|
|
Stranica: 10/11.
|
[ 273 post(ov)a ] |
|
Autor/ica |
Poruka |
doc
|
Naslov: Re: Gospodarstvo: opća tema Postano: 15 sij 2015, 13:23 |
|
Pridružen/a: 20 sij 2012, 03:21 Postovi: 15067 Lokacija: Zagreb
|
I prirodni plin je INA ja mislim.
Da ne konsolidiraju.
_________________ Do godine u Herceg Bosni.
|
|
Vrh |
|
|
doc
|
Naslov: Re: Gospodarstvo: opća tema Postano: 30 sij 2015, 09:30 |
|
Pridružen/a: 20 sij 2012, 03:21 Postovi: 15067 Lokacija: Zagreb
|
Megazapošljavanje Splitski škver traži 2598 radnika, odmah zapošljava 1000Nema dovoljno kvalificiranih radnika za tražena zanimanja pa tvrtka priprema programe prekvalifikacije kako bi ih sama školovala Brodosplit traži radnike! U srijedu i četvrtak svi zainteresirani za posao u splitskom škveru bili su pozvani na Dane otvorenih vrata na kojima su se mogli prijaviti za zapošljavanje u nekoj od 14 metalskih struka za koje je oglašena potreba, i to za ukupno 2598 radnika! – Riječ je o broju radnika koji će nam trebati u sljedeće dvije-tri godine, a s obzirom na poslove, odmah nam treba gotovo tisuću radnika koje ćemo zaposliti ove godine – pojašnjava Josip Jurišić, voditelj službe za odnose s javnošću. Preciznije, Brodosplit će trebati 145 rezača, 64 ravnača, 164 brusača, 385 brodomontera, 613 zavarivača, 228 bravara-brodocjevara, 115 brodotesara-skelara, 61 strojomontera, 237 cjevara, 181 električara, 10 kovača, 134 bojadisera-antikorozista i 164 izolatera. Riječ je o zanimanjima koja škveru nasušno nedostaju, natječaji za zapošljavanje su gotovo stalno otvoreni, ali od Ministarstva rada ne uspijevaju dobiti odobrenje za uvoz radne snage, s obzirom na to da je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavljeno 3200 ljudi tih struka. – Na ovaj način zapravo pokušavamo utvrditi koliki je stvarni broj onih koji bi radili. Zabrana zapošljavanja ljudi iz BiH koji su prijašnjih godina te poslove uglavnom radili nam je problem jer nemamo dovoljno kadra tih struka – kaže Jurišić. U srijedu su se u splitski škver javila 162 radnika koji traže posao, a u četvrtak bilo ih je dvjestotinjak. Tome treba dodati i još toliko zainteresiranih i prijava koje su stizale elektroničkom poštom s obzirom na to da je Brodosplit plakate Dana otvorenih vrata s parolom “Zapošljavamo i u vrijeme recesije” istaknuo na 40 podružnica Zavoda za zapošljavanje u Hrvatskoj. – Javljaju se ljudi iz Osijeka, Požege, Koprivnice... Koliko ih je točno još ne znamo, jer je natječaj otvoren do kraja mjeseca – kaže Jurišić. Oni koje zanima posao u Brodosplitu još danas i sutra mogu poslati prijavu e-mailom na adresu [email protected]. – Nakon što prikupimo ponude, tijekom idućih mjesec dana ćemo ih obraditi, napraviti selekciju i ljude zvati na razgovor i testiranje – najavljuje Jurišić. Iako ne znaju točno koliko im se ljudi javilo, jasno je da je taj broj puno manji od očekivanog, s obzirom na oglašene potrebe. Zbog toga u Brodosplitu pripremaju programe prekvalifikacije kako bi sami školovali svoje buduće radnike, s obzirom na to da od ovih 3200 s burze samo manji dio ima mogućnosti i volje raditi u Brodosplitu, a dovesti radnike iz inozemstva i dalje ne smiju. http://www.vecernji.hr/kompanije-i-trzi ... 000-986957
_________________ Do godine u Herceg Bosni.
|
|
Vrh |
|
|
BBC
|
Naslov: Re: Gospodarstvo: opća tema Postano: 30 sij 2015, 14:27 |
|
Pridružen/a: 05 lis 2010, 11:48 Postovi: 109215 Lokacija: Županija Herceg-Bosna
|
Kontra svim onim retardima koji seru kako sve treba nacionalizirati. Ne samo taj škver, mislim da svi sad imaju posla.
_________________ Spetsnaz, a force for good.
|
|
Vrh |
|
|
doc
|
Naslov: Re: Gospodarstvo: opća tema Postano: 30 sij 2015, 21:47 |
|
Pridružen/a: 20 sij 2012, 03:21 Postovi: 15067 Lokacija: Zagreb
|
Trenutno imaju 2400 radnika ja mislim s tim da su 600 zaposlili u zadnju godinu dana, u proizvodnji. A sad traže 2600.
Jedna uspješna privatizacija i jedna uspješna hrvatska priča.
Ni država, ni sindikati, ni radnička fronta već Tomislav Debeljak.
Izniman pojedinac, privatnik, poduzetnik i kapitalist.
Koji je spasio firmu, spasio radna mjesta, povećao plaće i sad će zaposliti još dvostruko ljudi.
To je jedini put uspjeha.
Manimo se floskula.
_________________ Do godine u Herceg Bosni.
|
|
Vrh |
|
|
doc
|
Naslov: Re: Gospodarstvo: opća tema Postano: 27 vel 2015, 22:47 |
|
Pridružen/a: 20 sij 2012, 03:21 Postovi: 15067 Lokacija: Zagreb
|
Nitko im ne želi raditi,
a nude plaće i do šest tisuća kuna...Vlasnici većih tvrtki, a i manjih obrta, mjesecima traže zaposlenike. Zavod im, kažu, nije od pomoći, a oni koji i dođu na razgovor radije biraju naknadu s burze Živi se kod roditelja, čeka se kakav sezonski posao u turizmu, čeka se da se proda komad zemljišta i da se sjedi u kafiću, zgroženo govori Goran Prgin iz šibenske NCP grupe.
Prošlogodišnja potraga za 50-ak zavarivača, cijevara, brodomontera, strojara, električara, stolara i radnika sličnih zanimanja za njega je bila pravo mučenje. Nudio je plaću između pet i šest tisuća kuna, plus nagrade i bonusi. A tek su se rijetki zainteresirali.
Kroz iste tegobe prolazi sad i splitski Brodosplit. Treba im 2598 radnika u 14 metalskih struka. U dva dana otvorenih vrata na razgovor je došlo 340 ljudi.
- Odmah nam treba gotovo tisuću radnika - rekli su u Brodosplitu.
Ne ide. Pored toliko nezaposlenih."Brojka na burzi nije realna" - Ta brojka na burzi nije realna jer pitanje je tko od svih tih ljudi uopće želi raditi - govori nam Prgin, koji je tek nakon oštrih kritika u javnosti uspio naći radnike. Problem je uočio i Željko Burić, gradonačelnik Šibenika. - Industrijska zona Podi trenutno traži 30-ak stručno osposobljenih ljudi i mi ne možemo zatvoriti ta radna mjesta - rekao je nedavno. Slavonija se bori s nedovoljnim brojem radnih mjesta S druge strane, Slavonija se bori s nedovoljnim brojem radnih mjesta. Oglasi se popunjavaju za dan ili dva. Oni koji se ne snađu spas nalaze na Jadranu. Tako goste u hotelskom kompleksu Solaris kraj Šibenika poslužuju Slavonci, a i zavaruju čelične konstrukcije u halama šibenskog ZM Vikoma. - U Slavoniji se cijeli razredi upisuju u tehnička zanimanja. Pa kad neće naši, neka dođu radnici otamo - zaključuje Prgin. Slavonci rade i u graditeljstvu, a posljednjih se godina javljaju i na sezonske poslove u poljoprivredi. - Nismo zabilježili slučajeve da pojedine tvrtke nisu mogle osigurati radnike - kažu nam u slavonskobrodskom Upravnom odjelu za gospodarstvo. U Zagorju nedostaje kuhara i konobara No u Zagorju, posebno u manjim mjestima, nedostaje kuhara i konobara. - Jednima je plaća premala jer su u sezoni radili na moru. Mi na kontinentu ne možemo im toliko dati. Drugima je problem prijevoz - govori nam ugostitelj Josip Kunštek, koji traži konobara za rad na neodređeno. Uvjeti: trogodišnja srednja škola i vozačka dozvola. Sa Zavoda mu pošalju pokojeg radnika. - Oni odbiju posao i HZZ-u jave da ništa od posla. Trebali bi brisati sve koji odbiju posao. Mene kasnije nitko ne pita jesam li čovjeka zaposlio - kaže Kunštek i napominje kako je, kad su u pitanju poslodavci, najgore malima. - Nama se porezni dugovi ne opraštaju. Bitno je kad sam i koliko platio, a nitko ne pita kakvog sam radnika dobio. Imao sam konobara koji su mi uredno uzimali po 1000 kuna mjesečno, ali to nikog ne zanima - požalio nam se. Kad je u pitanju ovaj problem, Zavod je napravio istraživanje. Da teško nalaze radnike, potvrdilo je 1156 poslodavaca. Više od četvrtine bilo ih je iz Istre. "U birou su nam rekli kako imaju pet kvalificiranih ljudi za nas" - Posljednji slučaj potraživanja montažera završio je neslavno. U birou su nam rekli kako imaju pet kvalificiranih ljudi za nas. No dvojica od njih samo su poslala životopis, a trojica se uopće nisu pojavila na razgovoru. Drugi je problem satnica. Neki radnici jednostavno ne žele raditi ispod svoje cijene jer smatraju da su najbolji u svome poslu. Tako nam već na startnom razgovoru pokušavaju diktirati “svoju cijenu”, a ako ne pristanemo na nju, jednostavno kažu da neće raditi. Imali smo i situaciju kad je naš vodoinstalater, nezadovoljan satnicom, montirao tuš kabinu 12 sati, a znali smo da su mu dosta četiri sata. Naravno da nam to nije bilo isplativo. Dali smo mu otkaz - ispričao nam je vlasnik pulske građevinske tvrtke. Anonimno. Ne želi se zamjeriti budućim radnicima. Karlovčanina Vladimira Mirića (50) su ismijali. Nakon što je izgubio posao, iskoristio je poticaj HZZ-a i otvorio obrt Vrtko za uređenje i održavanje zelenih površina. Baš je planirao krenuti i zaposliti radnike. Opet - nije išlo. "Na burzi su me ismijali" - Dobio sam ponudu za veliki posao, uređenje hotelskog kompleksa i autokampa. Na Zavodu sam tražio nekoliko djelatnika koji su osposobljeni za rukovanje motornim pilama i trimerima, za povremeni rad. Naišao sam na ismijavanje, uz komentare ‘tko bi prihvatio povremeni posao’ - govori Vladimir. To ga je šokiralo. Zna koliko je ljudi bez novca.
- No na burzi su me ismijali. I ‘izvozali’. Slali su me u jedan ured, drugi, treći... Na kraju od toga ništa nije bilo. Odustao sam. Odbio sam izvrsnu poslovnu ponudu na kojoj bi radnici zaradili po 5000-6000 kuna u samo deset dana - ogorčeno zaključuje Vladimir.Skoro je zatvorio radionicu Bjelovarski postolar i ključar Ante Marušić (50) prije nekoliko godina bezuspješno je tražio radnika. Skoro je zatvorio svoju radionicu. No kako stariji, 25-godišnji sin nakon srednje škole nigdje nije mogao dobiti posao, ipak je na nagovor oca nastavio posao. Ako mu se rodi sin, i njega će, kaže, nagovoriti da krene djedovim stopama. Ante je na kraju i za mlađeg sina (21) otvorio još jednu radionicu. - Sad nam nije žao što smo poslušali oca. Imamo samo jednog šefa nad “glavom”, ali kako ga poznajemo od djetinjstva, s njim uz pomoć majke lako izađemo na kraj - zaključuju mladići te dodaju kako se od zanata može solidno živjeti. Nakon što ih nauči svim tajnama posla, Ante odlazi u mirovinu. 'Zbog poreza plaće su manje nego u inozemstvu' I opatijski Milenij hoteli teško pronalaze kuhare, konobare i slastičare. Priznaju kako su razlog tome male plaće. - Razlog tome je potpuno neravnopravan položaj hrvatskih poslodavaca u usporedbi s poslodavcima u zapadnoeuropskim zemljama budući da mi za doprinose izdvajamo 70 do 80 posto na dohodak. Domaće tvrtke zbog toga ne mogu ponuditi bolje uvjete - govore nam u opatijskim hotelima.Na burzi 329.889 nezaposlenih Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u ponedjeljak je bilo prijavljeno 329.889 nezaposlenih. Dok većina tih ljudi neumorno traži način da prehrani sebe i obitelj, mnogo je, nažalost, i onih koji odbijaju čak i razgovor za posao. Svjedoče tome priče naših sugovornika, vlasnika većih i manjih tvrtki ili obrta. Neki od njih, doduše, izbjegavaju temu uvjeta rada, kriju informacije o plaćama koje su, očito, izrazito niske. Drugi, pak, otvoreno govore o tome kako im se na razgovoru za posao, za koji nude i do 6000 kuna na mjesec, nije pojavio baš nitko. Ima i onih koji se ne žele zamjeriti potencijalnim radnicima pa nam tek anonimno svjedoče o ovom problemu - o ljudima koji radije biraju život pred televizorom s naknadom s burze umjesto rada i iskustva za bolje sutra.http://www.24sata.hr/biznis/nitko-im-ne ... ki+portali
_________________ Do godine u Herceg Bosni.
|
|
Vrh |
|
|
doc
|
Naslov: Re: Gospodarstvo: opća tema Postano: 25 ožu 2015, 14:22 |
|
Pridružen/a: 20 sij 2012, 03:21 Postovi: 15067 Lokacija: Zagreb
|
Udio sive ekonomije oko 30 posto BDP-aPorezni sustav u Hrvatskoj nije dovoljno učinkovit, što potvrđuju razmjeri sive ekonomije, koja prema nekim procjenama doseže i do 30 posto BDP-a, a glavni porezni teret snose najsiromašniji slojevi stanovništva kroz potrošačke poreze, dok porezi na imovinu idu u korist najbogatijih, istaknuto je u utorak na okruglom stolu o poreznom sustavu i sivoj ekonomiji.Skup je održan u sklopu regionalnog projekta "Porezni sustav, siva ekonomija i korupcija u zemljama jugoistočne Europe ka boljem upravljanju i demokratskim promjenama" koji financiraju norveška Vlada i Norveška konfederacija sindikata u suradnji s Međunarodnom konfederacijom sindikata. Predstavnici hrvatskih sindikalnih središnjica podržali su stajalište Europske konfederacije sindikata da treba smanjiti izbjegavanje plaćanja poreza i zaoštriti sankcije prema utajivačima poreza. Također predlažu uvođenje oporezivanja bankarskih ekstraprofita, a protive se uvođenju jedinstvene porezne stope (tzv. flat tax). Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever istaknuo je da se u krizi siva ekonomija raširila na sve strane, jer je to najpogodnije tlo za iskorištavanje ljudi koji su bez posla i nemaju nikakve naknade za preživljavanje. Najviše je ima u graditeljstvu, iako sada nešto manje zbog smanjenog opsega posla, te u turizmu, ugostiteljstvu i nekim drugim djelatnostima. Siva ekonomija cvate zbog visokog broja nezaposlenih i blokiranih pod ovrhama, jer koristi njihovu tešku situaciju, kaže Sever. Glavni tajnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Boris Feis upozorio je kako je udio sive ekonomije u Hrvatskoj nešto viši nego u drugim zemljama EU-a. Siva ekonomija nije dobra za gospodarstvo i državu u cjelini, niti za ljude, stoga sindikati smatraju da svatko treba plaćati porez, jer je to temelj svakog društva i funkcioniranja javnih službi, te da porezni sustav treba biti pravedan, istaknuo je Feis. Kod nas je jedna od najviših stopa PDV-a od 25 posto, a dvije trećine poreza ubiru se upravo kroz PDV i razne oblike trošarina, dok su porezne stope na kapital ispod prosjeka. Feis stoga napominje da je u Hrvatskoj evidentirana 21 osoba s imovinom većom od 27 milijuna eura. Pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Marina Kasunić Peris kaže da je udio sive ekonomije oko 30,4 posto BDP-a, od čega se čak dvije trećine odnosi na neprijavljeni rad.Zbog toga je Europska komisija lani zatražila od Hrvatske da provede mjere za suzbijanje neprijavljenog rada. Dosad poduzete mjere kroz izmjene Zakona o radu i Zakona o mirovinskom osiguranju već pokazuju učinke, budući prema izvješću Državnog inspektorata značajno pada broj radnika "na crno". Osim rada bez ugovora o radu zabilježeni su i neevidentiranje prekovremenog rada, neažurne evidencije radnog vremena, isplata plaća na ruke i neisplata plaća, navela je Kasunić Peris. Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof smatra da je realan udio sive ekonomije u Hrvatskoj oko 10 posto, a zapravo se ne radi o sivoj ekonomiji u klasičnom smislu, nego o tzv. neopaženoj ekonomiji koja nije ušla u obuhvat statističkog istraživanja.Ocijenio je podatak o oko 30 posto sive ekonomije nepouzdanim, jer je dobiven tzv. ekonometrijskom metodom. Najavio je da će Statistički zavod krajem svibnja ili početkom lipnja izaći s novom procjenom sive ekonomije u koju će biti uključeni i učinci fiskalizacije. http://www.poslovni.hr/hrvatska/udio-si ... p-a-292756
_________________ Do godine u Herceg Bosni.
|
|
Vrh |
|
|
doc
|
Naslov: Re: Gospodarstvo: opća tema Postano: 25 ožu 2015, 14:24 |
|
Pridružen/a: 20 sij 2012, 03:21 Postovi: 15067 Lokacija: Zagreb
|
Ovo je po meni dobro u situaciji kakvoj jesmo.
Puno te crne ekonomije pomaže prosječnim ljudima da pokrpaju/poboljšaju kućni budžet.
Da je situacija kakva je službena i kako drve sindikati već bi glave padale.
Ali nije.
Puno nam je bolje nego što je to na papiru.
I dok se ne otvore mogućnosti, neka i crne ekonomije.
_________________ Do godine u Herceg Bosni.
|
|
Vrh |
|
|
Graničar Jozo
|
Naslov: Re: Gospodarstvo: opća tema Postano: 25 ožu 2015, 17:33 |
|
Pridružen/a: 23 pro 2009, 14:42 Postovi: 8124 Lokacija: Na rubu egzistencije
|
|
Vrh |
|
|
doc
|
Naslov: Re: Gospodarstvo: opća tema Postano: 16 tra 2015, 12:36 |
|
Pridružen/a: 20 sij 2012, 03:21 Postovi: 15067 Lokacija: Zagreb
|
PLANOVI VLADE Pejnović najavio prodaju 25 posto HEP-a, moguć i natječaj za HPBVlada očekuje da će prodajom udjela u HEP-u namaknuti dvije do tri milijarde kuna koje bi potom bile upotrijebljene za reinvestiranje u kompanijuHrvatska će ove godine ponuditi na prodaju putem inicijalne javne ponude (IPO) u Londonu i Zagrebu 25 posto udjela u Hrvatskoj elektroprivredi (HEP), a u lipnju bi mogla raspisati i novi natječaj za Hrvatsku poštansku banku (HPB), najavio je u razgovoru za agenciju Bloomberg Mladen Pejnović.Vlada očekuje da će prodajom udjela u HEP-u namaknuti dvije do tri milijarde kuna koje bi potom bile upotrijebljene za reinvestiranje u kompaniju, kazao je u razgovoru za Bloomberg u utorak u Zagrebu predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI). Pejnović pritom naglašava da HEP planira kupovati imovinu u susjednoj Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.
"HEP je prošle godine imao dobre rezultate i sada je najvažnije da se kompanija usmjeri putem razvoja na hrvatskom tržištu i u regiji", naglasio je čelnik DUUDI-ja. Po njegovim su riječima interes već pokazale investicijske banke i fondovi u Europi i Sjedinjenim Državama, a posao savjetovanja u toj transakciji obavit će Morgan Stanley, Zagrebačka banka i Sberbank. Hrvatska bi također već u lipnju mogla raspisati novi natječaj za Hrvatsku poštansku banku (HPB), posljednju veliku banku u državnom vlasništvu, dodaje Pejnović."Prošlim smo pokušajem prodaje željeli povećati proračunske prihode, ali prodaja nije dobro prošla", istaknuo je Pejnović. "Ovaj puta trebali bismo se zadovoljiti dokapitalizacijom", dodao je. Po njegovim riječima, HPB treba povećati kapital za 550 milijuna kuna, na ukupno 800 milijuna kuna, a u natječaju će možda moći sudjelovati i državna poduzeća. Hrvatska također traži ulagače za Petrokemiju, najvećeg hrvatskog proizvođača umjetnih gnojiva, i razmotrit će mogućnost zamjene njezinih financijskih obveza za vlasnički udio. Među velikim je vjerovnicima naftna i plinska grupa Ina, napominje Bloomberg. Vlada traži investitore "dugoročno zainteresirane za kompaniju i regiju, poput proizvođača plina", naglasio je Pejnović. Dodao je također da planiraju nastaviti s prodajom hotela i ostalih turističkih objekata. http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodar ... caj-za-HPB
_________________ Do godine u Herceg Bosni.
|
|
Vrh |
|
|
i_jopet
|
Naslov: Re: Gospodarstvo: opća tema Postano: 16 tra 2015, 13:00 |
|
Pridružen/a: 12 lis 2009, 17:44 Postovi: 8150
|
Vlada odlučila: višim trošarinama do 450 milijuna kuna novih prihoda.
Iz europske komisije su im jasno rekli da treba ukidati agencije i broj članova državne i lokalne samouprave. To su metastaze hrvatskog društva a oni opet nameću poreze i hrane te metastaze.
p.s. Da se osvrnem na Brodosplit jer vidim da ste neupućeni. Brodosplit nema ni jedan ugovoreni brod i slijedi rasulo. Debeljak je jedna budala nad budalama kakvu Split nije vidio, njegovi istupi u medijima nemaju veze sa istinom. Većina mojih susjeda u Splitu su radili tamo a neki još uvijek "rade".
|
|
Vrh |
|
|
doc
|
Naslov: Re: Gospodarstvo: opća tema Postano: 27 tra 2015, 12:24 |
|
Pridružen/a: 20 sij 2012, 03:21 Postovi: 15067 Lokacija: Zagreb
|
VIŠE OD 100 MILIJUNA EURA Dalekovod pred zaključenjem novog posla u NorveškojDalekovod je blizu zaključenja novog posla u Norveškoj, u kojoj je već snažno prisutan u izgradnji ili obnovi elektroopskrbne mreže U obavijesti na mrežnim stranicama Zagrebačke burze, izvještava se da je Dalekovod primio pismo namjere od norveškog Statnetta, renomirane tvrtka za prijenos i distribuciju električne energije na visokim naponima, kojim se odobrava preliminarni početak radova na najavljenom projektu izgradnje dalekovoda Tonstad - Ertsmyra - Kvinesdal i Ertsmyra - Vollesfjord i to nakon završetka postojećeg 300 dalekovoda Feda - Tonstad I.Konačnu investicijsku odluku, Statnettov Odbor direktora donijet će do kraja svibnja, kaže se u obavijesti. Kako je već ranije objavljeno, ukupna vrijednost dvaju ugovora veća je od sto milijuna eura.Tijekom ove godine, Dalekovod je potpisao i ugovor s jednim od vodećih norveških distributera električne energije, tvrtkom BKK NET AS, za izgradnju 420 kilovoltnog (kV) dalekovoda na dionici Kollsnes - Mongstad, a ugovor je vrijedan nešto više od sedam milijuna eura. http://www.tportal.hr/biznis/kompanije/ ... eskoj.html
_________________ Do godine u Herceg Bosni.
|
|
Vrh |
|
|
doc
|
Naslov: Re: Gospodarstvo: opća tema Postano: 27 tra 2015, 12:31 |
|
Pridružen/a: 20 sij 2012, 03:21 Postovi: 15067 Lokacija: Zagreb
|
Hrvatska i srpska elektroprivreda u borbi za Crnu GoruElektroprivreda Crne Gore vlasnički je podijeljena između države koja drži 51,02 posto dionica, i strateškog partnera, talijanske kompanije A2A koja drži 41,74 posto udjela i navodno želi izaći iz partnerstva Hrvatska elektroprivreda (HEP) najavila je investicijski iskorak u regiju, a prvi korak mogao bi biti preuzimanje Elektroprivrede Crne Gore. No, za slične namjere prema crnogorskoj elektroprivredi iskazuje i Elektroprivreda Srbije, piše Večernji list.
Aranžman navodno uključuje i dogovor o ulaganju u termoelektranu Pljevlja II, na kojem su radili i hrvatski konzultanti."Nismo još ušli u ozbiljne pregovore, ali interes mogu potvrditi. Prije sama akvizicije mora se još puno toga dogoditi na domaćem tržištu", rekao je za Večernji list izvor iz Vlade. Riječ je prije svega o inicijalnoj javnoj ponudi dionica kojom bi se prikupio kapital za investicije. S druge strane, srpski premijer Aleksandar Vučić najavio je planove elektroprivrede Srbije. "Ne želimo privatizirati EPS, nego proširiti svoj utjecaj. Razgovaramo s Republikom Srpskom i Crnom Gorom", rekao je Vučić te dodao da je u tijeku analiza koja će pokazati profitabilnost tog poteza, ali da nije sporno da bi preuzimanje dvaju tržišta značilo puno za jačanje srpskog gospodarstva. Elektroprivreda Crne Gore vlasnički je podijeljena između države, koja drži 51,02 posto dionica, i strateškog partnera, talijanske kompanije A2A koja drži 41,74 posto udjela i navodno želi izaći iz partnerstva. Talijani su teško pristali na ulaganje u TE Pljevlja II, a za Crnu Goru to je važan strateški projekt.U slobodnoj prodaji je 1,23 posto dionica, a na crnogorskoj burzi cijena dionice je u petak iznosila 3,5 eura, što znači da dionički paket u vlasništvu kompanije A2A vrijedi nešto više od 190 milijuna eura. HEP razmatra i mogućnost ulaganja u hidroelektrane u BiH te nekoliko tvrtki s područja Srbije, Slovenije i BiH preko kojih bi ušao na tržište distribucije.http://www.banka.hr/hrvatska/hrvatska-i ... -crnu-goru
_________________ Do godine u Herceg Bosni.
|
|
Vrh |
|
|
doc
|
Naslov: Re: Gospodarstvo: opća tema Postano: 12 svi 2015, 13:57 |
|
Pridružen/a: 20 sij 2012, 03:21 Postovi: 15067 Lokacija: Zagreb
|
Nezaposlenih je 297.088; Raste zaposlenost među mladima od 30 godinaTrenutno je osigurano 1,423.784 osoba, dok je u ožujku 2015. prvi put zabilježen rast broja osiguranika u mandatu ove Vlade od 0,34% Krajem travnja u Hrvatskoj je prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo 297.088 nezaposlenih što je 6.9% manje nego u ožujku ove godine te 16.2% manje nego u travnju 2014. godine. Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić predstavio je posljednje podatke te govorio o trendovima koji se po pitanju mjera zapošljavanja popravljaju budući da je, istaknuo je, trenutačno osigurano 1,423.784 osoba, dok je u ožujku 2015. prvi put zabilježen rast broja osiguranika u mandatu ove Vlade od 0,34%.– Iz evidencije nezaposlenih u prva četiri mjeseca ukupno je izašlo 116.190 osiguranika, od čega 78.965 pronašlo novi posao, što je 6.7% više nego u istom razdoblju 2014. U evidenciju nezaposlenih u prva četiri mjeseca 2015. ušlo je 96.515 osoba, što je 2.9% manje nego u istom razdoblju 2014. – rekao je Mirando Mršić. Iz evidencije zaposlenih prvi put je izbrisano 31.298 obveznika pravnih osoba koji su fiktivno zapošljavali 20.878 osiguranika, odnosno nisu plaćali mirovinsko osiguranje (osiguranici sa 15 godina radnog staža bez plaćanja osiguranja koji time ostvaruju pravo na minimalnu mirovinu). Mrsić je istaknuo da je u ovoj godini 14.228 mladih do 30 godina dobilo posao na neodređeno vrijeme, ali i da izvještaj Eurostata za 2014. godinu pokazuje povećanje zaposlenosti u svim kvartalima – u prvom kvartalu zaposlenost je rasla 2.6%, u drugom 1.6%, u trećem 4.9%, u četvrtom 1.6%. Iz evidencije nezaposlenih u prva četiri mjeseca zbog nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, ne odazivaju se na razgovore, nisu raspoloživi za rad) izbrisano je 22.949 osoba. Svojevoljno je iz evidencije izašlo 5691 osoba, a zbog ostalih razloga (smrt, preseljenje u inozemstvo i sl.) izbrisano je 2347 osoba. Na pitanje novinara jesu li pri kraju pregovori s Državnim zavodom za statistiku (DZS) koji evidenciju o zaposlenosti vodi prema drugim kriterijima, Mrsić je odgovorio: – DZS je podatke temeljio ponajprije prema izvorima poput anketa o radnoj snazi, dok danas postoje registri HZZ-a koji su najtočniji i to zbog brisanja iz evidencije neaktivnih osiguranika. Drugi registar koji je važan je JOPPD obrazac koji će biti ključan za anketu o radnoj snazi DZS-a. Vjerujem da će naši pregovori uskoro biti uspješno okončani – rekao je Mrsić. http://www.vecernji.hr/hrvatska/mirando ... na-1003875
_________________ Do godine u Herceg Bosni.
|
|
Vrh |
|
|
doc
|
Naslov: Re: Gospodarstvo: opća tema Postano: 12 svi 2015, 14:02 |
|
Pridružen/a: 20 sij 2012, 03:21 Postovi: 15067 Lokacija: Zagreb
|
Eurostat: U Hrvatskoj radi 1,566 milijuna ljudiEurostatova je brojka bolja i od Mrsićeve jer uključuje i sivi rad Dok se Vlada i opozicija prepucavaju koliko imamo nezaposlenih i zaposlenih u državi, zanimljiv pogled na tu temu daju najnoviji podaci Eurostata, a odnose se na 2014. godinu. Prema njima, Hrvatska zapravo ima 1,566 milijuna zaposlenih, što je za 140 tisuća osoba više i od posljednjeg ohrabrujućeg podatka s kojim je izašao ministar rada Mirando Mrsić, a on se odnosi na broj radnika prijavljenih na mirovinsko osiguranje potkraj travnja.Dakle, po Mrsićevim podacima, Hrvatska je krajem travnja imala 1,42 milijuna zaposlenih, a u ožujku zabilježen je prvi rast broja osiguranika u mandatu ove vlade. U prvom redu, učinak je to sezonskog zapošljavanja u turizmu, no Europska je unija u ovotjednim prognozama naglasila kako i oni vjeruju da će se u ovoj godini dogoditi lagani oporavak na tržištu rada. No sve je to daleko od stanja koje smo imali 2008., kada se naveliko počeo pripremati teren za uvoz radne snage iz inozemstva. Od tada su globalna financijska kriza i domaće neracionalnosti prebrisale 200.000 radnih mjesta, a konstantno smanjenje broja formalno zaposlenih osoba trajalo je punih sedam godina. Hrvatska će te gubitke nadoknađivati godinama. Da zbrka bude još veća, hrvatski DZS tvrdi da imamo samo 1,3 milijuna zaposlenih.Međunarodna metodologija, na koju se poziva Eurostat u svojim podacima za 2014., među zaposlene uključuje i ljude koji nisu u formalnom radnom odnosu, ali ostvaruju neke prihode, bilo kroz honorarni ili rad na crno. Hrvatska je prema istoj metodi lani imala u prosjeku 327.000 nezaposlenih i čak 750.000 neaktivnih u dobi od 20 do 64 godine. Vojsku neaktivnih ljudi koji nisu ni radili ni tražili posao čini 29% stanovništva u radno aktivnoj dobi od 20 do 64 godine života!Iva Tomić, istraživačica tržišta rada na Ekonomskom institutu, podsjeća da Hrvatska ima četvrtu najveću stopu neaktivnosti stanovništva u toj dobi, nakon Italije, Malte i Rumunjske. Međutim, isto to istraživanje pokazuje da su pojedinačno umirovljenici najveća skupina unutar neaktivnog stanovništva (40%). Za međunarodnu statistiku, čak 300 tisuća hrvatskih umirovljenika mlađih od 65 godina sastavni su dio radnog kontingenta, bez obzira na to što su u mirovini. Slično je i sa 127 tisuća mladih (17%) koji se školuju, čime se broj neaktivnih građana spustio na 323.000.Iva Tomić objašnjava da se 112.000 osoba izjasnilo da ne traži posao i ne radi zbog obiteljskih ili privatnih obveza, dok 105.000 (14%) ističe da ne traže posao jer ne mogu raditi zbog bolesti li invalidnosti. Daljnjih 30 tisuća ne radi i ne traži posao jer se brinu o članovima obitelji, a stvarno obeshrabrenih je 52.500 građana. To su ljudi koji su digli ruke od bilo kakve potrage za poslom jer su uvjereni da ga neće naći. Većinu neaktivnih osoba čine žene (60 posto). Potpredsjednik HDZ-a Damir Jelić ovih je dana optužio Vladu da manipulira podacima o broju nezaposlenih koje gumicom briše iz evidencije, a onda se hvale padom nezaposlenosti. Iva Tomić ističe kako se u zadnja dva kvartala 2014. doista prvi put dogodilo da međunarodna metodologija iz Ankete radne snage pokazuje veći broj nezaposlenih od broja evidentiranih na Zavodu za zapošljavanje, i to za 35.000. Kako je međunarodna definicija nezaposlenosti dosta stroga, izvodi zaključak da je Zavod za zapošljavanje dosta pooštrio uvjete pod kojima netko može biti registriran na Zavodu. – Statistički podaci koji dolaze iz različitih izvora zbunjujući su i za stručnjake koji prate to područje i zato bi trebalo pričekati još neko vrijeme za potvrdu da se doista oporavljamo – komentira Iva Tomić. Mrsić odgovara podacima koji kažu da se povećao broj radnika koji su otišli s burze jer su našli posao, a kao poseban uspjeh navodi 14.228 mlađih od 30 godine koji su u prva četiri mjeseca ove godine zaposleni na neodređeno vrijeme. Porezna uprava potvrđuje da ih je 5391 poslodavac obavijestio da su tijekom prva tri mjeseca ove godine počeli koristiti olakšicu (neplaćanje 17,2% doprinosa) jer su zaposlili mlade radnike. Većina tvrtki – njih 970 – dolazi iz djelatnosti trgovine, 818 tvrtki iz turizma, 799 iz prerađivačke industrije, 612 iz stručnih i znanstvenih djelatnosti te 442 tvrtke iz građevine. Trećina tvrtki koje su zaposlile mlade dolazi iz Zagreba. Još nema podataka Eurostata o broju hrvatskih građana koji su 2014. radili u inozemstvu. http://www.vecernji.hr/hrvatska/u-hrvat ... di-1004137
_________________ Do godine u Herceg Bosni.
|
|
Vrh |
|
|
doc
|
Naslov: Re: Gospodarstvo: opća tema Postano: 12 svi 2015, 14:08 |
|
Pridružen/a: 20 sij 2012, 03:21 Postovi: 15067 Lokacija: Zagreb
|
Pola milijuna Hrvata živi od mirovine izvanaIz 11 država godišnje stigne 547 milijuna eura, najviše iz Njemačke
Prošle godine na privatne račune građana sjelo je 1,632 mlrd. eura iz inozemstva. Obično se misli da su te uplate doznake koje hrvatski radnici šalju svojim obiteljima, no velik udio u toj svoti čine i inozemne mirovine.Mirovinski zavod raspolaže podacima o mirovinama koje su proslijeđene u Hrvatsku iz jedanaest zemalja i prema njima inozemne je mirovine 2013. primilo 163.580 umirovljenika kojima je na račune u Hrvatskoj isplaćeno oko 547 milijuna eura. Iz Njemačke je 2013. stiglo 345 milijuna eura za mirovine 90 tisuća bivših gastarbajtera, što je najveći broj i po udjelu u mirovinama i po broju umirovljenika. Pretpostavlja se da je druga po veličini Austrija, no iz te zemlje podatke o uplatama dostavlja samo jedan od četiriju mirovinskih fondova koji su ovlašteni za isplatu mirovina. Iz austrijskog državnog fonda PVA Arbeiter proslijeđeno je 50 milijuna eura za približno 15 tisuća umirovljenika. Nepunih 52 milijuna eura stiže i iz Slovenije za 23 tisuće umirovljenika koji su radili u toj zemlji, zatim 28 milijuna eura za 18 tisuća umirovljenika koji su radili u Bosni i Hercegovini...Podaci za 2014. još pristižu, a iz onih koji su dostavljeni mirovinskom zavodu razabire se lagano povećanje broja umirovljenika i isplaćene svote, primjerice najveći njemački mirovinski fond povećao je broj umirovljenika iz Hrvatske za 944 i isplaćene mirovine za deset milijuna eura u odnosu na 2013. Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupne su doznake iz inozemstva u 2014. povećane za 58 milijuna eura u odnosu na 2013. i postojano se povećaju od 2009., dok su u prethodnom desetogodišnjem razdoblju te uplate oscilirale između jedne i 1,4 milijarde eura godišnje. Dio podataka o mirovinama pristizao je u Hrvatsku i prije članstva u EU, no nakon 1. srpnja 2013. ta je razmjena još intenzivnija, a podaci ne pristižu samo u mirovinske fondove koji ih koriste samo za statističke potrebe nego i u Poreznu upravu. Nedavno smo pisali o poduzetniku koji živi i radi u Mađarskoj i ondje uredno plaća sve poreze i doprinose, no naša Porezna uprava pozvala ga je da plati doprinos i u Hrvatskoj. Hrvatske porezne vlasti počinju dobivati sve više podataka o pojedinačnim uplatama hrvatskim državljanima iz država članica EU pa građani koji primaju dohotke iz inozemstva mogu očekivati slične pozive. Protok ljudi sve veći Porezne stručnjakinje Marija Zuber i Lucija Jarža Turković objašnjavaju da se socijalni doprinosi plaćaju samo u jednoj državi, i to ondje gdje je radnik registriran kao osiguranik, no budući da je protok ljudi puno veći nego prije, više je i nedoumica. Nakon što smo ušli u EU, mnogi su se građani na kraće ili dulje vrijeme zaposlili u inozemstvu i oni su, bez obzira na to što rade vani, hrvatski obveznici poreza na dohodak ako su zadržali prebivalište i u Hrvatskoj. – Prema članku 38. Općeg poreznog zakona, ako osoba ima prebivalište u dvije zemlje, rezident je i dužan je prijaviti hrvatskoj Poreznoj upravi dohodak iz inozemstva, što znači da mora dostaviti i godišnju prijavu poreza na dohodak. To ne mora značiti da će i platiti porez jer će mu se priznati i odbiti sve što je platio vani i eventualno zaračunati razlika, ali prijavu mora podnijeti – ističe L. Jarža Turković iz RRIF-a. Kad je riječ o inozemnim mirovinama, Hrvatska ima ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s 52 države, pa Hrvatska, na primjer, nema pravo oporezivati mirovine iz 15 država, među kojima su Njemačka, Švedska, Nizozemska, Kanada..., no zato ima pravo i prednost naplate poreza na sve mirovine iz 37 zemalja, među kojima su Austrija, Italija, Švicarska, Francuska...http://www.vecernji.hr/hrvatska/u-hrvat ... na-1000345
_________________ Do godine u Herceg Bosni.
|
|
Vrh |
|
|
doc
|
Naslov: Re: Gospodarstvo: opća tema Postano: 16 svi 2015, 15:40 |
|
Pridružen/a: 20 sij 2012, 03:21 Postovi: 15067 Lokacija: Zagreb
|
TOP-MENADŽERI Svi Todorićevi ljudi: Agrokor do vrha vodi sin generala CrnjcaGlavnina top-tima: Damir Kuštrak, Tomislav Lučić, Ljerka Puljić, Ivan Crnjac, Ivica Todorić, Piruška Canjuga, Ante Todorić i Mislav Galić Agrokor” je naš pouzdan partner zbog svojih vrijednosti i snažnog menadžmenta, poručio je nakon zaključenja “Agrokorove” kupovine slovenskog “Mercatora” u ime Europske banke za obnovu i razvoj Gilles Mettetal, koji u “Agrokoru” zastupa dioničarske interese te banke. Iako se svi dosadašnji uspjesi “Agrokora” vezuju gotovo isključivo uz ime i umješnost vlasnika Ivice Todorića, pa tako i najnovija akvizicija “Mercatora” što je u regionalnim medijima i poslovnim krugovima označena kao akvizicija desetljeća, o menadžmentu “Agrokora” na koji skreće pažnju Mettetal malo se zna. Za taj posao desetljeća, prema ocjeni konzultanta Drage Munjize, najveći operativni dio odradio je potpredsjednik “Agrokora” zadužen za strategiju i tržišta kapitala Ivan Crnjac. Mladi lav - Crnjac je mladi lav, tipični predstavnik “Agrokorova” menadžmenta, sto posto profesionalac, spreman primiti na sebe veliki teret i za to, jasno, biti dobro nagrađen – ističe Munjiza. Crnjac, koji je prošao razne faze menadžerstva u “Agrokoru” da bi 2007. postao član Uprave, sin je umirovljenog generala Miljenka Crnjca, koji se u civilstvu također bavi biznisom. Kod preuzimanja “Mercatora” od posebne je važnosti, osim EBRD-a koji će s još nekim ulagačima dati potrebnu financijsku injekciju od 450 milijuna eura, uloga trgovačkog lanca “Konzum” na čijem je čelu Darko Knez (43). Konzum, koji ostvaruje oko polovinu ukupnoga godišnjeg prihoda “Agrokora” od 30 milijardi kuna, i “Mercator”, bit će izdvojeni u posebnu tvrtku Adria Retail, koja će biti povjerena Knezu. Na čelu “Konzuma” on se nalazi od 2007., a karijeru u “Agrokoru” započeo je 1999. kao asistent Ljerke Puljić, uz Ivicu Todorića medijski i poslovno najeksponiranije članice Uprave “Agrokora”. Najmoćnija u biznisu Ljerku Puljić (53), s obzirom na to da je zadužena za ukupnu strategiju kompanije od poljoprivrede do marketinga, smatra se najmoćnijom ženom hrvatskog biznisa. Uspon predratne direktorice marketinga zagrebačkog “Leda”, počeo je nakon što je ta tvrtka devedesetih postala dio poslovnog carstva Ivice Todorića. Druga najmoćnija žena “Agrokora” je Piruška Canjuga, članica Uprave zadužena za razvoj i poslovanje. Zbog braka sa negdašnjim visokopozicioniranim HDZ-ovcem Zlatkom Canjugom, izvršna potpredsjednica “Agrokora” medijima je u svoje doba bila posebno zanimljiva, no vješto je izbjegavala svjetla pozornice. U vrhu menadžmenta Todorićeve kompanije još su njegov sin Ante Todorić, zadužen za maloprodaju, bivši zamjenik ministra financija Damir Kuštrak, negdašnji šef kabineta predsjednika Republike Franje Tuđmana Gordan Radin, Mislav Galić, još jedan menadžer “Agrokora” koji je zanat ispekao u “Ledu”, Tomislav Lučić i Hrvoje Balent. Lučić je zadužen za financije “Agrokora”, Radin za zaposlenike kojih ima 37 tisuća, a Kuštrak, koji je nakon odlaska iz politike 2004. bio i predsjednik Uprave “Medike” te čelnik Hrvatske udruge poslodavaca, vodi sektor izvoznih tržišta. Drago Munjiza, koji je dio karijere također proveo u “Agrokoru” kao direktor “Konzuma”, ocjenjuje da je Todorić uspio okupiti trenutno najkvalitetniji tim u domaćem gospodarstvu. - Mogu tako nešto kazati jer imam nešto iskustva u “Agrokoru”, bio sam 11 godina u “Atlantic Grupi”, a kao konzultant u doticaju s 30 do 40 najvažnijih tvrtki u zemlji i njihovim menadžerima. Pitanje je kakvima bi se ti ljudi koji sada vode najvažnije poslove u “Agrokoru” pokazali na sličnim poslovima u drugim tvrtkama. Ali, u timu u kojem su sada funkcioniraju besprijekorno i imaju zasluge o kojima govori EBRD. Konačno, nema dobre kompanije bez dobrog menadžmenta – zaključuje naš sugovornik. Porast će vijednost i PIK Vrbovcu i Belju •• Iza Konzuma po obujmu prihoda i broju zaposlenih unutar koncerna su PIK Vrbovec i Belje, čija će važnost porasti nakon što je Agrokor iskoračio iz nacionalnih okvira. Obje mesne industrije, očišćene od gubitaka i s rastom prihoda, vode mladi menadžeri, Mate Štetić (Vrbovec) i Goran Pajnić (Belje), s razlikom što je Štetić (36) preuzeo sadašnju funkciju u proljeće prošle godine a Pajnić (39) vodi Belje od 2007. godine. http://www.slobodnadalmacija.hr/Biznis/ ... fault.aspx
_________________ Do godine u Herceg Bosni.
|
|
Vrh |
|
|
doc
|
Naslov: Re: Gospodarstvo: opća tema Postano: 16 svi 2015, 15:45 |
|
Pridružen/a: 20 sij 2012, 03:21 Postovi: 15067 Lokacija: Zagreb
|
VELIKA ROŠADA KADROVA Todorić seli najzaslužnije Agrokorove veterane u hladovinuU najvećoj domaćoj i regionalnoj kompaniji – koncernu Agrokor, u većinskom vlasništvu Ivice Todorića, uskoro će doći do velikih promjena u sastavu Uprave i Nadzornog odbora. Višegodišnji Todorićevi veterani i najbliži suradnici: Ljerka Puljić, Damir Kuštrak i Tomislav Lučić iz Uprave će preći u Nadzorni odbor. Ta je informacija potvrđena tportalu u Agrokoru, u kojem su nam naglasili da je riječ o nagradi za dosadašnji rad troje spomenutih menadžera'Nakon akvizicije Mercatora i novonastalih tržišnih potreba, Agrokor će u narednom razdoblju u nekoliko koraka usklađivati svoju organizacijsku strukturu', objasnili su nam u Todorićevom koncernu. Kuštrak, Puljić i Lučić u Nadzornom će odboru sjediti zajedno s njegovim sadašnjim predsjednikom Ivanom Todorićem, najmlađim sinom Ivice Todorića. U Nadzorni odbor također ulazi i Tanja Rukavina, konzultantica PricewaterhouseCoopersa. Sve će se to dogoditi kad aktualnim članovima Nadzornog odbora (Vitorija Svić i Branko Tarnik) isteknu mandati, a Skupština koncerna provede predložene odluke. 'Dugogodišnje iskustvo Ljerke Puljić, Damira Kuštraka i Tomislava Lučića dat će snažan doprinos radu Nadzornog odbora kompanije', kažu nam u Agrokoru. Puljić došla s LedomA riječ je o najvažnijim i zasigurno najzaslužnijim menadžerima Ivice Todorića u izgradnji i razvoju Agrokora u posljednjih 15 godina i više. Konkretno, Ljerka Puljić u Agrokor je došla iz Leda, koji je Agrokor preuzeo u prvoj polovici devedesetih te ga u međuvremenu razvio u deset puta veću kompaniju. Često je u poslovnoj zajednici kružila priča kako je upravo Ljerka Puljić omogućila svojim utjecajem Todoriću da preuzme Ledo. No ona je sama uvijek isticala kako je tome kumovala isključivo karizma Ivice Todorića i njegova moć uvjeravanja Ledovih dioničara o tome što planira učiniti s tom kompanijom. Puljić je tijekom posljednjeg desetljeća postala najvažnija osoba u koncernu kada je u pitanju poljoprivreda i prehrambena industrija. Njezin pak glavni učenik koji je karijeru počeo upravo u njezinom Odjelu jest Darko Knez - danas jedan od najjačih Todorićevih menadžera, inače predsjednik Uprave Konzuma. Ljerka Puljić vrlo je ponosna na Knezov uspjeh. Damir Kuštrak, odlazi s funkcije člana Uprave za izvozna tržišta, a u koncernu je slovio kao najvažnija osoba za 'političko-društvena pitanja', dakle za odnose i veze s Vladom, Hrvatskom udrugom poslodavaca (čiji je neko vrijeme bio predsjednik) i druge važne institucije. Lani se Kuštrak kandidirao i za mjesto predsjednika HGK, no tu je funkciju dobio Luka Burilović. Osim jakog menadžerskog iskustva u veledrogeriji Medika, Kuštrak je u vrijeme Račanove vlade bio i zamjenik ministra financija. Dok su i Puljić i Kuštrak godinama nastupali u javnosti i po medijima kao zaštitni znakovi koncerna, Tomislav Lučić karijeru u Agrokoru gradio je samozatajno što i ne čudi s obzirom na to da je zadužen za financije i kontroling. Agrokor je, kada su u pitanju financije - zaduženja, reprogrami i izdavanje obveznica na vanjskim tržištima - naša najdinamičnija kompanija pa iako se Tomislava Lučića sve ove godine nije imalo prilike nigdje vidjeti, praktično je on bio najvažnije ime u kompaniji uz Ivicu Todorića. Novi članovi Uprave za IT i logistiku S obzirom na transformaciju koju trenutačno prolazi Agrokor, koji je preuzimanjem slovenskog trgovačkog lanca Mercator postao prema prihodu dvostruko veća kompanija ( grupa sada ima blizu osam milijardi eura prihoda), potez kojim će se krenuti u pomlađivanje Uprave ne čudi. Uprava Agrokora uskoro će biti pojačana i dvama novim članovima za područje IT-ja i logistike. O kojim se imenima radi, još nije poznato, a taj potez u koncernu obrazlažu time što će se 'kvalitetno podržati promijenjena poslovna struktura Agrokora te osigurati baza za rast i razvoj u izmijenjenim tržišnim uvjetima'. 'Vidite što čini tehnologija. Sve se mijenja i zato svjetski ulagači od mene traže promjene. Uskoro ćemo imenovati potpredsjednika Agrokora za IT, pa za logistiku, jer su izazovi svugdje u svijetu takvi. Agrokor je svaki dan drugačiji. Mi smo kao veliki start-up. Da se ne mijenjamo, ne bismo bili uspješni', rekao je između ostaloga na ovu temu Ivica Todorić u nedavnom intervjuu za ljubljanski poslovni list Finance. Kako nam je objašnjeno u koncernu, zaduženja koja su obavljali Puljić, Kuštrak i Lučić preuzet će ostali potpredsjednici tj. članovi Uprave. Crnjac glavna zvijezdaS obzirom na to da će se financije, koje je dosad vodio Tomislav Lučić, spojiti s Odjelom strategije i tržišta kapitala čiji je šef sada Ivan Crnjac, može se slobodno zaključiti da taj mladi menadžer (ima 38 godina) postaje najvažnije ime u Agrokoru nakon Ivice Todorića. Crnjac je bio glavni operativac za preuzimanje Mercatora što se u ljeto 2013., nakon nekoliko godina bezuspješnih pokušaja, na kraju uspješno realiziralo, i to velikim trudom upravo njegova tima. Uloga glavnog financijaša Agrokora važna je i zbog činjenice da je pred kompanijom i javna ponuda dionica na kojoj se već intenzivno radi, no još uvijek nema o tome konkretnijih informacija u javnosti. Poslove u Upravi za koje su bili nadležni Ljerka Puljić i Damir Kuštrak rasporedit će se između potpredsjednika Ante Todorića (zadužen za maloprodaju), Hrvoja Balenta (centralna nabava i usluge) te Mislava Galića (poslovna grupa hrana). Dok u Upravu ne stignu nova dva člana zadužena za IT i logistiku, ona će imati šest članova s predsjednikom Ivicom Todorićem. Uz ranije navedena imena, u Upravi je još i Piruška Canjuga, zadužena za poslovanje i poslovni razvoj. http://www.tportal.hr/biznis/kompanije/ ... ovinu.html
_________________ Do godine u Herceg Bosni.
|
|
Vrh |
|
|
doc
|
Naslov: Re: Gospodarstvo: opća tema Postano: 18 svi 2015, 15:03 |
|
Pridružen/a: 20 sij 2012, 03:21 Postovi: 15067 Lokacija: Zagreb
|
UPITNA NABAVA HBOR ne želi dati još jedan kredit HŽ-u za nove vlakoveKreditiranje nabave novih vlakova za HBOR poprilično je velik zalogaj. Na prije odobrenom kreditu HŽ PP-u ne ostvaruje nikakvu zaradu – Ugovorena je gradnja 44 vlaka, a dosad je riješeno financiranje za 21 vlak. Sada je riješeno financiranje i za preostala 23 vlaka. HBOR će osigurati dugoročni kredit, bez državnog jamstva, jer je HŽ Putnički prijevoz pregovorima s Europskom komisijom dokazao da dugoročno može samostalno vraćati kredite – rekao je to ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić 12.prosinca 2014. godine. No ni šest mjeseci nakon toga, HBOR i HŽ Putnički prijevoz još uvijek nisu potpisali ugovor o kreditu!A kako doznajemo, vrlo je neizvjesno hoće li HBOR uopće odobriti taj kredit vrijedan 800 milijuna kuna. HBOR-u je, naime, već lani odobrio kredit od 800 milijuna kuna za nabavku 21 od ukupno 44 ugovorena vlaka koje proizvodi Končar. I tada su pod političkim pritiskom u HBOR-u, koji je u to vrijeme vodio Anton Kovačev, morali unatoč otporima pristati na kreditiranje nabavke vlakova, ali uspjeli su se izboriti da odobre kredit samo za polovicu od ukupno potrebnih 1,6 milijardi kuna. HŽ PP nije mogao, naime, dobiti kredit ni od jedne svjetske financijske institucije iako su raspisivali za to javne natječaje na koje se onda nitko nije javio. A razlog tome je loš hrvatski kreditni rejting, ali i, blago rečeno, ne baš sjajno poslovanje HŽ Putničkog prijevoza.Državna jamstva Kreditiranje nabavke novih vlakova za HBOR je prilično velik zalogaj. Kako su nam još prošle godine rekli u toj banci, oni nisu financirali cijelu investiciju jer je riječ o velikom iznosu koji predstavlja gotovo petinu cjelokupne HBOR-ove kreditne aktivnosti. HBOR pri tome na već odobrenom kreditu HŽ Putničkom prijevozu za nabavku 21 vlaka ne ostvaruje nikakvu zaradu. U toj banci kažu da su se oni za taj kredit zadužili uz kamatu od šest posto te su po istoj cijeni odobrili kredit tvrtki HŽ PP. Taj kredit je dan uz državna jamstva. Sad je prijepor oko novog kredita očito na državnim jamstvima, za koje je Hajdaš Dončić prije pola godine tvrdio da neće biti potrebna za novi kredit. Nova državna jamstva povećala bi, naime, deficit državnog proračuna i javni dug. Naši sugovornici kažu da u HBOR-u ne žele odobriti novi kredit bez potvrđenog plana restrukturiranja HŽ Putničkog prijevoza od Europske komisije, a koji je vraćen iz Bruxellesa u Zagreb na doradu. Bankarska tajna Na naše pitanje o novom kreditu HBOR-a, u HŽ Putničkom prijevozu samo su nam dogovorili da su pregovori s tom bankom u tijeku. Za program restrukturiranja kažu da je u procesu prednotifikacija u Glavnoj upravi Europske komisije za tržišno natjecanje (DG Competition), koja prije notifikacije dostavlja mišljenje o Programu. – Nakon što je u skladu s redovitim postupkom DG Competition dostavio dodatna pitanja i komentare na Program, na njih je odgovoreno i Program je ponovno poslan u Bruxelles – navode u HŽ PP-u. Nisu nam odgovorili na pitanje kako će riješiti problem financiranja nabavke dodatna 23 vlaka ako im HBOR odbije dati novi kredit. Ni u HBOR-u nisu nam htjeli ništa reći oko kreditiranja HŽ PP-a, uz objašnjenje da traženi podaci podliježu bankarskoj tajni. Iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture nismo dobili odgovore na pitanja o kreditu HBOR-a za HŽ PP i izjavama ministra Hajdaša Dončića od prije šest mjeseci o tome. http://www.vecernji.hr/hrvatska/hbor-ne ... ve-1006014
_________________ Do godine u Herceg Bosni.
|
|
Vrh |
|
|
MIR
|
Naslov: Re: Gospodarstvo: opća tema Postano: 20 svi 2015, 05:13 |
|
Pridružen/a: 08 sij 2010, 18:56 Postovi: 5403
|
Ekonomska analiza sa Markovog trga iz prve ruke! [youtube]http://youtu.be/ZOziI0arDwo[/youtube] Hrvatska narodna banka ponaša se kao monetarna SAO Krajina u Hrvatskoj! Mnogo je tema otvoreno, a jedna od njih je i ova: - Tko je odlučio o prodaji 15 tona Hrvatskog zlata, po kojoj cijeni i tko je bio kupac, još uvijek se ne zna? A nema niti zapisnika!? http://youtu.be/ZOziI0arDwo
_________________ MIR da, ali ne kao u Macelju, Ovčari i Hudim jamama! Komunisti nude bolju budućnost, neuspješni u sadašnjosti, a razlog je uvijek u prošlosti! Želiš stvoriti neprijatelja – spasi ga od genocida!
|
|
Vrh |
|
|
doc
|
Naslov: Re: Gospodarstvo: opća tema Postano: 22 svi 2015, 12:03 |
|
Pridružen/a: 20 sij 2012, 03:21 Postovi: 15067 Lokacija: Zagreb
|
Pokrivenost uzvoza izvozom 60,5%Ukupan izvoz Republike Hrvatske u razdoblju od siječnja do prosinca prošle godine, prema konačnim podacima, iznosio je 79,1 milijardu kuna, objavio je Državni zavod za statistiku. Istodobno je uvoz u 2014. iznosio 130,7 milijardi kuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je tako 51,6 milijardi kuna. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 60,5%.Državni zavod za statistiku objavio je i da, prema prvim rezultatima, stopa registrirane nezaposlenosti za travanj 2015. iznosi 18,4%.http://vijesti.hrt.hr/285628/pokrivenos ... zvozom-605
_________________ Do godine u Herceg Bosni.
|
|
Vrh |
|
|
doc
|
Naslov: Re: Gospodarstvo: opća tema Postano: 22 svi 2015, 12:12 |
|
Pridružen/a: 20 sij 2012, 03:21 Postovi: 15067 Lokacija: Zagreb
|
Proračunski deficit lani 12,8 milijardi kunaUkupni prihodi državnog proračuna prošle su godine iznosili 114,7 milijardi kuna i porasli su za 5,4 posto u odnosu na godinu ranije, dok su ukupni rashodi rasli za nešto manje od dva posto, na 127,5 milijardi kuna, pa je proračunski deficit iznosio 12,8 milijardi kuna, pokazuje izvješće o izvršenju državnog proračuna za prošlu godinu kojega je u četvrtak prihvatila Vlada.Ministar financija Boris Lalovac ističe kako su na izvršenje proračuna u prošloj godini utjecali pozitivni pomaci u makroekonomskim pokazateljima. U prilog tome, nabrojao je rast izvoza roba i usluga za 6,3 posto u odnosu na 2013. godinu, pri čemu je robni izvoz porastao za 8,7 posto, rast industrijske proizvodnje, nakon pet godina pada, za 1,3 posto, maloprodaje 0,3 posto, rekordan broj turističkih dolazaka i noćenja, uz rast dolazaka za 5,6 posto i noćenja za 2,6 posto na godišnjoj razini. Pozitivne pokazatelje Lalovac vidi i u padu broja nezaposlenih - krajem prošle godine nezaposlenih je bilo 328.187, što je 5 posto manje nego godinu ranije, kao i saldu tekućeg računa bilance plaćanja s prošlogodišnjim suficitom od 286 milijuna eura ili 0,7 posto BDP-a. Ti su pozitivni pomaci, ističe Lalovac, utjecali na proračun, čiji su ukupni prihodi u 2014. godini bili 114,7 milijardi kuna, što je 5,4 posto više nego godinu prije. Najveći doprinos ukupnim prihodima dao je PDV s 40,9 milijardi kuna, što je 1,7 posto više nego 2013. godine, a i ostali prihodi, kaže, pokazuju pozitivan trend. Na rashodnoj strani Vlada je bila štedljiva, kaže Lalovac izdvajujući smanjenje rashoda za zaposlene za 1 posto, na 21,5 milijardi kuna, smanjenje subvencija za oko 360 milijuna kuna te smanjenje materijalnih rashoda za 415 milijuna kuna. Materijalni su rashodi iznosili 7,6 milijardi kuna, čime smo, kaže ministar, došli na razinu materijalnih rashoda iz 2006./2007. godine. "Uz te uštede na rashodima, isplata mirovina nikad nije bila dovedena u pitanje i tako će biti i ubuduće", istaknuo je Lalovac. Rashodi su, kako je naglasio, povećani kod financijskih rashoda, kamata jer je preuzeto dosta dugova u javni dug, a kamate su rasle za oko pola milijarde kuna.Po riječima ministra financija, deficit je lani, prema MMF-ovoj metodologiji po kojoj se izrađuje državni proračun, iznosio 4,1 posto BDP-a ili 13,5 milijardi kuna, od čega je deficit središnje države 12,8 milijardi kuna, 317 milijuna deficit izvanproračunskih korisnika i 358 milijuna deficit lokalnih zajednica.Deficit središnje države je iznosio 12,8 milijardi kuna, uz rashode za kamate od 10,6 milijardi kuna, pa se vide značajni napori Vlade u smanjenju rashodne strane proračuna, ustvrdio je Lalovac. Osvrćući se na razlike u iskazu deficita od 4,1 posto BDP-a prema metodologiji MMF-a i 5,7 posto BDP-a prema metodologiji Eurostata, ministar financija objašnjava kako se to najvećim dijelom odnosi na činjenicu da Eurostat ne priznaje tri milijarde kuna transfera iz drugog u prvi mirovinski stup, dok su uračunata jamstva plaćena za HŽ Cargo i dio javnih poduzeća.U Sabor ide deficit od 4,1 posto BDP-a, a razlika do 5,7 posto je računovodstveni tretman i obračun Eurostata, kazao je Lalovac. Uz izvješće o izvršenju državnog proračuna za prošlu godinu Vlada je u Sabor poslala i izvješće o primjeni fiskalnih pravila za 2014. godinu u kojima priznaje da fiskalno pravilo za prošlu godinu nije zadovoljeno. Trenutno, do utvrđivanja srednjoročnog proračunskog cilja i plana prilagodbe, vrijedi privremeno fiskalno pravilo, prema kojem međugodišnja stopa rasta rashoda općeg proračuna ne smije biti veća od međugodišnje stope rasta projiciranog, odnosno procijenjenog BDP-a. Pritom rashodi općeg proračuna ne uključuju rashode za kamate, rashode za provođenje programa EU bez nacionalnog sufinanciranja i godišnje promjene rashoda uslijed promjena u institucionalnom obuhvatu općeg proračuna, objašnjava se u izvješću. "Fiskalno pravilo za 2014. godinu nije zadovoljeno. Rashodi općeg proračuna za izračun fiskalnog pravila smanjeni su za 0,3 posto, dok je procijenjeni BDP u tekućim cijenama, koji je bio korišten prilikom posljednjih izmjena i dopuna državnog proračuna za 2014. godinu, bilježio međugodišnje smanjenje od 0,6 posto", navodi se u izvješću o primjeni fiskalnih pravila. http://www.poslovni.hr/hrvatska/proracu ... una-296278
_________________ Do godine u Herceg Bosni.
|
|
Vrh |
|
|
doc
|
Naslov: Re: Gospodarstvo: opća tema Postano: 22 svi 2015, 12:18 |
|
Pridružen/a: 20 sij 2012, 03:21 Postovi: 15067 Lokacija: Zagreb
|
PODACI DZS-A Novi podaci o deficitu: Rupa u državnom proračunu 18,8 milijardi kunaObjavljeno: 20.04.2015. ZAGREB - Manjak u proračunu opće države u 2014. godini iznosio je 18,8 milijardi kuna ili 5,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je dug opće države dosegnuo 279,5 milijardi kuna, odnosno 85 posto BDP-a, pokazuju podaci iz Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Hrvatskoj predstavljenog u ponedjeljak u Državnom zavodu za statistiku (DZS).Usporedbe radi, manjak opće države za 2013. godinu iznosio je 17,6 milijardi kuna ili 5,4 posto BDP-a, dok je dug opće države na kraju 2013. iznosio 266,1 milijardu kuna, odnosno 80,6 posto BDP-a. Na ovom se izvješću temelji fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama Europske unije, a kojim se utvrđuje zadovoljavaju li one kriterije iz Maastrichta - udio proračunskog deficita opće države u BDP-u manji od 3 posto te konsolidirani dug opće države na razini do 60 posto BDP-a. Do rasta pokazatelja došlo je i zbog primjene nove ESA2010 metodologije. Najveći uteg na proračunski deficit imao je statistički tretman transfera socijalnih doprinosa iz drugoga u prvi mirovinski stup, jer se po statističkim pravilima, ta transakcija ne priznaje kao prihod u trenutku primitka, pa je deficit uvećan za 3,07 milijardi kuna, navodi se u izvješću DZS-a.
Također, bitan utjecaj na povećanje deficita imalo je preuzimanje duga HŽ Carga, u iznosu od 955 milijuna kuna.Reklasifikacija dviju financijskih institucija – HBOR-a i DAB-a – pozitivno je pak utjecala na istu kategoriju, dok je uključivanje HBOR-a utjecalo na porast duga države u visini od 4,4 posto BDP-a. Primarni deficit opće države iznosio je u 2014. 7,36 milijardi kuna ili 2,2 posto BDP-a, dok je u 2013. Iznosio 6,17 milijardi ili 1,9 posto BDP-a, navodi se u izvješću DZS-a. Ministar financija Boris Lalovac ranije u travnju najavio je da bi, umjesto prvotno objavljenih 12,8 milijardi kuna, prošlogodišnji proračunski deficit mogao iznositi između 16 i 18 milijardi kuna.http://www.zabranjeni.hr/manjak-u-proracu ... a/1334288/
_________________ Do godine u Herceg Bosni.
|
|
Vrh |
|
|
doc
|
Naslov: Re: Gospodarstvo: opća tema Postano: 22 svi 2015, 12:20 |
|
Pridružen/a: 20 sij 2012, 03:21 Postovi: 15067 Lokacija: Zagreb
|
Citat: Osvrćući se na razlike u iskazu deficita od 4,1 posto BDP-a prema metodologiji MMF-a i 5,7 posto BDP-a prema metodologiji Eurostata, ministar financija objašnjava kako se to najvećim dijelom odnosi na činjenicu da Eurostat ne priznaje tri milijarde kuna transfera iz drugog u prvi mirovinski stup, dok su uračunata jamstva plaćena za HŽ Cargo i dio javnih poduzeća.
U Sabor ide deficit od 4,1 posto BDP-a, a razlika do 5,7 posto je računovodstveni tretman i obračun Eurostata, kazao je Lalovac.
_________________ Do godine u Herceg Bosni.
|
|
Vrh |
|
|
doc
|
Naslov: Re: Gospodarstvo: opća tema Postano: 22 svi 2015, 12:30 |
|
Pridružen/a: 20 sij 2012, 03:21 Postovi: 15067 Lokacija: Zagreb
|
Stopa registrirane nezaposlenosti za travanj 18,4 postoStopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj za travanj je iznosila 18,4 posto, što je za 1,3 postotna boda niža stopa u odnosu na stopu od 19,7 posto za ožujak ove godine, pokazuju prvi rezultati koje je u petak objavio Državni zavod za statistiku (DZS).Travanj je tako drugi mjesec za redom u kojem se bilježi pad stope nezaposlenosti na mjesečnoj razini. Naime, stopa registrirane nezaposlenosti je, nakon rasta od rujna prošle do siječnja ove godine, u veljači stagnirala, da bi u ožujku zabilježila blagi, a u travnju nešto intenzivniji pad. Pod utjecajem sezonskog zapošljavanja nastavak pada stope nezaposlenosti može se očekivati i u svibnju. Naime, dnevni podaci s web stranice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) pokazuju da je trenutačno nezaposleno 280.108 osoba, što je gotovo 17 tisuća osoba manje nego krajem travnja, a trenutačno je objavljeno 12.076 slobodnih radnih mjesta. Prema ranije objavljenim podacima HZZ-a, na Zavodu je krajem travnja bilo registrirano 297.088 nezaposlenih osoba, što je 22.123 osobe ili 6,9 posto manje nezaposlenih nego krajem ožujka, a 16,2 posto ili 57.361 osobu manje nego krajem travnja prošle godine. Utjecalo je to i na smanjenje stope registrirane nezaposlenosti na godišnjoj razini za 2,7 postotnih bodova, odnosno s 21,1 posto u travnju lani, na 18,4 posto krajem travnja ove godine. http://hr.n1info.com/a51034/Biznis/Pala ... enost.html
_________________ Do godine u Herceg Bosni.
|
|
Vrh |
|
|
doc
|
Naslov: Re: Gospodarstvo: opća tema Postano: 22 svi 2015, 12:33 |
|
Pridružen/a: 20 sij 2012, 03:21 Postovi: 15067 Lokacija: Zagreb
|
_________________ Do godine u Herceg Bosni.
|
|
Vrh |
|
|
|
Ne možeš započinjati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš postati privitke.
|
|
|