U Širokom Brijegu predstavljen Ričnik zapadnoercegovačkoga govora

‘Ova knjiga je spomenik našim djedovima i pradjedovima’, rekao je Ante Kraljević autor knjige ‘Ričnik zapadoercegovačkoga govora’ prigodom predstavljanja ove knjige u hotelu ‘Park’ u Širokom Brijegu.

Autor Kraljević rođeni Širokobriježanin (iz sela Rujan) s prebivalištem u Zagrebu zahvalivši se svima koji su pomogli izdavanje ove knjige, a koja je plod višegodišnjeg rada istaknuo da je za neke od više od 13.000 natuknica trebalo svega nekoliko trenutaka, a za neke dane i mjesece da ih se objasni. „Ovaj ričnik u stvarnosti ima 1.350, a ne 544 stranice“, dodao je Kraljević.

„Nimalo reda radi nego promišljeno i umno Kraljević se dosjetio posvetiti svoje životno djelo onima koji su govorili, pa se i sačuvao njihov jezik“, istaknuo je između ostalog dr. sc. Antun Lučić redoviti profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru koji je napisao pogovor za knjigu.

Novinar i humorista Frano Vukoja je na sebi svojstven i jedinstven način opisao nekoliko natuknica i izričaja što je izazvalo smijeh i aplauz nazočnih na predstavljanju knjige. Ćuko – „Ide dragi i poveo ćuku obojica jednaka u struku“, Brkalija – „Anđe šta bi rekla za moje brke“ „Ja kroz take pišan svaki dan“ kaže Anđa, neke su od izričaja koje je istaknuo Vukoja.

„Posebno me dojmio sami početak knjige u kojoj stoji ‘onima koji su govorili’, jer ozbiljni ljudi govore i razgovaraju, a ne pričaju“, rekla je dr. sc. Sanja Vulić profesorica hrvatskog jezika i književnosti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu predstavljajući ‘Ričnik zapadoercegovačkoga govora’ istaknuvši da ‘rječnik govori o životu ovdašnjeg puka i njihovim običajima, a ne samo o govoru’.

Predstavljanje ovog jedinstvenog ‘Ričnika zapadnoercegovačkoga govora’ svojim nastupom upotpunili su članovi gangaške skupine ‘Ganga’ i voditelj programa Predrag Kožul predsjednik Matice hrvatske Ogranak Široki Brijeg organizator predstavljanja knjige i uz tvrtku ‘Dan’ d.o.o. iz Zagreba nakladnik knjige.

Vjerojatno je to već negdje zapisano, no nisam vidio.
ne tražim nikakvu lingvističku raspravu, nego opis "od oka".
Govornike bih podijelio na muslimane, katolike i pravoslavne da izbjegnem zbrku.
Također, ne samo zapadna i istočna Hercegovina, nego
ono što vidim u novijim podjelama (odprilike):
Zapadna (Gtuede, Ljubuški, Posušje,..)
Sjeverna (Rama/Prozor, Jablanica, Konjic,..)
Centralna (Mostar,...)
Južna (Ravno, Čapčjina, vjerojatno Stolac)
Istočna (Trebinje, Gacko, Nevesinje,..).
Kakvi su ti govori ? Poglavito oko ikavskg i jekavskog, oko h
(da ili ne), te oko đekanja- đe ili gdje ? Možda još nešto ...

Lingvistički ti je zapadno od Neretve bila novoštokavska ikavica, a istočno jekavica, s time da je na sjeveru oko Konjica bilo i nešto starošćakavske jekavice.
Po tvojoj podjeli bi zapadna bila ikavica, kao i Hrvati sjeverne i središnje.
Južna što se Hrvata tiče je jekavica.
Srbi su samo u istočnoj i to su jekavci, a muslimana se vjerojatno djele na jekavce na sjeveru i istoku (i pola središta) te ikavce u ostatku...

Evo baš prije par dana izišla knjiga koja vjerujem nudi djelimične odgovore na postavljena pitanja, barem što se Hrvata tiče:

Bogati, pa ovo je bliže turskom nego hrvatskom

Evo baš prije par dana izišla knjiga koja vjerujem nudi djelimične odgovore na postavljena pitanja, barem što se Hrvata tiče:

Srbi mi nisu pitanje, oni su ikavci samo oko Livna i Kupresa (što je ostalo u selima).
nego:

* Muslimani su, koliko znam, ikavci u Jablanici, a za Konjic ne znam.
Imao sam na faksu nekog Hrvata iz Konjica, i po sjećanju, govorio
je miješano (glede jata)

* kako je s Mostarom ? Kako govore Hrvati, a kako Muslimani ?

* Senahid Halilović je napisao studiju o govoru Rame, no nisam
ju vidio.

A ovi iz zapadne Hercegovine su posebna priča

Što se tiče zapadne Hercegovine,
ikavica je čista egzotika. Šteta što nestaje i što je ne njeguju.

slabo poznajes zh

Meni najljepši govor imaju Stočani i Trebinjci, s tim da je rat učinio svoje. Omladina je odrasla u Mostaru, pokupila njihov naglasak.... Ja sam se tome uporno odupirala svih 17 godina koliko sam živjela u Mostaru, tako kad upoznam nekog iz Bosne uvijek kažu pa nemaš onaj tipični mostarski naglasak. Primjetan je, ali ne u tolikoj mjeri.
Inače me živcira pravo.

Slažem se, čuj ikavica nestaje

Uslijed takve pogubne sklonosti prihvaćanja u tom kraju nesvojstvenog govora u zapadnoj je Hercegovini izvorna ikavica skoro pa izumrla, pa se u nekad čisto ikavskim područjima (po Brotnju, Čitluku, Međugorju, pa i Ljubuškom i dr.) naveliko govori npr. "đe" umjesto izvornog di, a riječi im završavaju na o, tipa: došo, pošo, čito, i dr., umjesto na a, tipa: doša, poša, čita i dr.

Sve više se neugodno iznenadim kad dođem u mjesta po zapadnoj Hercegovini i čujem kako govore mladi ljudi. To je prestrašno i prežalosno. A da stavr bude još gora isti ti su uvjereni kako su pravi Hercegovci koji čuvaju i vole svoje. A jezik ih najbolje demantira. Totalni gubitak identiteta i osjećaja za podneblje u kojem žive.

Meni najljepši govor imaju Stočani i Trebinjci, s tim da je rat učinio svoje. Omladina je odrasla u Mostaru, pokupila njihov naglasak.... Ja sam se tome uporno odupirala svih 17 godina koliko sam živjela u Mostaru, tako kad upoznam nekog iz Bosne uvijek kažu pa nemaš onaj tipični mostarski naglasak. Primjetan je, ali ne u tolikoj mjeri.
Inače me živcira pravo.
A ovi iz zapadne Hercegovine su posebna priča

Ma tražila sam jedan "grafit" gdje piše Iđen na vaks ali nisam mogla naći pa vidjeh ovu

Edit... nađoh

Što manje "tradicionalnog" to bolje - imate ružne regionalne riječi, gutate slova, iz abecede ste izbacili slovo "F", razvlačite nepotrebno, vaša ikavica zvuči glupo (za razliku od Dalmatinaca), i većina vas priča kroz nos.