Ali evo KiM mi dade ideju za jedno zanimljivo pitanje.

@planina, weasel, divizija,

pogledajte npr ekonomski uspješne ljude na forumu Robbie, Ministar i dudu. Svaki od njih bi već sutra mogao kupiti četverosoban stan u zgradi ili prekrasnu kuću u predgrađu, ono da sva blista. Zašto to ne čine, ili zašto to već nisu učinili? Očigledno da je mindset u pitanju, što drugo uopće može biti.

Ajmo pojednostavit priču, zašto Niger, Angola, Mali, Burundi, Somalija, Burkina Faso imaju najviše stope na svijetu... ?

Ne briju previše na globalističke trendove i ljudi su skromni. Učiti po modelu.

Kad se još malo urbaniziraju, kad prodre internet i televizija sa svojim antivrijednostima, kad se žene obrazuju i "obrazuju" feminizmom i kariejrizmom oslobode ekonomske ovisnosti o muževima, kad im omogučiš abortus i kontracepciju

biti će sve isto.

Potreban je društveni prijezir. Ljudi u stvari samo žele biti cool i prihvaćeni u ekipi. Dok god bećar misli da je cool nema koristi. Ne bi on ni jebo okolo da nema kome ispričati.

Dakle, izrazimo se ovako, ispod troje nacionalni izdajnik i patetični loser.

Većina objavljenih tekstova o iseljavanju iz Hrvatske napisana je u negativnom kontekstu. Članci pak o pozitivnim iskustvima preseljenja i odlaska u drugu državu zaista potiču daljnje iseljavanje, odnosno neodlučne potiču na razmišljanje o opciji iseljavanja. Zaključujemo kako mediji koji djeluju u Hrvatskoj jesu pristrani pri prikazivanju teme iseljavanja, jer je vidljivo da su stavovi, odabir osoba za razgovore i citate kao i subjektivnost prisutni u većini članaka. S druge strane, svakako uočavamo i pozitivnu ulogu koju igraju mediji u hrvatskom društvu, čemu svjedoči činjenica da su mediji otvorili više ključnih društvenih tema od samih institucija i službi kojima je to u opisu posla te da svakako djeluju i kao konstruktivan društveni korektiv.

Medijska analiza sadržaja online medija o fenomenu suvremenog iseljavanja iz Hrvatske




https://hrcak.srce.hr/index.php?show=cl ... zik=360447

5.6. Strateški cilj 6.„Demografska revitalizacija i bolji položaj obitelji”

Negativni demografski trendovi kojima je Hrvatska pogođena u posljednjih nekoliko desetljeća čine jedan od najvećih problema suvremene Hrvatske. Smanjivanje i starenje stanovništva može imati velike gospodarske i društvene posljedice na koje moramo zajednički pronaći djelotvoran odgovor, uključujući i aktiviranjem potencijala hrvatske dijaspore, ali i drugih demografskih resursa. Odlučno će se nastaviti postojeće i oblikovati nove mjere i politike usmjerene na poboljšavanje položaja obitelji, djece i mladih, lakše ostvarivanje ravnoteže između obiteljskog i poslovnog života te dosljednu provedbu prava žena i majki na sigurnost radnog mjesta i zaposlenja.

Hrvatska će provoditi demografsku politiku radi povećanja stope fertiliteta i stvaranja poticajnog i privlačnog društvenog i ekonomskog okružja za ostanak, povratak i dolazak mladih ljudi i obitelji koje će u Hrvatskoj pronaći svoje mjesto za rad i podizanje djece. Stoga u idućem desetljeću pred Hrvatskom stoji veliki val ulaganja u javnu infrastrukturu, s naglaskom na povećanje stambenog fonda radi trajnog stambenog zbrinjavanja mladih obiteljite na poslove u skrbi, odgoju i obrazovanju djece i mladih.

Ulaganjem u djecu i mlade poticat će se roditeljstvo i skrb o članovima obitelji te će se stvarati uvjeti za poboljšanje kvalitete života svih građana.

Ublažavanje negativnih demografskih trendova i izgradnja poticajnog okruženja za mlade i obitelj

Demografska politika s mjerama za podršku obiteljima,djeci i mladima nije izolirana od drugih politika. Njezini puni učinci i rezultati mogu se očekivati tek u sinergiji s drugim politikama, osobito djelotvornim gospodarskim politikama koje će stvoriti uvjete za brži i dugoročno održiv rast. Zbog toga je opće poboljšanje kvalitete životai održivgospodarski rast koji obiteljima pruža financijsku stabilnost i povjerenje u dostupnost budućih životnih prilika jedna od značajnijih demografskih mjera. Hrvatska je najveće stope fertiliteta u proteklom razdoblju imala u godinama povoljnih gospodarskih okolnosti, odnosno u godinama kada su očekivanja o budućim životnim i financijskim okolnostima bila pozitivna. Demografski oporavak značajan je preduvjet budućeg gospodarskog rasta i stabilnosti društva, no djelotvornost sadašnjih ekonomskih politika i otključavanje potencijala za brži rast i konvergenciju prema europskom dohotku nužne su i nezaobilaznesastavnicepovoljnih uvjeta za demografsku obnovu.

Obiteljski život i kvalitetno usklađivanje obiteljskog života i poslovnih obveza ključni su elementi politika za povećanje stopa fertiliteta. Europske države koje ostvaruju pozitivne stope prirodnog prirasta stanovništva ujedno su i države s najvišim stopama zaposlenosti žena. U Hrvatskoj je u 2018. godini 38,2% majki imalo tercijarno obrazovanje u usporedbi s 21,3% deset godina ranije. Sudjelovanje žena na tržištu rada i njihove obrazovne i poslovne ambicije nisu prepreka fertilitetu. S druge strane, u Hrvatskoj je veće sudjelovanje žena na tržištu rada nužno radi povećanja zaposlenosti i ostvarivanja snažnijeg gospodarskog rasta. Zbog toga će javne politike biti i dalje usmjerene na unaprjeđivanje položaja obitelji s djecom i lakše usklađivanj eposlovnih i obiteljskih obveza majki i roditelja. Pritom svakako treba imati u vidu jačanje kapaciteta ustanova predškolskog odgoja i uključivanje djece u predškolski odgoj, kako zbog socijalizacije tako i zbog usklađivanja obiteljskog i poslovnog života roditelja.

Vizija razvoja i opredijeljenost za ulaganje u ljude znači i ustrajan rad na stvaranju društvenih odnosa i društvenog razumijevanja važnosti obitelji i roditeljstva. Stvarat će se društvo koje u svakom aspektu društvenih i javnih poslova pokazuje da vodi brigu o potrebama majki, obitelji s djecom, djece i mladih. Promicat će se i veća uloga muškaraca u brizi o novorođenoj i maloj djeci poticanjem roditeljskog i uvođenjem očinskog dopusta.

U skladu s gospodarskim mogućnostima unaprjeđivat će se mjere kojima se smanjuje gubitak dohotka roditelja, naročito žena, tijekom rodiljnihi roditeljskih dopusta. Dugoročan je cilj taj gubitak u cijelosti ukloniti. Pažljivo će se analizirati svi oblici naknada i dodataka koje primaju roditelji.

Unaprjeđivat će se dostupnost društvene infrastrukture koju koriste mlade obitelji, u prvom redu dječjih vrtića. Povećanjem dostupnosti dječjih vrtića i povećanjem broja djece koja pohađaju dječje vrtiće i sudjeluju u vrtićkim i predškolskim obrazovnim programima pružit će se podrška obiteljima s djecom, ali i početno ulaganje urazvoj vještina djece koje će im pomoći u uspješnijem svladavanju obrazovnih programa tijekom školovanja. Povećat će se broj javno dostupnih sportsko-rekreativnih sadržaja na lokalnoj razini izgradnjom sportsko-rekreativnih igrališta i druge sportske infrastrukture, s posebnim naglaskom na manje razvijene sredine radi povećanja kvalitete života svih građana, a posebice mladih obitelji. Promicat će se prilagođavanje druge infrastrukture i društvenih aktivnosti potrebama obitelji i djece, ali i jačanje svijesti i odgovornosti poslodavaca u odnosu prema ženama i obiteljima s djecom. Poslodavci će se poticati da ulažu u izgradnju dječjih vrtića za svoje radnike i aktivnije koriste fleksibilne oblike radnog vremena za roditelje s malom djecom.

Hrvatska će nastaviti s mjerama stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima u cilju zadržavanja obitelji koje tamo generacijama žive, povratka onih koji su se iz bilo kojih razloga iselili s tih područja, a posebno izbjeglih i prognanih, te poticanja doseljavanja deficitarnih kadrova i mladih obitelji s djecom i njihova trajnijeg ostanka odnosno zadržavanja na tim područjima. U tom cilju stavit će se još veći naglasak na međuresornu suradnju kako bi se zajedničkim planiranjem i udruživanjem državnih sredstava s jedinicama lokalne samouprave povećao stambeni fond za stambeno zbrinjavanje tih ciljnih skupina. U tom će smislu decentralizacija postupanja dovesti do učinkovitije provedbe stambenog zbrinjavanja uz racionalno trošenje raspoloživih kapaciteta i sredstava.

Prioriteti provedbe politike napodručju demografske revitalizacije i izgradnje poticajnog okruženja za mlade i obitelj:
•unaprjeđivanje položaja obitelji s djecom i lakše usklađivanje poslovnih i obiteljskih obveza
•unaprjeđivanje mjera koje smanjuju gubitak dohotka roditelja tijekom rodiljnih i roditeljskih dopusta
•osiguravanje jednakost i raspodjele osobnih poreznih odbitaka za uzdržavanu djecu
•unaprjeđivanje dostupnosti društvene infrastrukture koju koriste mlade obitelji, u prvom redu dječjih vrtića
•povećanje stambenog fonda radi zbrinjavanja i zadržavanja obitelji na potpomognutim područjima
•poticanje ekonomskog osamostaljivanja i poduzetništva mladih te aktivno uključivanje mladih na lokalnoj, područnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Jačanje povezanosti s Hrvatima izvan Hrvatske i povratak hrvatskog iseljeništva

Hrvati koji žive izvan Hrvatske imaju različit položaj i status u zemljama u kojima žive. Procjenjuje se da danas izvan Hrvatske živi tri milijunaHrvata,odnosno ljudi koji se na temelju svog porijekla smatraju Hrvatima, uključujući i osobe koje su se iselile iz Hrvatske tijekom proteklih 10 godina. Hrvati koji žive izvan Hrvatske stekli su diljem svijeta životno, radno i poslovno iskustvo koje može obogatiti i olakšati napore u bržem razvoju Hrvatske. Zbog toga je trajno opredjeljenje politike jačanje i unaprjeđenje suradnje s Hrvatima izvan Hrvatske, uspostavljanje njihovih veza s Hrvatskom i pokretanje poslovanja u Hrvatskoj ili u suradnji s hrvatskim tvrtkama, kao i stvaranje poticajnog okruženja i uvjeta za povratak hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u domovinu unaprjeđenjem procesa integracije na svim područjima.

Hrvati koji žive izvan Hrvatske većinom žive u razvijenim državama, zbog čega je razvoj Hrvatske i približavanje životnih i poslovnih uvjeta onima koji prevladavaju u visoko razvijenim državama prvorazredan instrument u poticanju dijaspore na snažniju suradnju s Hrvatskom i odluku o povratku. Odluka pripadnika dijaspore o uspostavljanju čvršćih poslovnih i životnih veza s Hrvatskom tek je jednim dijelom emocionalna odluka, a većim dijelom odluka koja uključuje usporedbu životnih i poslovnih okolnosti između država u kojima sada žive i Hrvatske. Zbog toga će se javne politike usmjeriti na ubrzavanje gospodarskog rasta i razvoja, povećanje društvene uključenosti i pravednosti te stvaranje povoljnog okruženja za snažniji doprinos dijaspore gospodarskom i demografskom potencijalu Hrvatske. Nastavit će se ulaganje u djelovanje diplomatsko-konzularne mreže usmjereno na očuvanje i promicanje hrvatskog nacionalnog identiteta i ponosa među pripadnicima hrvatskog naroda izvan Hrvatske, osobito među mladim ljudima, te jačati njihova povezanost s Hrvatskom. To uključuje i skrb o poučavanju hrvatskog jezika i kulture unaprjeđivanjem sustava poučavanja hrvatskog kao drugog, stranog i nasljednog jezika kako bi se olakšali suradnja, povratak i integracija Hrvata u Hrvatsku. Pojačat će se aktivnosti diplomatsko-konzularnih predstavništava radi pojednostavljenja postupaka dobivanja hrvatskog državljanstva za pripadnike dijaspore, osobito među mladim ljudima. Poticat će se oblikovanje i provođenje novih ciljanih programa i mjera sukladno potrebama, specifičnostima i položaju Hrvata u država u kojima žive. Izradit će se registar stanovništva koji će omogućiti praćenje kretanja stanovništva i učinaka mjera za stimuliranje povratka dijaspore i demografskih mjera.

Iako je Hrvatska otvorena za sve osobe koje žele pridonositi zajedničkoj dobrobiti ljudi koji u njoj žive, hrvatsko iseljeništvo, a osobito osobe koje su se odselile u posljednjih pet do deset godina predstavljaju vitalni ljudski kapital od osobite važnosti za održivost i razvoj Hrvatske. U iseljeništvu je velik broj uspješnih poduzetnika i znanstvenika te će se taj veliki potencijal aktivirati kroz razvojne mjere radi povezivanja hrvatskog iseljeničkog i domicilnog stanovništva te suradnje na razvoju novih tehnologija i uvođenju inovacija u gospodarske djelatnosti. Razvojem i jačanjem infrastrukture za skrb o starijim osobama povoljno će se djelovati i na povratak umirovljenika iz hrvatskog iseljeništva te će se Hrvatska učiniti poželjnijom destinacijom za umirovljenje.

Prioriteti provedbe politika napodručjuskrbi za Hrvate izvan Hrvatske:
•zaštita prava i interesa Hrvata izvan Hrvatske
•očuvanje i jačanje identiteta Hrvata izvan Hrvatske
•jačanje suradnje s Hrvatima izvan Hrvatske
•stvaranje uvjeta za povratak iseljenika/dijaspore u Hrvatsku i njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život u Hrvatskoj
•poticanje povratka i useljavanja u Hrvatsku
•zajedništvo domovinske i iseljene Hrvatske
•suradnja s europskim državama u kojima živi hrvatska nacionalna manjina prema načelu uzajamnosti.

https://www.vecernji.hr/vijesti/kako-je-milan-riskirao-zivot-i-doveo-mary-iz-sijera-leonea-u-ljubuski-1461123

Koliko vidim iz članka, ona je u Ljubuškom samo zato što još nije dobila vizu za Švedsku gdje on radi, kako će to točno demografski revitalizirati Hrvatsku?

Može odgovor na moje pitanje o agresivnijim novčanim potporama? Netko je na forumu spomenuo 50 000 kuna po djetetu, nije to tako puno na državnoj razini.

Mislim da bi takve potpore privukle jedino "skupljače sekundarnih sirovina" na veći natalitet, slično smo vidjeli i na primjeru tako sličnih Bandićevih beneficija u ZG, jedino su se Romi okoristili njima.

Sad, kako zaobići taj problem, a opet dati podršku mladim obiteljima, u Irskoj recimo postoje porezne olakšice redom za vezu, brak, te za svako dijete, baš mi je kolega koji se skoro ženi i živi tamo pričao o tome.

To bi mogla biti zanimljiva ideja, znači ne direktna novčana pomoć kojom se mogu okoristiti samo kojekakvi jebivjetri, nego porezne olakšice za radne, produktivne ljude u vezi/braku/sa potomstvom.

I naravno, pomoć pri kupnji nekretnina putem ovih APN-ova i sličnoga, no baš za bračne parove sa djecom (nipošto ne samce), i da to nebude platforma za stranačku podobnost, nepotizam i lopovluk kao dosad.

Di si ti to pročito da će ona u Švedsku?

Mile je RH državljanin i ne treba mu viza za Švedsku...

Ona ostaje u Ljubuškom (ako joj ne istekne viza) a Mile ide u život u Švedsku, a ona ima da čeka u Ljubuškom i čuva dicu od rodice, dok joj Mile ne napravi dikoje...

btw.
Drago mi je zbog Mile...nek im je dug i sritan život!

Milan se vraća u Švedsku na posao, a Mary ostaje u birokratskoj borbi za napuštanje države, odnosno odlazak mužu.

U članku jasno piše:Što tu nije jasno? Nije se ona udala za takvog akrapa da bi se igrala posluge rodici u Studencima...

E sad doktore...nisam ja upoznat s detaljima...al kako će vadit vizu na vizu, jedva je dobila ovu za BiH na 90 dana (vjerovatno turističku)...

Šta vali nek se žene ljudi...ako je Mili dobra, ko smo mi da prigovaramo...

Mogo je i jeftinije proć po pitanju "mail order bride" (recimo iz nekih bližih, lakše dostupnih područja poput Albanije ili Ukrajine), no on je želio egzotiku pa ga je to i koštalo "desetke tisuća eura" kako kaže
(Al šta jest jest, žena uopće ne izgleda loše, plus moglo bi bit malih Jordana za košarkašku reprezentaciju Hrvatske.)


I da vam budem iskren, meni je tako nešto doslovno žalosno, te "veze" ili kako to ljudi nazivaju preko interneta, gdje ti ulaziš u sve to, brak, bez da si iti upoznao tu osobu kako spada, zajednički suživot, seks, da si vidite kako i koliko si pašete u stvarnome životu, doslovno potez očajnika, suludo i nema smisla, barem po meni.


No nek je sa srećom svim starijim dečkima koji se odluče na taj korak (khm. Ministar, khm. ).

On je državljanin EU (Hrvatske) i na osnovi toga može dovesti ženu (koja nije državljanka EU) u Švedsku gdje je prijavljen. To je sve legalno i legitimno:
https://www.migrationsverket.se/English/Private-individuals/EU-citizens-and-long-term-residents/Work-study-or-live-in-Sweden-for-EU-citizens/Residence-cards-for-family-who-are-non-EU-citizens.html
Vidiš da je dečko smotan, priča drame o tome kako je letio avionom u Afriku, možda nije skupio sve potrebne papire tamo.