To bi u principu bio južnokorejski tip gospodarstva gdje su država i te velike obiteljski upravljane korporacije snažno povezane. Mislim, to se jest pokazao kao uspješan put, no pitanje je koliko je u skladu s politikom EU i idealima slobodnog tržišta.

Cermak ce se rijesiti Croduxa, s Rusima je u zavrsnim pregovorima i baca se u energetiku.

Ti te ideale i politike malo preozbiljno shvaćaš :)

Jel bitnije uspješno ili u skladu "s politikom" ili "idealima"?

Koga briga za to. Bitno je da imaš što za jest i da bolje živiš.

A treba iskoristiti što ti se pruža. Velike gdje su dobri, malima i srednjima otvoriti put. Gdje se nešto može poboljšati i pokrenuti, napraviti.

Bez puno filozofiranja.

Kako reče Zoran Đinđić prošlo je vrijeme tog ideologiziranja, imaš problem, treba ga riješit.

A ne tamburat o ideologiji i politikama kao neki zeleni.

Mi kao Hrvati zaista moramo postat više nacionalisti poput Kineza ili Japanaca. Premali smo da se uništavamo s tim zapadnjačkim glupostima.

Dok oni trkeljaju o idelalima gube trku sa praktičarima...

Uvoz namirnica
Svaki je Hrvat lani pojeo 29,7 kg povrća i 43,5 kg voća iz uvoza

Ovisnost o uvozu hrane u odnosu na 2012. povećana je za 871 milijun kuna

Optimistične vijesti da smo lani povećali proizvodnju većine važnijih vrsta voća i povrća, jabuka i krušaka za oko 50%, šljiva 113, rajčice, dinje, kupusa, poriluka između 12 i 34%, krastavaca i kornišona 48%... s najnovijom hrvatskom statistikom o ukupnom uvozu i izvozu hrane u 2013. nisu nimalo ohrabrujuće. Prema podacima HGK lani, kad smo otvorili granice i s EU, uvezli smo čak 2,7 milijardi dolara, odnosno 14,8 milijardi kuna vrijednih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, što je za 158,4 milijuna dolara ili 871,2 milijuna kuna više nego godinu prije, a izvezli za 1,5 milijardi dolara, oko 550 milijuna kuna manje. I dalje su nam „dragi“ grašak iz Moldavije, tikvice iz Albanije, paprike i rajčice iz Jordana, mrkva iz Turske, češnjak iz Kine, grah iz Perua, Urugvaja i Kirgistana, bademi i kivi iz Irana, zamrznuta govedina iz SAD-a, Novog Zelanda, Brazila… Samo kad je riječ o jabukama i kruškama koje nam stižu i iz JAR-a – i s povećanom domaćom proizvodnjom lanjski je uvoz od 25,5 tisuća tona čak 33% veći nego godinu prije. Uvoznih jabuka i krušaka pojeli smo 6,4 kilograma po stanovniku, a platili smo ih oko 19,5 milijuna dolara ili 39% više nego godinu prije. Svaki je Hrvat lani pojeo 29,7 kilograma povrća i 43,5 kilograma voća iz uvoza.

Mlijeko uvozimo jedino mi

A zbog drastičnog pada domaće proizvodnje mlijeka za oko sto milijuna litara, čime smo se vratili na 2002. godinu, prije svih onih operativnih programa za podizanje mliječnih farmi u koje su „ulupane“ milijarde kuna, uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda skočio je vrtoglavih 59% u odnosu na godinu prije, na 184,2 milijuna dolara. Otkup domaćeg mlijeka lani je pao 17%, a uvoz svježeg sirovog mlijeka porastao 20%.

Ono što je ozbiljna prijetnja domaćem sektoru pak jest uvoz gotovih proizvoda iza kojeg stoje trgovački lanci, koji je od ulaska Hrvatske u EU, u svega šest mjeseci lanjske godine povećan gotovo četiri puta – upozorava predsjednica Udruge otkupljivača mlijeka CroMilk Rašeljka Maras ističući da je mlijeko s domaćih farmi jedno od najkvalitetnijih u EU i čak 97% ga je prve EU klase.

No, mala je to utjeha naspram činjenice da Hrvatska jedina u EU 28 uvozi mlijeko i s devastiranim će stočnim fondom i farmama – za oko 30% u proteklih nekoliko godina – teško dići posrnulu proizvodnju. Mlijeka i vrhnja nekoncentriranog i nezaslađenog uvezli smo tako 81% više, 149,8 tisuća tona, a vrijednosno 89% više, za 92,5 milijuna dolara. Za 33% uvezli smo više i maslaca te 13% sira. Tzv. socijalnih kategorija sira, gaude, tilzita, edamera i ementalera, uvezli smo za gotovo 40 milijuna dolara.

Očito je da smo u sve većoj prehrambenoj ovisnosti i na putu u katastrofu. Trgovcima su sva vrata otvorena, a od države gotovo ni „d“ – tvrdi Miroslav Kovač iz skupine Živo selo te dodaje kako je u odnosu na udvostručeni deficit u mlijeku i mliječnim proizvodima, kad je riječ o mesu deficit nešto manji.

Možda i zato što smo zaklali i pojeli određeni broj krava i junadi iz domaće populacije mliječnih i kombiniranih goveda koje nismo uspjeli izvesti od trenutka ulaska u EU zbog neispunjenih uvjeta vezanih za bolest leukozu, objašnjava on.

Svijetla točka “baby beef”

Goveđeg mesa, svježeg ili rashlađenog, uvezli smo tako 20% više, mesa peradi 23%, a svinjetine, s čijim smo uvozom do ulaska u EU bili među 10 najvećih uvoznica europske svinjetine u svijetu, 27% više u odnosu na 2012. Od 313,3 milijuna dolara vrijednog uvoza mesa i klaoničkih proizvoda u lanjskoj godini, svježa svinjetina čini više od polovice, 181,6 milijuna dolara. Jedina svijetla točka nam je izvoz “baby beefa”, koji je udvostručen i iznosi oko 15 milijuna dolara.

Suficit u izvozu žitarica (koje se proizvode na velikim površinama uz malo utrošenih radnih sati i nemaju dodane vrijednosti) možda bi i bio neki pozitivan znak da u isto vrijeme nemamo negativnu bilancu u prerađenim proizvodima od žitarica koje uvozimo te visoku negativnu bilancu po pitanju uvoza skupe stočne hrane, koja dodatno opterećuje stočarstvo i proizvodnju mlijeka, tvrdi Kovač. S obzirom na to da posljednje dvije podrazumijevaju proizvodnje koje i zapošljavaju, jasno je kako sve više gubimo i radna mjesta u poljoprivredi – i selo.

http://www.vecernji.hr/hrvatska/svaki-j ... oza-932911

Domaća hrana preskupa
Cijene su nam gotovo kao u EU, a plaće triput niže

Mikado umjesto vegete, sky umjesto coca-cole; jeftine marke kupuje 80% ljudi.

http://www.vecernji.hr/hrvatska/cijene- ... ize-931750

Nema to nikakve veze s idealima, nego s pravnim poretkom EU i 4 temeljne slobode zajedničkog tržišta koje štite pravni propisi Unije koje i mi moramo poštovati kao dio EU.

Postoje načini za ovo što volvoks opisuje, ali ti načini su vrlo specifični i zahtijevaju poznavanje europskog prava, što ovu Vladu automatski isključuje.

Pa pravni poredak je tu da se elastično tumači zar ne?

Čim je izmišljen zakon, izmišljen je i način njegova izigravanja.

Svakako da ja nisam mislio da ćemo išta kršiti već kreativno tumačiti kako bi potaknuli kreativni razvoj domovine.

Za to naravno treba biti pametan, tako da od ove Vlade kao i u svemu ostalome malo koristi.

Veće je pitanje hoće li buduća Vlada napraviti iskorak u tom smjeru ili će se zadržati na političkom nivou dovoljnom za osvajanje vlasti.

Nama treba praktički mobilizacija svega što valja na svim poljima uz isključivanje štetočina.

Tko nije protiv nas za nas je.

No čini mi se da se zadržava ona stara tko nije za nas protiv nas je.

Za sada i potencijalna vlast ne pokazuje državničku viziju.

Nažalost.

Ne samo da se spominjala već je to prilično daleko otišlo. Malo je Putin sve to s Krimom usporio, ali gradnja ide dalje.



Čermak već je u energetici. Crodux - energetika mu je firma koja se bavi isključivo energetikom.

Crodux se bavi plinom, sad ima i OMV.

Znači počelo se gradit?

MEGAUSPJEŠNI POTHVAT
VELIKO PREUZIMANJE Čermak za 100 milijuna eura kupio OMV Hrvatsku: 63 benzinske sada su njegove!

U u utrci su uz Crodux bili NIS, slovenski Petrol, Ina, te ruski Zarubežnjeft i Gazprom

Dvanaest godina nakon što je austrijskoj tvrtki OMV omogućio ulazak na naše tržište, Ivan Čermak zatvorio je krug i od nje kupio hrvatsku podružnicu. OMV-u je Čermak 2001. godine za 15 milijuna eura prodao skladište, šest benzinskih postaja i još desetak lokacija za gradnju novih. Sada je, za oko 100 milijuna eura, kupio 63 benzinske postaje, lokacije za nove crpke te skladišne kapacitete na Janafovu terminalu u Omišlju.

OMV-ovu podružnicu u Hrvatskoj službeno je kupila tvrtka Crodux derivati , koju je Ivan Čermak osnovao u studenom prošle godine i njezin je direktor. Za taj novac, tvrdi se, Čermak je dobio jedan od najboljih lanaca benzinskih postaja u Hrvatskoj i 13 posto udjela na hrvatskom tržištu prodaje naftnih derivata. Sliku OMV-a Hrvatska kao uspješne kompanije potkrepljuju i poslovni rezultati iz 2011. godine. Tvrtka je imala 4,6 milijardi kuna prihoda i 25,1 milijun kuna dobiti. Za prodaju svojih podružnica u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini OMV se odlučio zbog promjene strateške politike daljnjeg razvoja. U budućnosti će se, naime, više okrenuti istraživanju i razvoju nauštrb maloprodaje.

Za kupnju OMV-a Hrvatska bili su zainteresirani ruski Lukoil i Gazprom, slovenski Petrol, srbijanski NIS i Ina. Čermak je kreditnim zaduženjima uspio namaknuti dovoljno novca za tu transakciju i sve ih nadmašio ponudom. OMV nikada nije objavio po kojoj cijeni prodaje hrvatsku podružnicu, ali procjenjivalo se da ona vrijedi oko 150 milijuna eura. Osim kupnje benzinskih postaja, vrlo je važna činjenica da je Čermak u kompletu kupio i skladišne kapacitete na terminalu u Omišlju, što će Croduxu olakšati uvoz derivata.

Kupnjom OMV-ova servisa Čermak se čvrsto pozicionirao na energetskom tržištu Hrvatske. Vlasnik je skladišta za ukapljeni plin u Svetom Križu Začretju, u Slavonskom Brodu ove godine počinje graditi termoelektranu na plin i tvornicu etanola i sada je značajan igrač na naftnom tržištu.

- Drago mi je da je Čermak kupio OMV Hrvatska. On je već dokazao da jako dobro zna voditi posao s benzinskim postajama. Uostalom, to je pokazao s Tifonom - tvrdi Davor Štern, stručnjak u naftnom poslovanju. Prema njegovim riječima, OMV Hrvatska jako je dobro vođena tvrtka s benzinskim postajama na dobrim lokacijama, odličnim sustavom opskrbe i poslovanjem vrijednim gotovo 500 milijuna eura. Štern ističe još jednu Čermakovu karakteristiku: on je odličan trgovac. - Ne bi me začudilo da Čermak u sljedećem razdoblju sagradi još 10 do 20 crpki i potom cijeli sustav proda - ističe Štern.

Čermak je iz naftnog posla izašao 2007. godine, kada je za oko 110 milijuna eura mađarskom MOL-u prodao tvrtku Tifon. Ona je u svom vlasništvu imala 36 dobro pozicioniranih benzinskih postaja na području cijele Hrvatske, četiri benzinske postaje u izgradnji i još 20-ak projekata sa svim potrebnim dozvolama. Tifon je u tom trenutku imao prihod od 1,4 milijarde kuna. Prodaja Tifona tada se djelomice povezivala s financiranjem troškova obrane pored Haaškim sudom. I tada se pokazala Čermakova umješnost trgovanja jer je uspio postići odličnu cijenu za svoju tvrtku.

Ivan Čermak sredinom 1993. godine osniva tvrtku Crodux, čija je namjena naftni biznis. U početku se Crodux koncentrira na prijevoz nafte i naftnih derivata. Za te potrebe Čermak kupuje i tanker kojim razvozi naftu Jadranom. Koju godinu kasnije tanker prodaje. Crodux dobiva i ugovor o opskrbi naftom NATO-ovih snaga u Bosni i Hercegovini.

No, ugovor se prekida nakon što je Ivan Zvonimir Čičak u pismu State Departmentu Čermaka posredno osumnjičio za eventualno počinjenje ratnih zločina. No, 1998. godine na međunarodnom natječaju Crodux dobija dvogodišnji ugovor vrijedan 40 milijuna eura za opskrbu naftom i naftnim derivatima snaga SFOR-a u BiH. U to vrijeme počinje i gradnja benzinskih crpki po Hrvatskoj. Ukupno je sagrađeno 6 benzinskih postaja i zakupljeno 10 lokacija. Uz to, kupljeno je i skladište na Janafovu terminalu u Omišlju.

Cjelokupni Crodux 2001. godine Čermak prodaje austrijskom OMV-u, koji tada ulazi u Hrvatsku. Kako je OMV ugasio tvrtrku Crodux, Čermak nekoliko godina kasnije ponovo osniva tvrtku s istim imenom. No, ne napušta naftni posao. Polako preko tvrtke Tifon, osnovane još 1998. godine, počinje graditi benzinske postaje.

Crodux je jedna od prvih tvrtki koja uspijeva preoteti lokacije za benzinske postaje na novosagrađenim autocestama i podiže standard poslovanja u svom segmentu. Čermak o prodaji Tifona navodno počinje razmišljati 2004. godine, kada je sve izvjesniji početak sudskog procesa u Haagu. Prodaja MOL-u dogovorena je 2006. godine, a realizirana godinu dana kasnije. Nakon prodaje iz Croduxa je izdvojen plinski biznis i osnovan Crodux plin. Čermak ulazi u posao s ukapljenim plinom.

U Svetom Križu Začretju gradi skladišno-proizvodni teminal za UNP plin na površini od 50 tisuća četvornih metara. Sagrađeno je 13 spremnika i uloženo oko 30 milijuna eura. Tadašnji direktor kompanije Damir Begović najvaljuje da Crodux plin ima projekte vrijedne više stotina milijuna eura.

Jedan od njih je i realizacija gradnje termoelektrane na plin i tvornice etanola u Slavonskom Brodu, vrijedne gotovo 500 milijuna eura. Plan je na 200.000 četvornih metara sagraditi elektranu snage 560 megavata te pogon za proizvodnju bioetanola kapaciteta 200 tisuća tona godišnje. Gradnja treba početi ove godine.

http://www.zabranjeni.url/tvrtka-generala- ... e/1082454/

Čermak pokraj Broda gradi termoelektranu
Gradnja 450 milijuna eura vrijedne termoelektrane


Tvrtka Crodux, u vlasništvu Ivana Čermaka, potkraj prošle godine dobila je lokacijsku dozvolu za termoelektranu pokraj Slavonskog Broda, piše Lider. Planirana je gradnja termoelektrane snage 600 megavata, a ulaganje je vrijedno oko 450 milijuna eura.

Pripremni radovi su počeli i zemljište na području Lučke uprave Slavonski Brod, na kojem je planirana gradnja, spremno je za gradnju najjače termoelektrane u državi. Nakon što su dobiveni lokacijska dozvola i ujedinjeni uvjeti za prihvatljivost projekta za okoliš, projekt je dalje usredotočen na razvoj modela nabave plina, financiranje projekta, prodaju električne energije, izbor partnera... Slijedi traženje građevinske dozvole.

Rokovi za provedbu projekta ovise ponajprije o interesu ulagača i partnera, a ne o prikupljenoj dokumentaciji. Ne dogode li se veći zastoji i problemi, termoelektrana bi se mogla početi graditi 2014., a 2018. bi bila puštena u rad. Pola godine nakon preuzimanja 63 OMV-ove benzinske postaje u Hrvatskoj Crodux je završio rebrendiranje kojim su bivše OMV-ove postaje preimenovane u Crodux derivate. Promijenjene su boje i oznake, a u sljedećoj fazi, koja bi trebala završiti u proljeće, s novim brendom uskladit će se svjetleće reklame i totemi, najavio je Čermak.

Osim bezinskih postaja, Crodux je preuzeo i OMV-ove skladišne kapacitete na Janafovu terminalu u Omišlju te sve OMV-ove ugovore o opskrbi za navodno stotinjak milijuna eura. Ove godine planiraju uvesti nova visokokvalitetna goriva i proširiti lanac benzinskih postaja. "Nešto će se kupovati, a nešto graditi", rekao je Čermak.

http://sb.dalje.com/cermak-pokraj-broda ... anu/494148

Čermak je s ovim već četvrta najveća firma po prihodima u Hrvatskoj.

Kako ja ovo prebarfavanje nisam skužio.





Linić: General Čermak bi znao voditi procese u Dini i Diokiju

http://www.vecernji.hr/hrvatska/linic-g ... iju-512855

Bilo je priče i o ovom.

Čovjek čim se vratio krenuo punom parom.

Cermak je doslovno navukao plahte preko OMV-ovih benzinski jer mu ovi nisu dopustili da prodaje pod njihovim brandom prije nego uvali Crodux Rusima. prodajom Croduxa dolazi do love za ove pothvate u energetici, a naftni biznis lagano napusta.

Čermak ima 3 firme. Crodux, Crodux - plin i Crodux - energetika. Prva je za naftu, druga za trgovanje plinom a treća za gradnju TE.



Nije. Kod Slavonskog Broda je još ledina netaknuta, ali projekti su gotovi i s gradnjom će se početi.




Odakle tebi ove informacije?

Praktički svako malo imam kontakte s Crodux - energetikom i još nisam čuo za ovo. Što se financiranje same TE tiče, to ionako ide preko Rusa, pa to se zna onak' već godinu dana.

Mislim ono, Čermak objavi da će graditi TE kraj Slavonskog Broda, a sljedeći dan Putin kaže da će graditi odvojak južnog toka koji će završiti 10 km od lokacije TE, a SBER banka mjesec dana nakon toga uđe u RH. Uopće nije očito.

Ono što su meni rekli jest to da je TE jedino isplativa ako će mu Rusi prodavati plin, zato i je cijela stvar malo usporena nakon Ukrajine.

I Todorić dobiva kredit od Sberbanke of 600 milijuna eura uz duplo niže kamate od svojih "zapadnih dobrotvora".

Koji su to dealovi. Jesmo mi to konačno naučili bit pametni pa profitiramo od konkurencije velikih centara.

Ne znam šta dudu zna ali Čermaku je s OMVom pala sjekira u med. To je možda najprofitabilnija tvrtka u RH. Ne znam što bi to prodavao.

Jel znaš nešto više što je bilo s Dinom i Diokijem? Gdje je zapelo.

Zapelo je na Slavku Liniću. Čermak je htio kupiti i Dinu i Dioki, a Linić mu nije htio prodati oboje već ili Dinu ili Dioki, pa ih je Čermak šutnuo.

Veći je problem bio zapravo u dugovanju i jednog i drugog. Čak ni Čermak ne može toliko dugovanja pokriti + Dina koja je jedina potencijalno profitabilna u kraćem vremenskom periodu zahtijeva velika ulaganja na svom terenu u Omišlju jer pogon nije bio dovršen, odnosno fali još jedna proizvodna faza etilena kako bi se dobio čitav proizvodni ciklus.
Drugi problem je što uz privatno ulaganje to zahtijeva i veće državno ulaganje u magistralni plinovod koji bi išao na Krk jer su im sva ostala pogonska goriva preveliki trošak(ovo je i izvor zašto je Dina u stečaju uopće, 2005.g. je još trebao biti izgrađen taj magistralni plinovod kako bi Dina dobila jeftini plin, ali je Sanader prekrižio taj projekt).

Vlasnik DIV-a gradit će tvornicu u Zagrebu i novi pogon u Kninu

Stručnjaci iz Kine i Tajvana upravo montiraju nove strojeve u novom pogonu u Kninu, gdje očekuju 100 mil. eura prihoda godišnje.

Ostvare li se planovi Tomislava Debeljaka, samoborska DIV grupa uskoro će otvoriti 600 novih radnih mjesta, 300 u Zagrebu i isto toliko u Kninu.

Kako se nedavno pohvalio Debeljak, DIV planira u Kninu zaposliti 300 ljudi u novoj tvornici vijaka koja će sa radom početi u idućih mjesec dana, a kako je Poslovnom dnevniku ekskluzivno otkrio, DIV uskoro planira gradnju dviju novih tvornica, jedne u Zagrebu i još jedne u Kninu. Kako kaže Debeljak, u tijeku su posljednji pregovori vezani uz gradnju tvornice betonskih pragova u Zagrebu, čija bi gradnja stajala oko 10 milijuna eura, a trebala bi otvoriti najmanje 300 novih radnih mjesta. "O detaljima neću govoriti, ali cijela je stvar gotovo riješena", pohvalio se Debeljak. Osim vijaka, u Kninu će se uskoro proizvoditi brodski bravarski dijelovi u čije će pogone, na zemljištu pokraj postojeće tvornice vijaka, DIV uložiti osam milijuna eura. U tom bi se pogonu u budućnosti trebalo zaposliti oko 300 ljudi. A dok čeka ulazak DIV-a u Brodosplit, Debeljak najavljuje i kako će se grupi kroz to brodogradilište otvoriti nove mogućnosti za investiranje, posebice kroz obnovljive izvore energije.

"Idućih pet godina bit će ključno za razvoj u tom smjeru", kaže Debeljak, koji smatra da tvrtka ima potencijal za znatan rast u tom smjeru. No, to je budućnost. Već za mjesec dana DIV će otvoriti novu tvornicu vijaka u Kninu, vrijednu 25 milijuna eura. Samo bi tvornica u Kninu trebala donijeti prihod kojim će se pratiti nove investicije jer će, prema prvim procjenama, taj pogon ostvarivati prihod od 100 milijuna eura godišnje."Trenutačno najveća proizvodna lokacija DIV-a je pogon u Kninu, odnosno bivša tvornica vijaka TVIK, koja ima 50-godišnju tradiciju, a specijalizirana je za masovnu proizvodnju vijčanih elemenata metodom hladnog kovanja. DIV je kupio nekretnine tvornice TVIK u stečaju 2003., a tada je u tom pogonu radilo stotinjak radnika. Danas ih je zaposleno oko 500, za koji tjedan zaposlit ćemo 120 novih radnika, a u drugim djelatnostima vezanima za tu tvornicu, špediciji, logistici i održavanju, otvorit će se dodatnih 100-tinjak radnih mjesta, što znači da će DIV sa svojih 700 radnika biti jedan od najvećih poslodavaca u Kninu", ističe Debeljak.U tvornicu je uloženo 15 milijuna eura vlastitih sredstava te 10 milijuna eura koji su namaknuti kreditom Hrvatske banke za obnovu i razvitak. "Investicija je krenula u vrijeme najžešće krize, 2009., i to po starom Zakonu o poticanju investicija.

Prema njemu, DIV je dobio samo 2,1 milijun eura poticaja od države za svoju investiciju, dok prema novoj verziji zakona na svakih uloženih pet milijuna eura država daje dva milijuna. Još je gradnja i kasnila jer nismo mogli odmah dobiti sve dozvole, birokracija je učinila svoje, no danas je sve to iza nas", kaže Debeljak. Potpunim dovršenjem pogona u Kninu kapaciteti tvornice vijaka premašit će 200.000 tona gotovih proizvoda godišnje, što je višestruko više nego danas. Cijelu će proizvodnju, najavljuje, plasirati u inozemstvo. S obzirom na složenost i veličinu projekta, puštanje u rad izvest će se u nekoliko etapa kako bi se svi procesi uspješno testirali i sinkronizirali. Strojevi su već u Kninu, kao i stručnjaci iz Kine i Tajvana koji ih upravo montiraju. DIV grupa ima više od 120 godina tradicije i jedna je od vodećih tvornica vijaka u Europi. Posluje na osam lokacija u šest država i zapošljava oko 1000 ljudi. Sjedište tvrtke je u Samoboru, a osim Knina, ima dva pogona u Srbiji, te po jedan u Sloveniji i BiH. Cilj im je postati najveći proizvođač vijčane robe u Europi.

http://www.poslovni.hr/hrvatska/vlasnik ... inu-227104

Sve za izvoz
Debeljak otvorio novu tvornicu u Kninu, zaposlit će 400 ljudi

Investicija od 35 milijuna eura osigurat će višestruko povećanje izvoza vijčane robe

Povećanjem narudžbi i potreba za vijčanom robom u Europi, DIV Grupa je odlučila investirati u proširenje kapaciteta i izgradnju nove tvornice u Kninu. Kompletna proizvodnja nove tvornice namijenjena je izvozu - rekao je Tomislav Debeljak, vlasnik DIV Grupe, u ponedjeljak na otvaranju nove tvornice u Kninu. Vrijednost izvoza u ukupnoj proizvodnji DIV d.o.o. tvornice vijaka postupno će se povećati s 20 milijuna eura na preko 130 milijuna, najavio je Debeljak.

Investicija je realizirana najvećim dijelom vlastitim sredstvima, 25 milijuna eura, te kreditom HBOR-a, 10 milijuna eura. Iz DIV grupe najavljuju kako planiraju otvoriti 400 novih radnih mjesta, a ocjenjuju da će još oko 350 ljudi biti indirektno zaposleno u logističkim i servisnim djelatnostima izvan DIV-a. Osim velikih proizvodnih kapaciteta tvornica sadržava i dvije nove poslovne zgrade DIV Grupe, visoko regalno skladište, te potpuno novi energetski sustav s 14 MW trafo-stanicom i rasklopištem.

Josipa Rimac, kninska gradonačelnica, prerezala je vrpcu, a tvorničke strojeve pritiskom na gumb pokrenuo je Božidar Debeljak, otac Tomislava Debeljaka. Župan Goran Pauk izrazio je oduševljenje što Knin dobiva nova proizvodna radna mjesta, iako gospodarska kriza još traje.

http://www.vecernji.hr/hrvatska/debelja ... udi-614097

"Mali" div
Otac vlasnika DIV-a: Sine, uvijek pazi da radnicima daš plaću

Tomislava Debeljaka, koji upravo čeka i sedmo dijete, savjetuje otac Božidar – a on je biznis pokrenuo u garaži.

Tako je DIV postao jedna od vodećih tvornica vijaka u Europi koja danas posluje na osam lokacija u šest država i ima više od tisuću zaposlenih. DIV grupa prošle je godine ostvarila oko 450 milijuna kuna prihoda i 45 milijuna kuna dobiti. Promet joj je lani porastao 40 posto, a broj zaposlenih oko 20 posto. Od 1993. do danas DIV je rastao po stopi od 42 posto. Ove godine planira u novoj tvornici u Kninu zaposliti još 200 ljudi, a u Srbiji započinje gradnju nove tvornice za proizvodnju dijelova za željeznicu koja će imati oko 300 zaposlenih i bit će završena 2013. godine. Sin Tomislav danas ima 50 posto udjela u tvrtki, 25 posto ima otac Božidar, a preostalih 25 posto majka Vjera, tako da je DIV i dalje prava obiteljska firma.

http://www.vecernji.hr/kompanije-i-trzi ... acu-390762

Imenovana uprava
Brodosplit: Samoborski DIV i službeno je zavladao Splitom


Ministar Mrsić je u petak priopćio da socijalni dijalog mora postati svakodnevica

Vlasnika DIV-a Tomislava Debeljaka danas je Nadzorni odbor Brodosplita i službeno imenovao novim predsjednikom uprave Brodosplit Brodogradilišta, a njegovu desnu ruku Darka Pappu novim predsjednikom uprave Brodosplita. Dosadašnji predsjednik uprava Brodosplita te Brodosplit Brodogradilišta Vladimir Kessler, s Antunom Čagljem, imenovan je za člana uprave Brodosplita. Damir Goleš i Stipe Krželj novi su članovi Nadzornog odbora Brodosplita i Brodosplit-Brodogradilišta.

http://www.vecernji.hr/kompanije-i-trzi ... tom-521628

Vlasnik DIV-a i Brodosplita
Intervju Tomislav Debeljak: Troškove restrukturiranja namirit ću vlastitom flotom

Srž vlastitog doprinosa restrukturiranju u sljedećim godinama je izgradnja vlastite flote koja će pokriti sve preostale iznose do ukupne obveze. Brodove iz vlastite plovidbe dat ćemo u čarter ili prodati. Smatramo da će vlastita brodarska firma biti amortizer tržišnih promjena i garant zaposlenosti brodograđevnih kapaciteta

http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodar ... tom-flotom



58:20 Cilj u životu

Ovaj ko da nije naš.

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/st ... jarde-eura

Štedni ulozi Hrvata skoro 22 milijarde eura
25 Apr 2014 Izmijenjeno 17:09 CEST
Hrvatski građani u bankama imaju 21 milijardu i 798 miliona eura depozita, a preferiraju štednju u eurima.

ZAŠTO JE VLADI PRIVLAČAN POREZ NA ŠTEDNJU?
Građani u bankama imaju 165,8 milijardi kuna


Hrvatski su građani u bankama krajem veljače ove godine imali ukupno 165,8 milijardi kuna deviznih i kunskih depozita, pri čemu se više od 88 posto tog iznosa odnosi na oročene depozite.

Ovi su podaci o depozitima kod kreditnih institucija, dostupni na web stranicama Hrvatske narodne banke, zanimljivi u kontekstu najava Vlade o mogućnosti uvođenja poreza na kamata od depozita po stopi od 12 posto od početka slijedeće godine.

Stanovništvo u Hrvatskoj ima inače oko 84 posto od ukupnih depozita kod kreditnih institucija (od 197,1 milijardu kuna).

Tako građani u bankama, po podacima s kraja veljače, imaju 31,4 milijardi kuna kunskih i 134,3 milijarde kuna deviznih depozita.

Većinom je riječ (88 posto) o oročenim depozitima, koji iznose 146,2 milijarde kuna (29,4 milijarde kuna kunskih i 116,8 milijardi kuna deviznih oročenih depozita).

Podaci o ročnoj strukturi oročenih depozita pokazuju pak da su najzastupljeniji depoziti stanovništva oročeni do godine dana, s udjelom od 49,4 posto ili od 72,2 milijarde kuna.

Oročeni na jednu do dvije godine su depoziti stanovništva u ukupnom iznosu od 37,6 milijardi kuna (25,7 posto), a 36,4 milijarde kuna ili 24,9 posto su depoziti oročeni na više od dvije godine.

A da hrvatski građani preferiraju štednju u euru potvrđuje i podatak od je od ukupnog iznosa deviznih oročenih depozita (od 116,8 milijardi kuna) čak 91 posto ili više od 106 milijardi kuna u eurima.

Hoće li i na koje iznose građani plaćati porez na kamate na štednju ostaje za vidjeti, s obzirom na današnje izjave premijera Zorana Milanovića da konačna odluka o uvođenju poreza na kamate na štednju od 1. siječnja 2015. godine nije donešena te da je riječ o mogućnosti koja može, ali i ne mora biti iskorištena, te da su to prijedlozi Europskoj komisiji.

U Nacionalnom plana reformi i Planu konvergencije za razdoblje od 2014. do 2017, koje je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici, predviđeno je s početkom iduće godine uvođenje oporezivanja kamata na štednju po stopi od 12 posto, uz izuzetak od oporezivanja ostvarenih kamata na stambenu štednju.

Oporezivanje kamata na štednju po stopi od 12 posto uvelo bi se kroz izmjene Zakona o porezu na dohodak od 1. siječnja 2015. Kako je navedeno, u idućoj godini od toga bi se ostvarili proračunski prihodi od 300 milijuna kuna.

Po jučerašnjim najavama ministra financija Slavka Linića kamate na manje depozite ne bi bile oporezovane, a konkretne brojke bile bi uređene kroz posebni zakon koji bi bio donesen na jesen.

"Građani koji imaju male štedne uloge neće biti podvrgnuti tim porezima, već samo oni koji imaju velike depozite, a to će biti regulirano zakonom", izjavio je jučer ministar Linić.

http://www.zabranjeni.url/linic-trlja-ruke ... a/1186344/

Građani u bankama imaju 177,41 milijardu kuna


U domaćim bankama nalazi se ukupno 288 milijardi kuna štednje. Posljednji podaci Hrvatske narodne banke za kolovoz pokazuju da su ukupni depoziti u bankama bili 2,41 posto viši odnosu na kraj prošle godine. Riječ je o ukupnom povećanju depozita od 6,8 milijardi kuna.

Prema podacima HNB-a, građani su ti koji su najzaslužniji za porast depozita. U bankama, naime, imaju ukupno 177,41 milijardu kuna, što je 4,5 milijardi više nego na kraju prošle godine. Na trasankcijskim računima, a riječ je o tekućim i žiro računima svih banaka, na kraju kolovoza nalazilo se 53,07 milijardi kuna.

Tako je u prvih osam mjeseci količina novca na tim računima porasla za 5,6 milijardi kuna, odnosno 11,8 posto.

Najviše porasli depoziti tvrtki

Najviše su porasli depoziti tvrki koji su na kraju kolovoza iznosili 20,45 milijardi kuna. Depoziti kompanija koje posluju u Hrvatskoj, inače, čine 38,5 posto ukupnih depozita na transakcijskim računima. Tvrtke, odnosno kako ih HNB klasificira “nefinancijska trgovačka društva”, u prvih osam mjeseci porasli su za 3,71 milijardu kuna, odnosno za čak 22,16 posto.

Građani su na tekućim i žiro računima na kraju kolovoza imali 18,85 milijardi kuna, što je 14,35 posto više neko na kraju prošle godine. Riječ je o 2,36 milijardi kuna više nego na kraju prosinca 2012. godine.

Štedni depoziti u spomenutom su razdoblju porasli za 5,9 posto. Na kraju kolovoza ta je vrsta depozita u domaćim bankama iznosila 22,61 milijardu kuna i bila je 1,26 milijarde viša nego na kraju prosinca prošle godine. Štedni depoziti su, inače, namijenjeni onim klijentima banke koji imaju namjeru samo štedjeti i imati mogućnost povlačenja novca kada god to požele. Dakle, štedni račun kao neoročeni depozit ili račun po viđenju (a vista račun), označava štednju koja omogućava raspolaganje položenim sredstvima u svakom trenutku.

Za rast ove vrste depozita najzaslužniji su građani. Oni su na kraju kolovoza na toj vrsti računa imali 1,14 milijardi kuna više nego na kraju prošle godine. Podaci središnje banke pokazuju da je na kraju kolovoza stanovništvo imalo ukupno 17,7 milijardi kuna štednih depozita, dok su na kraju 2012. imali 16,56 milijardi. Značajan porast štednih depozita imale su i tvrtke koje su na ovoj vrsti računa imali 1,77 milijardi kuna.

Rezultat pokazuje kako je to gotovo 28 posto više neko na kraju prošle godine, odnosno za 387,63 milijuna kuna.

Povlačenje novca u srpnju

Oročeni depoziti čine tri četvrtine ukupne štednje u Hrvatskoj. Na kraju kolovoza u domaćim je bankama bilo oročeno 213,26 milijardi kuna. Ipak, oročena štednja u prvih osam mjeseci nije zabilježila rast.

Naime, na kraju prosinca u bankama je bilo oročeno 213,33 milijarde kuna, dakle 66,53 milijuna kuna više nego prije dva mjeseca. Najveći razlog činjenici da nisu rasli oročeni depoziti su društva za osiguranje i mirovinski fondovi.

Te financijske institucije su na kraju kolovoza imale 1,65 milijardi kuna manje nego na kraju proše godine. Manja količina depozita osiguravajućih kuća i mirovinskih fondova na kraju kolovoza posljedica je povlačenja novca iz banaka u srpnju.

Naime, tog je mjeseca država izdala nove obveznice koje su kupili domaći osiguravatelji i mirovinci. U srpnju su, dakle, iz banaka povukli 1,29 milijardi kuna. S druge strane, građani nastavljaju povećavati oročenu štednju.

Na kraju kolovoza u bankama su imali 140,87 milijardi kuna, što je za 0,75 posto više nego na kraju 2012. godine. U apsolutnim iznosima riječ je o rastu od 1,06 milijardi kuna. Veću količinu novca u prvih osam mjeseci oročili su i poduzetnici.

Naime, tvrke su na kraju kolovoza u bankama imale oročeno nešto više od šest milijardi kuna, što je za 18,64 posto više nego na kraju prošle godine. Riječ je o 943,57 milijuna kuna više.

Štedi se i u štedionicama

Pored klasične oročene štednje, građani štede i u stambenim štedionicama. Iako je inicijalna namjera takve vrste štednje kupnja nekretnine, ona se dijelom za to ne koristi.

Stambene štedionice su na kraju kolovoza imale 6,05 milijardi kuna, što je za 135 milijuna kuna manje nego na kraju prošle godine. S druge pak strane, dio tog novca otišao je u stambene kredite klijentima.

Naime, prema podacima HNB-a, na kraju kolovoza stambene štedionice imale su plasirano 3,89 milijardi kuna kredita “ostalim komitentima”, dok su na kraju prošle godine imali 3,69 milijardi kuna.

http://www.poslovni.hr/financijska-trzi ... una-255726

HR gospodarstvo dozivljava eutanaziju. Neznam koja ce budala sa lovom dozvoliti imbecilima da mu uzmaju porez na stednju?

Ovi ce napraviti kontra efekat,jer svi ce lovu izvuci vanka, ako nisu, poskupiti ce krediti,sve ce manje biti svjezeg novca za ulaganje...

Nova vrsta SAMOUPRAVLJANJA...za osobne potrebe.

Majka mi radi u banci i kaže da su neki već počeli podizati štedne uloge, možda izvuće još nešto na račun ovih oročenih, no čim to istekne će masovno prebacivati štednju tamo gdje je isplatljivije. Em što neće ništa postići porezom, a još će i ugroziti bankarski sektor.
Tipičan primjer SDP-ovske nesposobnosti.

Možda su nesposobni ali su suvereniji od svih vlada nakon Franje. Dosad su banke upravljale državom - posebno za Rohatinskog koji im je maskota evo ga odmah u novinama - na svoj mlin, kreirali zakone, upravljali medijima. Ovi su se pokazali vrlo čvrstim.

Pa jeste li primjetili da na ovaj porez su mediji graktali više nego i na jedan dosad, iako je vrlo mali broj ljudi pogođen njime? Ovo je kratkoročna mjera, dok ne uvedu porez na nekretnine, još jedna stvar protiv koje su banke žestoko.

Ne znam baš da će iznosit samo tako, nadzor postoji. Ne možeš ti iznijet pare samo tako. Moglo bi bit provjere imovine u slučaju iznošenja većih iznosa. Nije to baš tako. Ovo će najviše pogodit strance koji su kod nas položili pare zbog viših kamata. Ko ih j.