DZS je nedavno objavio podatke o procjeni broja stanovnika po županijama pa sam odlučio napraviti kartu koja prikazuje lokalne migracije. Čini se da stereotipi o Dalmatincima u Zagrebu i Slavoncima u Istri ipak donekle drže vodu

I još jedna stavka, možda minorna, ali po mom nekom razmišljanju u svijetu trendova i algoritama nezaobilazna - više je instagram friendly.

Više instagram friendly - više je žene vole, a muškarci slijede žene.

Wow, i Zadarska županija super stoji po tim migracijama unutar zemlje, a i Primorsko-goranska.

Instagram friendly misliš more?

Da, more, ali i krški krajolik generalno. Plus 700 sunčanih sati više godišnje.

Cetinska Krajina i Poljica/"Poljička Republika" su dvije odvojene mikroregije, premda su naslonjene jedna na drugu.

Da, istina, trebao sam samo napisati ''uz i oko Cetine'' da ne bude zabune.

Nisam baš siguran u točnost mape. S tim da je radija Bakić moguće da ujebaje podatke.

Zašto tolika razlika između Šibenske i Splitske županije, uvijek sam imao dojam da je SDŽ demografski i ekonomski vitalnija nego ŠKŽ?

I je, ali je bilo dosta iseljavanja iz Zagore.

Vjerojatno zato što Šibenik čini veći udio stanovništva u ŠKŽ, nego Split u SDŽ. Pa onda iseljvanje iz Zagore i manjih mjesta ima veći utjecaj u SDŽ nego u SKŽ.

Pa ona druga mapa pokazuje da je Splitsko-dalmatinska u plusu. Ova jednostavno pokazuje koliko je ljudi iz SDŽ selilo u druge dijelove Hrvatske.

Na drugoj karti je kretanje ukupnog broja stanovnika kroz samo dvije godine, ovdje je neto lokalna migracija za razdoblje od 26 godina.

Opet ne razumijem kako je kroz tih 26 godina unutarnjih migracija šibenska u plusu, a splitska u minusu.

Puno Splićana, Imoćana, Makarana, Sinjana itd. ide u Zagreb, a i Srba se dosta vratilo u Šibensko-kninsku.

Dobro objašnjenje, hvala. Nekako mi je razmišljanje povukao dojam kako se u Šibenskoj zagori nalaze samo postratni Knin i Drniš, dok se u splitskoj Zagori nalaze Sinj, Imotski, a i sam Split se preko Dugopolja počeo širiti na drugu stranu Klisa

Piše na mapi lokalne migracije.

To valjda znači iz županije u županiju?

Ako da, Srbi se tu baš ne uklapaju.

Ako ne, onda uz Srbe je možda tu još dolazak Bosanaca u Knin. Koje godine/godina su dolazili?

Dolazak Janjevaca u Kistanje: kad je bila glavnina seobe i odakle su dolazili?

A da, to za Srbe da, isprike.

Ali ovo prvo stoji.

Ma to kad je unutar Hrvatske mi je ok, sve je tuda po Lipoj našoj.

Obalna naselja Šibensko-kninske županije, poput Vodica i Tribunja, posljednjih godina privlače velik broj mladih obitelji s djecom, dok su mjesta poput Pirovca, Primoštena i Rogoznice sve poželjnija destinacija za umirovljenike. Splitsko-dalmatinska županija je dosta demografski drugačija od ŠKŽ ili ZŽ (puno je demografski sličnija DNŽ recimo) iako na prvi pogled ne djeluje tako. Primjerice zagora (koja u SDŽ čini nezanemarivih 20% stanovništva) tradicionalno gravitira prema Zagrebu

Nadalje, iako je Split regionalno središte (što bi barem u teoriji podrazumijevalo velik broj doseljenika), on nije toliko atraktivan doseljenicima iz Zagreba i Slavonije, koji su u drugim županijama glavni izvor novih stanovnika

Zapravo, ako se pogleda šira slika, najveći "dobitnici" lokalnih migracija u Hrvatskoj općenito su Zagreb, gradovi srednje veličine (do 50,000-ak tisuća stanovnika) koji privlače mlade obitelji i manja obalna naselja, posebice na otocima, koja privlače umirovljenike. U ŠKŽ gotovo svo stanovništvo živi u takvom tipu naselja (osim Knina, koji je samo u zadnjih 10 godina izgubio 2,000 stanovnika te je glavni razlog zašto ŠKŽ nije u većem plusu) dok u SDŽ slična mjesta iako postoje (Trogir, Makarska, Supetar), ne čine velik udio u ukupnom stanovništvu županije, pa je njihov učinak na demografsku sliku ograničen

Obalna naselja Šibensko-kninske županije, poput Vodica i Tribunja, posljednjih godina privlače velik broj mladih obitelji s djecom, dok su mjesta poput Pirovca, Primoštena i Rogoznice sve poželjnija destinacija za umirovljenike. Splitsko-dalmatinska županija je dosta demografski drugačija od ŠKŽ ili ZŽ (puno je demografski sličnija DNŽ recimo) iako na prvi pogled ne djeluje tako. Primjerice zagora (koja u SDŽ čini nezanemarivih 20% stanovništva) tradicionalno gravitira prema Zagrebu

Nadalje, iako je Split regionalno središte (što bi barem u teoriji podrazumijevalo velik broj doseljenika), on nije toliko atraktivan doseljenicima iz Zagreba i Slavonije, koji su u drugim županijama glavni izvor novih stanovnika

Zapravo, ako se pogleda šira slika, najveći "dobitnici" lokalnih migracija u Hrvatskoj općenito su Zagreb, gradovi srednje veličine (do 50,000-ak tisuća stanovnika) koji privlače mlade obitelji i manja obalna naselja, posebice na otocima, koja privlače umirovljenike. U ŠKŽ gotovo svo stanovništvo živi u takvom tipu naselja (osim Knina, koji je samo u zadnjih 10 godina izgubio 2,000 stanovnika te je glavni razlog zašto ŠKŽ nije u većem plusu) dok u SDŽ slična mjesta iako postoje (Trogir, Makarska, Supetar), ne čine velik udio u ukupnom stanovništvu županije, pa je njihov učinak na demografsku sliku ograničen

Školska godina 2025./2026.:

Prvašića će prema preliminarnim podacima u školskoj godini 2025./2026. biti 35.270.

Prije 10 godina, 2015./2016.: 41.833

Ukupni broj učenika 2025./2026.:

444.500

Prije 10 godina, 2015./2016.: 489.190

Glavni faktor neprivlačnosti je to što je u Splitu kvadratni metar stana (a posljedično i stanarina) skuplji nego u Zagrebu. U Zadru i Šibeniku je nešto jeftinije.

Ima puno odgoda prvog razreda pa je broj u generaciji nešto veći , ali tu dolazi do teme kvalitete, a ne samo kvantitete. Danas ako si roditelj koji brani djeci loše utjecaje ekrana, junk fooda onda si skoro čudak i neprilagođen u društvu. Tako da nije samo pad broja djece nego još veći problem je i općenita debilizacija.

Odgoda ne može imati velikog utjecaja, one godine nema onih koji su odgodili za sljedeću, ali idu oni koji su odgodili prošle godine. To bi imalo utjecaja samo kad bi jedne godine bilo nula odgoda, a sljedeće puno.

Odgoda je svake godine sve više, a dijelom su tu krivi i roditelji koji nekad sami inzistiraju na tome jer umisle da im dijete nije spremno, a ovi koji procjenjuju rade po nekim šablonama i sebi daju na važnosti pa uglavnom to usvoje.
Kod nas se u prvi razred kreće najkasnije u Europi, kad djeca imaju između 6 godina i 5 mjeseci i 7 godina i 5 mjeseci. Pa ako ni tada nije spremno, onda je u pitanju već ozbiljna dijagnoza.

Stotinjak odgoda više nego prošle godine. Dok je razlika između dvije prethodne godine iznosila 2. Brojka je 4.138. Tako da je točan komentar da bi moglo imati utjecaj samo, ako bi bilo jedne godine 0 odgoda. Ovo su brojke:

Rođeni 17: 36.556
Rođeni 18: 36.945
Rođeni 19: 36.135

Prvašići: 35.700
Prvašići: 35.250
Prvašići: ?

Odgoda: 4.044
Odgoda: 4.138
Odgoda:?

35.700 / 36.556 = 0,9765838713
35.350 / 36.946 = 0,9568018189

Nemamo točan broj prvašića ove godine može još dosta varirat. 35.350 je naglašen je naglašen kao minimum. I prošle godine je bilo malo više od 36100.