Ima puno. Povezuje nas Đemosajd u Ahmićima, kako vi volite reći. Ako želite simpatije ne budite majmuni, do vas je.

Izvor: http://www.cnak.ba/vijesti/crkva-u-hrva ... oljetnici/

Ususret stoljetnici

ROTIMLJA/STJEPAN KRST – Peta nedjelja kroz godinu, 5. veljače 2017., pučka sveta Misa u rotimskoj župnoj crkvi sv. Petra i Pavla. A župa Rotimlja, u Stolačkom dekanatu, ove godine zašla u svoju jubilarnu Stoljetnicu. Osnovana je dekretom biskupa Alojzija Mišića, od 6. travnja 1917. tako da je don Martin Krešić s Trebinje, u Trebinjskom dekanatu, premješten u Rotimlju da ograđuje novu župu i gradi župnu crkvu. Ni naziv joj nije bio stabilan: Gornje Dubrave, Hodovo, dok se nije ustalila: Rotimlja sa župnom crkvom na Pobrđu iz 1925. godine.

Na početku svete Mise župnik don Damjan Raguž pozdravio je biskupa Ratka Perića, apostolskoga upravitelja Trebinjske biskupije, koji je izrazio radost zbog povelika mnoštva naroda, zbog skladna pjevanja na koru, pobožna držanja djece kao i zbog dvanaestorice ministranata oko oltara. Dvojica su sjemeništaraca iz župe. Potaknuo je župnika da ovogodišnjim Jubilejom prožme sve veće svetkovine, a napose svetkovinu sv. Petra i Pavla, središnju svečanost 29. lipnja, i Srce Marijino – nekada 22. kolovoza, a Kraljicu neba i zemlje – sada, dan okupljanja duhovih zvanja iz župe Rotimlje i Stjepan Krsta. A župnik će i cio broj BIOS-a, župnoga godišnjaka, posvetiti toj svečanosti. Bit će to prigoda da se živi sjete svih pokojnih, i svećenika i vjernika, iz župe. I toliko toga što se proživjelo u tri rata, a osobito nevolje raseljavanja: Prvi svjetski (1914.-1918.), Drugi svjetski (1941.-1945.), Domovinski (1991.-1995.) i tri izvanratna razdoblja, u kojima se svijet koliko-toliko pribirao, nakon posljednjega rata nešto svijeta i doselilo iz drugih prognaničkih mjesta.

Biskup je nakon Evanđelje po sv. Mateju rekao da će govoriti o soli. Kažu učevne knjige da je gotovo 97% sve vode na kugli zemaljskoj zasoljeno u oceanima i morima. Koliko je zasoljeno? Do 3-4%. Na 100 litara morske vode može se izvući oko 3 kg soli. I takav je razmjer milijunima godinama unatoč tomu što neprestano tisuće i tisuće slatkovodnih rijeka, poput Amazone, Nila, Mississippija, Volge i drugih, utječu u mora i oceane da malo oslade slane vode. A na svijetu ima samo 3% slatke i pitke vode. A i od ta 3% dvije su trećine nedostupni ledenjaci. Eto koliko nam je ostalo. I ta voda milijunima godinama ista, i ona morska slana i ova riječna slatka. O prispodobi soli govori Gospodin Isus svojim učenicima: Mt 5,13. Postavlja ih da budu zrno ili grumen soli, kako i gdje već treba, u ovome svijetu: da poput soli daju ukus ovomu svijetu, da poput soli čiste nevaljalštine i da poput soli čuvaju Polog od rastvorbe i kvara. Pa smo i mi dužni slijediti svoga Učitelja koji je svojim zrnom soli dao ukus ovomu svijetu.

Stjepan Krst. U 13 sati, prema dogovoru, tajnik don Marin odvezao je župnika i biskupa na Stjepan Krst, župu sv. Ivana Krstitelja, gdje se svake prve ili mlade nedjelje slavi sveta Misa. Oko 150 misara. Malo manje nego na Rotimlji. Ima ih odasvuda, a svi su vezani nekim duhovno-imovinskim sponama s tom župom koja je za župnikovanja don Slavka Maslaća bila vrlo živa od svoga rođenja 1974. do svoga raseljenja 1992. godine. Skupina pjevača i pjevačica s Rotimlje pretekla je Misnike i smjestila se na koru dajući svojom crkvenom pjesmom još ugodniji ton cijeloj ionako zdravoj i pobožnoj atmosferi.

Biskup je pod homilijom govorio o drugoj evanđeoskoj prispodobi iz nedjeljnoga Evanđelja, o svjetlosti (Mt 5,14-16). Nitko ne zna što je svjetlost i kako nastaje, a bez nje nema života. Isus je najprije za sebe rekao: “Ja sam svjetlost svijeta!” (Iv 8,12). Svjetlost izvorna. Božanska. On je Svjetlo od Svjetla, pravi Bog Sin od pravoga Boga Oca, kako ispovijedamo u Vjerovanju. On je smrću ušao u tamu, u grob, ali je svojom božanskom snagom treći dan uskrsnuo na svjetlo dana. To je Uskrsnuće prava Svjetlost života. A onda je Isus i svojim apostolima rekao: “Vi ste svjetlost svijeta!” Svjetlost drugotna, u kojoj se održava Isusova izvorna. Mi smo, Kristovi sljedbenici, toliko smo svjetlonosni koliko smo primili svjetla od Isusa i poslani smo biti svjetlost drugima.

I Stjepan Krst, koji je kao nova župa 18 godina bila isplovila iz župe Rotimlja (1974.-1992.), ulazi u slavlje Stogodišnjice, jer opet djeluje poput jedne župe s jednim župnikom, don Damjanom, koji je formalno “župni upravitelj” Stjepan Krsta.

————————-

Župnik je početkom ove godine za obje župe za prošlu 2016. godinu podnio ove statistike:

Rotimlja: Svega stanovnika: 1035; katolika: 710; krštenja: 7; vjenčanja: 10; sprovoda: 17; prvopričesnika: 21.

Stjepan Krst: dvoje stalnih katolika; jedno vjenčanje; na Misi prve nedjelje bude između 60 i 80 vjernika podrijetlom iz župe. O Stjepan Krstu izišla je monografija 2014. od 670 stranica, koju je u povodu 40. obljetnice osnutka župe, priredio domaći sin dr. Marinko Marić, koji živi u Dubrovniku, okupivši više od 30 sudionika, podrijetlom iz župe, a sada razasutih po domovini i svijetu. Bog može dati bolja vremena, a i mi smo ljudi pozvani da ne zapuštamo i ne zaboravljamo svoje djedovine.

U ovih stotinu godina Rotimlja sa Stjepan Krstom dala je Crkvi oko 30 duhovnih zvanja: svećenika, redovnika, redovnica. Hvala Bogu na njegovu daru!

Kaplan 100% opravdan, ne moze se sa svakim voditi dijalog, neko ne razumje tu vrstu komunikacije.

jedino šta ti je u stocu 100% je hdz, vozdra zelenko

Nema Turaka, sigurno muslimani ne vole ovu feštu.

Klislam napravio lijepu reklamu ove kršćanske tradicije i kulture. Muslimani u komentarima popizdili na njih, pjene pravo.

Selmiru Kaplanu su nudili dobru dnevnicu da glumi statistu, Turčina odrezane glave. Ali bolest ga srpiječila.

Slabo su sjekli dok su Turci još uvijek tu. U Stocu 39 prvašića naspram 9 srbokatolika. Kmee kmeeee! Džaba, Stolac je turska čaršija a za srbokatolike je kamen u bobanovu i šuškanovu. Kmeee!

U gradiću Stocu muslimani jesu većina, to nije sporno, kao ni da imaju više prvašića u istom. Kao što nije sporno da su Hrvati u većini u općini i da na teritoriju općine imaju više prvašića.

Bitno je da smo dočekali dan kad smo Turcima i masi Muslimani gledali leđa. Ovo što je ostalo od okupatorskih sluga će se ubrzo riješiti. Drugačije ne može. Volio bih da mi netko kaže da može.

Kme kme kmee, riješenje iz Austrije, kme kmeee kmeee

A je, visoki predstavnik je iz Austrije. Nikad vi vaše sharia države vidjeti nećete, ni tvoji sinovi. Što znači da ćete Srbima u paklu čistiti WC. Allah kad kažnjava najgadnije svoje kažnjava. I u Srebrenici ste izginuli jer ste bili slabi vjernici. U Stocu vam allah ne da ni da imate svog načelnika.

Ima simbolike, srednjovjekovna Hercegovina prije dolaska okupatora Turaka. Tako ih nije bilo na ovoj fešti. Koliko križeva. Nek se zna čiji je grad.

Koje budale već odavno bacaju otrov i ubijaju pse ? Nije tako veliko mjesto da netko do sad nije primjetio nešto sumnjivo.
Eto jedna tema na kojoj nacije mogu harmonizirati odnose. Ako ništa bar na tjedan dana.

Izvor: http://stolac.co/stolac/vijesti/16769-1 ... e-rotimlja

100 godina župe Rotimlja

Ove godine župa sv. Petra i Pavla na Rotimlji proslavit će 100 godina od svoga osnutka. Proslava 100. obljetnice župe započela je prvom večeri trodnevnice u ponedjeljak, 26. lipnja, svetom Misom u 19 sati koju je predvodio stolački dekan don Rajko Marković. Za vrijeme svete Mise pjevali su i svirali tamburaški sastav “Prijatelji”. Nakon Mise u 20 sati u gornjoj dvorani Pastoralnoga centra predstavljanjen je BIOS-a Zbornika radova u povodu stote obljetnice župe Rotimlja (1917.-2017.).

U utorak, 27. lipnja, sveta Misa u 19 sati koju predvodi i propovijeda župnik iz Prenja don Anđelko Planinić, a za vrijeme Mise pjeva zbor mladih iz Prenja.

U srijedu, 28. lipnja, na uočnicu Petrovdana sveta Misa u 19 sati. Predvodi i propovijeda župnik župe Aladinići-Dubrave don Marko Šutalo. U 18 sati ispovijed, krizmanika, kumova, roditelja te ostalih vjernika, ispovijeda više svećenika. Za vrijeme Mise pjeva Mali zbor – Rotimlja.

Četvrtak, 29. lipnja, patron župe Rotimlja, blagdan zaštitnika sv. Petra i Pavla, proslava stogodišnjice župe i sveta krizma.

Tiha Misa u 9 sati.

Svečana sveta Misa u 11 sati koju predvodi i propovijeda mons. Ratko Perić. Na svetoj Misi biskup će podijeliti sakrament svete Potvrde za 26 krizmanika. Za vrijeme Mise pjeva veliki župni zbor “Paulus”.

Foto: Predstavljen BIOS zbornik radova povodom 100 godina župe Rotimlja

U ponedjeljak 26. lipnja, u sklopu obilježavanja stogodišnjice župe Rotimlja, predstavljen je BIOS zbornik radova povodom tog jubileja. Zbornik su predstavili biskup dr. sc. Ratko Perić, dr. sc. don Ivica Puljić, msgr. Luka Pavlović i rotimski župnik don Damjan Raguž.

Moderator predstavljanja bio je doc. dr. sc. Marinko Marić, koji je i urednik zbornika. U glazbenom dijelu nastupio je tamburaški zbor „Prijatelji“ iz Rotimlje.

U Zborniku je doneseno 20 priloga koji su opisali dio prošlosti ove stogodišnje župe s nakanom da se time sačuva od zaborava te da budući naraštaji znaju povijest svoga kraja i svoje župe. Zbornik se priredili don Damjan Raguž i Marinko Marić.

Foto: Marko Sliko Raguž

Izvor: http://stolac.co/stolac/vijesti/16772-f ... e-rotimlja

Hrvatski lider u hrvatskom gradu, normalno. Kome se ne sviđa neka pakuje torbe i preseli gdje mu bolje.

Dragan Čović na prijedlog Općinskog vijeća postaje počasni građanin Stoca

U Stocu pao gol o kojem pišu i engleski mediji

http://www.dnevnik.ba/vijesti/video-u-s ... ski-mediji

Jel neko moze rec u kojem entitetu se nalazi naselje poplat (stolac il berkovici)?na google maps izgleda ko da je naselje duboko u rs,a po popisu stanovnista izgleda nesporno da je u fbih (u rs 5 a fbih prek 1000 ljudi)

ima tih grešaka po google maps. po svemu bi trebalo bit u općini stolac.

koliko vidim poplat je podiljena na donju i gornju
donja je jugozapadno od grada stoca a gornja jugoistočno
vjerojatno je par najistočnijih kuća gornje poplati ostalo u RS

Naselje Poplat je po popisu 1991 imao 457 mješanog stanovnika među kojima 112 hrvata,
a popisu iz 2013 1402 stanovnika , i 1249 hrvata ?!

Čudno da je na tom novom popisu isto tako nešto malo više hrvata u Stocu kao 1991 (653) , 2013 (892)

naselili se protjerani hrvati središnje bosne i sjeverne hercegovine?