Znači umirem :) :) :) Kakvi luđaci

https://www.youtube.com/watch?v=lt3kOwxR3DM

Vrijedi pogledati

https://www.youtube.com/watch?v=JU0B6he0fHY

Hahaa... robijaši s golog otoka u Rijeci

https://www.youtube.com/watch?v=l4YQk7DqDOU

Izvor: https://caportal.net/2022/07/19/ljubusk ... 00-000-km/

Ljubuški primjer ulaganja u kulturu i turizam: U obnovu kule uloženo 400.000 KM

Zahvaljujući iscrpnim višemjesečnim radovima na obnovi tvrđave hercega Stjepana Kosače Grad Ljubuški je ovog ljeta dobio još jednu turistički atraktivnu lokaciju.

Uz Kravicu, muzej na Humcu, Koćušu… u funkciju se stavlja i povijesni bedem koji stoljećima bdije nad ovim gradom.

Kroz nekoliko dana i službeno će biti upriličen obilazak Starog grada povodom završetka opsežnih konzervatorsko-restauratorskih radova, provedenih i financiranih kroz projekt „HeritageREVIVED – Preservation, valorisation and promotion of cultural heritage on the outskirts of urban areas“ koji se provodi kroz INTERREG IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014 – 2020.

Kada je riječ o povijesno-kulturnoj baštini Ljubuškog kroz ovaj projekt su se ,između ostaloga, provela arheološka istraživanja i konzervatorsko-restauratorski radovi na obnovi središnje Herceguše, branič kule i dijela obrambenih bedema vrijedni gotovo 400 tisuća eura.

Riječ je o najvećoj investiciji u obnovu i prezentaciju Starog grada dosad. Inače, jezgra kompleksa Starog grada ima oblik nepravilnog višekutnika. Navodi se kako se pretpostavlja da je najstariji dio, središnja kula, izgrađen u 14. ili 15. stoljeću.

”Po hercegu Stjepanu Vukčiću Kosači kula se naziva Herceguša, ali pitanje njezina graditelja ostaje sporno. Uz Stari grad Ljubuški vezana je legenda o ratu oca i sina zbog iste žene. Grad je pao u osmanske ruke nešto prije 1477. i imao je obrambenu ulogu do 1835. Kako se radi o jedinom utvrđenom srednjovjekovnom gradu na desnoj obali Neretve, proglašen je nacionalnim spomenikom kulture”, navedeno je na stranici projekta “Heritage Revived”.

Glavni cilj projekta je diverzificirati i promovirati kulturno-turističku ponudu povijesnih gradova Ljubuškoga, Solina i Ulcinja zajedničkom izgradnjom kapaciteta u upravljanju kulturnim turizmom i turizmom doživljaja te uspostavom nove i poboljšanjem postojeće turističke infrastrukture.

Specifični cilj je ojačati i diverzificirati turističku ponudu prekograničnom suradnjom te omogućiti bolje upravljanje i održivo korištenje kulturne i prirodne baštine.

Vodeći partner na projektu je JU Razvojna agencija Županije Zapadnohercegovačke-HERAG. Partneri na projektu su Grad Ljubuški (BIH), Grad Solin (HR), Županijska uprava za ceste Split (HR), Općina Ulcinj (MNG). Ukupan proračun / sufinanciranje Europske unije iznsoi 1.965.441,19 eura / 1.670.625,00 eura.

Trajanje je predviđeno do 14. listopada 2022. Inače, HERAG-u i Gradu Ljubuškom ovo je četvrti projekt prekogranične suradnje usmjeren na obnovu i prezentaciju kulturne baštine.

Kroz Theme Medieval, Connecting Separated i Fort Net započeto je s istraživanjima i radovima na Starom gradu Ljubuškom i rimskom vojnom logoru na Gračinama, a projekt Heritage REVIVED financijski je najveći i najvažniji EU projekt ulaganja u ove lokalitete dosad.

Pored radova na tvrđavi herceg Stjepana Kosače kroz ovaj projekt radi se i obnova rimskog vojnog logora na Gračinama.

A tek dolaze na red Petar Tonić, umjetnička galerija, Ilirska obzidina itd

Izvor: https://www.ljportal.com/foto-ljubusaku ... agu-56803/



FOTO: Ljubušaku Marinku Luburiću svečano uručen crni pojas 9-ti dan na svečanosti u Chicagu

Ovog vikenda, točnije u nedjelju 31.srpnja u američkoj saveznoj državi Illinois održana je svečanost pod nazivom „Dan Thaekwondoa“. Tom je prigodom Marinko Luburić, Ljubušak rođen na Vitaljini dobio veliko priznanje za svoj dugogodišnji rad. Predsjednik USNTF uručio mu je crni pojas 9-dan.

„Evo da ti javim da sam večeras dobio diplomu United States American Federation 9-ti dan crni pojas. Mogu sa ponosom reci da sam prvi Hrvat u USA sa 9-tim danom. Bilo je svečano. Prisustvovali su i naši Franjevci – fratri, sto je posebno uveličalo ovaj moj dan. Hvala Bogu sto mi je pomogao da dođem do moga cilja“, rekao je Marinko nakon što mu je uručeno priznanje za sportska dostignuća.

Inače, Marinko je s treninzima započeo još davnih sedamdesetih godina prošlog stoljeća u Ljubuškom, a svoj rad je intenzivirao odlaskom u SAD-e gdje i danas živi. Za svoj rad u sportu dobio je mnoga priznanja, a još 2013.godine dobio je najveće priznanje u sportu kojim se bavi. Naime, u Las Vegasu, u američkoj saveznoj državi Nevadi u petak, 18.listopada 2013.godine održana je ceremonija primanja u Taekwondo kuću slavnih boraca – velemajstora (Taekwondo Hall of Fame). Među izabranima je bio i Ljubušak Marinko Luburić, velemajstor Taekwondoa 7 dan, inače začetnik Taekwondoa na ovim prostorima.


Više: https://www.dijaspora.hr/sada-imamo-i-p ... i-dan/9943

Ovi Luburići, odakle su porijeklom?

Luburići su u Ljubuški doselili iz sela Ograđenik kod Čitluka, otprilike prije 300 godina. Najprije su se naselili u selo Radišiće, a potom su se razgranali prema Humcu, Hrašljanima i Studencima.

Svi Luburići su dio plemena drobnjaci, nastanjenog u kanjonu Pive. Jedan dio njih je prešao u zapadnu hercegovinu i primio rimokatoličku vjeru. Toga je bio svjestan i sam maks luburić.

Obrnuto. U istočnoj Hercegovini su svi bili katolici, a tu je ujedno i najstarija hrvatska biskupija Trebinjsko-Mrkanska. Dolaskom Turaka, počele su se rušiti crkve a na njihovim mjestima često graditi džamije. U istočnoj Hercegovini su tada ljudi masovno prelazili na pravoslavnu vjeru kako bi sačuvali crkve, budući da Turci nisu rušili pravoslavne crkve.

Ali moguće je da se netko od tih ljudi kasnije naselio u zapadnu Hercegovinu i vratio katoličkoj vjeri.

Znaš li ti gdje je kanjon Pive?

U Crnoj Gori. Ali taj dio Crne Gore je u vrijeme dolaska Turaka spadao pod Hercegovinu.

A šta je hercegovina nego vojvodstvo od svetog save?

Tu je titulu Stjepan Vukčić Kosača uzeo kad je oženio Jelenu Balšić. Preko braka je dobio titulu vojvoda od svetog Save. To je bilo normalno za srednji vijek da se plemstvo ženi i udaje između sebe i da se brakovi sklapaju zbog interesa. Brak iz ljubavi je nepoznat pojam za srednji vijek. Tako se na primjer francuska princeza udala na engleski dvor, austrijski princ oženio rusku princezu, mletački dužd španjosku princezu, itd. Iz te perspektive gledano, normalno je i da su se hrvatski i srpski plemići vjenčavali između sebe. Osim toga, iz još jedne perspektive je sve to bilo drugačije nego danas, jer naime, Hrvati i Srbi u srednjem vijeku nisu uopće bili neprijateljski narodi kao danas. Bilo je nekih ratova za posjede između pojedinih plemića, ali takvi su se ratovi vodili i unutar vlastitog naroda. Neprijateljstvo Hrvata i Srba počinje tek 1884.godine, kada je izdan Načertanije. Iako je još prije Načertanija Vuk Karadžić počeo tvrditi da ne postoji hrvatski jezik, Hrvati ga uopće nisu ozbiljno shvaćali, uglavnom su se izrugivali i ismijavali njegovim teorijama i nastavljali dobre odnose sa Srbima.

Ako želiš nastavljat ovaj razgovor, prebaci na neku drugu temu jer ovdje je tema Ljubuški.

… Poznati biznismen i humanist iz Los Angelesa Stipe Steve Bubalo, koji je osvario svoj američki san, ovih dana boravi u rodnom Ljubuškom. Desetljećima financira razne projekte u domovini, a posljednji je obnova Zavičajnog doma u selu Hardomilje u kojem se rodio. Stanovništva u srednjovjekovnom Hardomilju kod Ljubuškog godinama je sve manje, međutim Ljubušaci potekli iz ovog kraja kažu da je dom samo jedan, vraćajući se kada god imaju priliku. "Ovo je moje selo, to su moji ljudi. Ja ih poštujem. Želim pomoći društvu. A to društvo neka čuva što smo moja obitelj i ja mogli priuštiti. Ovo je donacija. Ovo je dar", priča nam Bubalo. Otvaranje Zavičajnog doma čiju je obnovu financirao, Bubalo je iskoristio da još jednom zakorači u zidine kuće u kojoj se rodio prije devet desetljeća, te da posjeti vječno počivalište roditelja, piše BHRT. O zanimljivom i kompliciranom životu Stevea Bubalo trenutno se snima film "Američki san", a neki od kadrova nastali su i na Hardomilju. O njegovom plemenitom djelu govorili su i sunarodnjaci. "Često se volimo pohvaliti kako Ljubuški ima prekrasnu kulturnu baštinu i prirodne ljepote. Ljubušaci imaju i veliko srce. Ovo je najbolji primjer toga, kada čovjek koji je potekao iz ovih krajeva ne zaboravlja mjesta iz kojih je došao, pomažući ljudima koji su tu", navodi Ana Bubalo. Osim što pomaže rodni kraj, Bubalo između ostalog, redovno daje priloge humanitarnim organizacijama, crkvi, a pomaže i nadarenim studentima. "Lijepo je kada se ti ljudi sjete onih koji su u potrebi, a ne mogu ostvariti što bi trebali. Naravno, sa velikim osjećajem zahvalnosti pristupamo imenu našeg Stevea Bubala", smatra fra Nikola Jurišić. Ne postoji čovjek iz ovog kraja koji nije zahvalan Steveu Bubalu. Ovaj dobročinitelj osim Zavičajnog doma financirao je i obnovu crkve, te put kroz staro Hardomilje. - Pročitajte više na: https://bljesak.info/kultura/flash/amer ... elo/390011

..dobio pozivnicu na žalost iz osobni razloga spriječen.. Dodjelom zahvalnica za zasluge u vinogradarstvu i promociju vina u BiH u Ljubuškom je završena manifestacija “Kušaj ljubuška vina”, koju je organizirala Udruga vinogradara i vinara Ljubuški.

Posthumno je zahvalnica dodijeljena Mladenu Gašparu, koji je dugi niz godina radio u Vinariji Ljubuški, a kasnije u Federalnom agromediteranskom zavodu, a koji je, po riječima predsjednika Udruge vinogradara i vinara Zdenka Milasa, zaslužan za promociju vinogradarstva u BiH i poduzimanje aktivnosti na podizanju kvalitete i standarda vina, kao i buduća istraživanja na tom polju.

Zahvalnica i povelja počasnoga člana Udruge vinogradara dodijeljena je Zdravku Matiću, vlasniku restorana “Bago” u Ljubuškom, koji se etablirao kao ponajbolji riblji restoran kako u BiH tako i susjednoj Hrvatskoj, a uz to se zalagao za predstavljanje vina u BiH.


Na završenoj manifestaciji “Kušaj ljubuška vina” predstavilo se osam ljubuških vinarija: Vinarija Buntić, Podrum Begić, Vinarija Majić, Vino Milas, Vinogradi Nuić, Obiteljski podrum Sušac, Vinarija obitelji Škegro i Vinarija Keža.

Ova manifestacija je jedinstvena po tome što ćete vrlo rijetko i u svijetu naći da svi vinari s jednog područja tako ujedinjeno nastupaju u cilju proizvodnje i prezentacije vrhunskih vina, a da svaki od njih ima neku svoju priču koja ga razlikuje od drugih, istaknuo je u razgovoru za Fenu direktor Turističke zajednice Ljubuški Mladen Bebek.
Dodao je kako Ljubuški ima bogatu tradiciju proizvodnje vina, jer je još 1882. organizirano djelovala vinarija u Ljubuškom i kao takva predstavlja najstariju vinariju u BiH.
Manifestacijom ‘Kušaj ljubuška vina’ naši vinari su napravili iskorak i to je postao već regionalni događaj na koji dolaze posjetitelji iz cijele Hercegovine ali i Dalmacije. Uz prirodne ljepote, kulturnu baštinu, razne sportske outdoor aktivnosti, kulinarstvo je, a samim time i vrhunska ljubuška vina, ono čime su naši gosti najviše oduševljeni prilikom, naveo je Bebek.
Podsjetio je da je Turistička zajednica Grada Ljubuškog na poziv Udruge vinara i vinogradara Ljubuški pomogla jednim dijelom u organizaciji ove manifestacije.

U okviru dvodnevne manifestacije održana je stručna radionica za proizvođače vina te kušanje vina uz asistenciju Maria Meštrovića, poznatog hrvatskog sommeliera, koji je nakon kušanja i analize dao svoj sud o vinima i preporuke proizvođačima.

Na radionici se govorilo o stanju vinogradarstva u Hercegovini, o gnojidbi u vinograd te tehnološkim procesima proizvodnje vina suvremenim načinom i sredstvima.

NOVI PARK U LJUBUŠKOM

U tijeku su radovi uređenja novog parka koji se nalazi u neposrednoj blizini stadiona Babovac, kod kružnog toka na istočnom ulazu u Ljubuški.

Predviđene forme polako dobivaju svoj oblik, a projektom je između ostalog predviđena zelena površina sa fontanom, dječjim igralištem,klupama. Ukupna površina parka prostire se na 3800 četvornih metara.

(Radio Ljubuški)

Tribalo bi na razini svih hrvatskih zupanija/kantona odredit minimum prostor za parkove u gradovima. Tako da je minimum 15% povrsine grada park, travnjak isl.

Ljubuški - trenutno oko 150 stanova u gradnji, a za dodatnih 100 se trenutno rješavaju gradjevinske dozvole.