Foča je otvorila nekoliko pregovaračkih poglavlja za pristupanje Hercegovini.

Nisu još svi uvjeti zadovoljeni.

Puno je još tu domaće zadaće, ali načelno, članstvo im je otvoreno. Ako ništa, rodno mjesto hercega Stjepana Kosače je tamo, imaju Muzej Hercegovine, i zastupnik od tamo im se izjašnjava kao Hercegovac, pa makar i ako je samo neki politički aktivizam.

Pokušaj rebrandinga i otklona od Bosne.

U biti najjači potez u približavanju Hercegovini, je izbacivanje “Bošnjaka” iz općine.

Opet ista stvar kao uvodni post.

Nesreća u Foči, Vukanović opisuje situaciju kao “Hercegovina gine”, i u članku se priča o Hercegovini iako je nesreća na putu Foča-Sarajevo.

https://www.klix.ba/vijesti/bih/vukanov ... /250730160

Treba netko iz Foče da ovo razjasni.

Ja sam sada totalno zbunjen jer istaknuti pojedinci iz Hercegovine Foču stavljaju pod Hercegovinu, a konsenzus Srba s foruma je da Foča sebe sama ne smatra Hercegovinom i da je to obična Bosna i Gornje Podrinje, sa šumama, klizištima, i klimom koja je slična Sarajevu.

Ganga
Kamen
Krš
Maslina
Neretva
Smokve
Sunce
Vino

R. Boban: "Nedam te nikom' majko, Hercegovino
Neretvu, sunce i smokve, kamen i vino"

M. Bulić: "Kamen, krš i maslina
Vino, ganga, Neretva
Sve to ima zemlja ta
Moja Hercegovina"

To su lokalne i folklorne definicije jednog dijela Hercegovine.

Srbi u Trebinju nemaju pojma tko je Mate Bulić.

Inače, politika naravno utječe i na geografsko nazivlje, i Republika Srpska postaje sve više geografska odrednica (svaka politička jedinica vremenom postane geografska - ne postoji u Europi kontraprimjer), tako da mislim da je Dejton zapečatio dugoročno Foču kao dio Hercegovine.

Ako pogledate mapu:




Najjednostavnije i najpraktičnije je da se kaže da je sve ispod koridora Goražde - Hercegovina.

Tu i prestaje granica s Crnom Gorom i počinje granica sa Srbijom, što još pojačava prirodnost kriterija Hercegovine kao onoga što je naslonjeno na Dalmaciju ili CG.

Realno, Foča je u Podrinju tj. Bosni.

Foči najbliži gradski centri višeg reda su u Bosni.

Eventualna izgradnja modernih prometnica koje bi Foču povezale s centrima u Hercegovini je stvar daleke budućnosti, da ne kažem znanstvene fantastike.

To je zanimljiv argument, i blizina Sarajeva vjerojatno pobošnjava Konjic.

Neupitno je da blizina Sarajeva pridonosi današnjoj bošnjakizaciji i nekadašnjoj bosnizaciji Konjica.

Gravitacija manjeg mjesta prema gradu višeg stupnja centraliteta, bilo zbog rada, školovanja ili raznovrsnih usluga, dovodi stanovništvo podređenog mjesta u intenzivniji kontakt s prestižnijim izvorištima identiteta (jezični izraz, kultura, sport, zabava itd.) i dovodi do usvajanja identitetskih obrazaca koji emaniraju iz razvijenijeg centra.

No, u slučaju Konjica ima i dubljih, povijesnih korijena.

Na popisu 1991. neusporedivo viši postotak Muslimana u Konjicu se izjasnio da im je materinski jezik bosanski, nego što je to bio slučaj s Muslimanima u npr. Mostaru ili Trebinju.

Prilikom osnutka kadiluka Neretva sa sjedištem u Konjicu, Turci su ga priključili Bosanskom sandžaku u kojem je i ostao, iako je od 1470. postojao Hercegovački sandžak sa sjedištem u Foči.


https://www.mizkonjic.ba/2021/06/09/kadiluk-neretva/

To je paradoksalno, Hercegovini nekad jesu pripadali i Foča i Goražde, dok je današnji prostor kojeg mnogi smatraju sjevernom Hercegovinom koji se nalazi sjeverno od rijeke Neretve do Ustirame smatran kao Bosna.
Takva je i podjela katoličkih biskupija, Rama, Doljani i Neretvica su dio Vrhbosne, a Konjic i Jablanica su pod mostarskim biskupom.

Izmedju Durmitora i Zelengore, Foca je srce gornje Hercegovine. Tacnije Soko Grad , Scepan Polje.

Tu nam se veliki Svetosavski Vojvoda Herceg Scepan i rodio!