 1291 obitelji. Godinu ranije (2011.) župa je imala 5022 žitelja u 1234 obitelji.

Prema ovim podacima vidljivo je da župa Međugorje ima 196 župljana više nego godinu ranije.

Bolesno dobra župa. 196 stanovnika više.
Natalitet 14 promila.

"Raširite se i množite..."




Međugorje će stanovništvom s lakoćom preteći Jablanicu, po izgrađenosti ju je već preteklo.