1994. 48.548 (8.razred)
1995. 50.182 (7.razred)
1996. 53.811 (6.razred)
1997. 55.501 (5.razred)
1998. 47.068 (4.razred)
1999. 45.179 (3.rezred)
2000. 43.746 (2.razred)
2001. 40.933 (1.razred)

zeznuto je što je hrvatska do 1998. pribrajala i rođene u inozemstvu, što se i da vidjeti u usporedbi 1997. i 1998.

Evo ga onda usporedba:

fino se vidi kako je hrvatska imala 1994., 1995. i 1996. fini priljev stanovništva, s obzirom da su te generacije značajno danas veće nego ih je rođenih u hrvatskoj. kod nas su rođeni u inozemstvu činili između 7-8% svih rođenih, što bi značilo da je 1994. rođeno zapravo 45.000, 1995. 46.700, 1996. 50.000, 1997. 51.500. od 1998. se događa preokret i odtada je više rođenih nego što te iste generacije ima u školi, usprkos tome što hrvatska kod migracija ima izrazito povoljan odnos baš u toj najmlađoj dobi (školskoj i predškolskoj) u svim godinama dosad.

MIGRACIJE
ZADARSKA ŽUPANIJA
DOSELJ. ODSELJ.
2005 3156 1218 +1938
2006 3422 1352 +2070
2007 3166 1538 +1628
2008 2979 1523 +1456
+7092

KRETANJE STANOVNIŠTVA
ZADAR
ROĐ. UMR.
2005 725 612 +113
2006 745 588 +157
2007 750 632 +118
2008 777 661 +116
+504

Zadar uskoro četvrti grad po veličini u zemlji
prema popisu iz 2001. godine imao je 72 tisuće stanovnika, ali procjene govore kako je tijekom zadnjih devet godina grad narastao do 90 tisuća ljudi.
http://www.slobodnadalmacija.hr/Zadar/t ... fault.aspx
bravo Zadar

Hrvatska, 9. mjesec 2009., rođeni/umrli

4.223/4.167 (+56)

prvi pozitivan mjesec nakon 10 godina

Jako lijepo iznenađenje.
Još kad znamo one podatke da "Krajišnici" nabijaju dobar dio mortaliteta...

Srbi u RH 2008., rođeni/umrli

Zagrebacka 18/31
Krapinsko-zagorska 1/5
Sisacko-moslavicka 93/554
Karlovacka 42/244
Varazdinska 1/11
Koprivnicko-krizevacka 11/50
Bjelovarsko-bilogorska 39/205
Primorsko-goranska 85/118
Licko-senjska 12/169
Viroviticko-podravska 24/149
Pozesko-slavonska 21/133
Brodsko-posavska 26/146
Zadarska 30/197
Osijecko-baranjska 146/517
Sibensko-kninska 39/340
Vukovarsko-srijemska 200/474
Splitsko-dalmatinska 22/123
Istarska 45/108
Dubrovacko-neretvanska 9/42
Medjimurska 2/4
Grad Zagreb 62/278

Hrvati 2008. po županijama rođeni/umrli

Zagrebacka 3.150/3.014
Krapinsko-zagorska 1.255/1.860
Sisacko-moslavacka 1.370/1.746
Karlovacka 846/1.343
Varazdinska 1.672/2.291
Koprivnicko-krizevacka 1.183/1.671
Bjelovarsko-bilogorska 1.050/1.391
Primorsko-goranska 2.238/2.034
Licko-senjska 385/607
Viroviticko-podravska 810/1.047
Pozesko-slavonska 829/791
Brodsko-posavska 1.641/1.864
Zadarska 1.708/1.524
Osijecko-baranjska 2.668/3.005
Sibensko-kninska 927/1.067
Vukovarsko-srijemska 1.684/1.694
Splitsko-dalmatinska 4.759/4.153
Istarska 1.665/1.616
Dubrovacko-neretvanska 1.396/1.058
Medjimurska 1.076/1.225
Grad Zagreb 7.428/6.821

Ovo je najžešće, Srbi će totalno izumrijet u županiji za nekih 40 godina

Bijela kuga svladana, rodilišta opet puna!


Mjere Vladine populacijske politike počele su davati vrlo ohrabrujuće rezultate. Povećanjem rodiljnih naknada i prava najprije je došlo do stabilizacije, a onda i do rasta nataliteta. Od siječnja do listopada 2009. rođena su 704 djeteta više nego u istom razdoblju 2008., podaci su to Državnog zavoda za statistiku

Od siječnja do listopada 2009. rođena su 704 djeteta više nego u istom razdoblju 2008., podaci su to Državnog zavoda za statistiku koji su ovih dana izmamili osmijeh na mnoga lica. Premijerka Jadranka Kosor to je ocijenila odličnim trendom, rekavši da unatoč štednji, u 2009. novac koji se izdvaja za provođenje mjera populacijske politike nije smanjivan. Štoviše, za 2010. godinu odvojeno je dodatnih 100 milijuna kuna za rodiljne i roditeljske potpore. Naravno da se ta populacijska politika očituje i u boljoj demografskoj slici nacije. U rujnu, prvi put nakon pet godina, u Hrvatskoj je rođeno 56 djece više nego što je bilo umrlih. Očekuje se da će, kad stignu statistički rezultati i za zadnje tromjesečje 2009., demografska slika biti još bolja.
I dok je 2003. godina, kad je rođeno samo oko 39.000 djece, s demografskog stajališta bila vrlo zabrinjavajuća, u godinama koje slijede broj živorođene djece veći je u prosjeku za 4000. Prema statističkim podacima, u 2007. žene su u Hrvatskoj u prosjeku rađale 1,6 djece, što je lošije nego osamdesetih kad su u prosjeku rađale dvoje djece, no bolje nego 2002. i 2003. kad su rađale samo 1,3 djece. Od 2003. bilježi se stalni rast rođenih, pa se smanjuje i razlika između umrlih i rođenih.
»Rezanjem rodiljnih prava 2001. godine došlo je do dodatnog pada nataliteta, što se nastavilo na ionako lošu demografsku sliku u razdoblju nakon 1991. godine kad je umiralo mnogo više ljudi nego što ih se rađalo. Vraćanjem rodiljnih naknada i prava, najprije je došlo do stabilizacije, a onda i do rasta nataliteta. Unatoč pozitivnim pomacima, Hrvatska još bilježi pad nataliteta jer, iako imamo sve više novorođenih, i dalje je broj umrlih veći«, tvrdi demograf prof. dr. sc. Anđelko Akrap s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Smatra da se na demografsko poboljšanje treba gledati ne samo kroz prizmu pronatalitetne nego i socijalne politike. Restrikcija socijalnih prava, dakle prava na određene naknade roditeljima slabijeg socijalnog statusa, poput dječjeg doplatka i slično, bila bi pogubna za Hrvatsku u demografskom smislu.
Kad je u prosincu 2006. donesena Nacionalna populacijska politika, među mjerama koje su se odnosile na poboljšanje demografske slike predložene su i stambena strategija za mlade i pozitivna radna diskriminacija majki s malom djecom, a da bi se to provelo, u većoj mjeri bi se trebali uključiti i bankarski sektor i poslodavci. »Istraživanje koje je naručilo Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti pokazalo je da je briga poslodavca o mladim majkama na vrlo niskoj razini. Štoviše, istraživanje pokazuje da su žene s djecom i one koje žele djecu diskriminirane u poslovnom smislu. Osim toga, što je niža stručna sprema žena, to je njihova pregovaračka sposobnost spram poslodavca slabija i to su diskriminiranije«, kaže Akrap.
Najbolju demografsku sliku među europskim zemljama imaju nordijske države, gdje su prava žena na visokoj razini. Iako ljudi sve kasnije ulaze u brak, nadoknađuju to kasnijim roditeljstvom. Sve bivše socijalističke zemlje muči problem viška umrlih, a manjka rođenih. Vjesnikov sugovornik drži da se u Hrvatskoj na još bolju demografsku sliku može utjecati ponajprije stambenom politikom, koja se ne smije prepustiti samovolji bankara: »Većina mladih ne može si priuštiti stan, jer, ako posude 100.000 eura za rješenje stambenog pitanja, banci na koncu zbog visokih kamata vrate 230.000 eura, s tim da im je rata kredita oko 5000 kuna mjesečno i to u idućih 20 ili 30 godina. Važno je i pitanje nesigurnosti radnih mjesta. Ljudi koji rade na određeno ne mogu uopće podići kredit, pa ne mogu riješiti jedno od glavnih životnih pitanja - stanovanje. U tim uvjetima, rađanje djece nije prioritet.«
Akrap se nada da u budućim rebalansima proračuna neće biti pritisaka da se ide na rezanje rodiljnih i roditeljskih naknada: »Siguran sam da to ni premijerka, koja se kao ministrica iznimno založila za mjere populacijske politike, neće dopustiti. Štoviše, da se nisu uvela prava koja se određuju Nacionalnom populacijskom politikom, jamačno bi demografska slika bila pesimistična. Smatram da se u nekom srednjem ili dugom roku mogu očekivati promjene na bolje. Ni najbolja populacijska politika jednostavno ne može dati rezultate u kratkom roku.«
Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama propisano je da sve rodilje imaju pravo na rodiljnu i roditeljsku potporu bez obzira na radno-pravni status u trenutku djetetova rođenja. Time su izjednačene sve majke - zaposlene i nezaposlene - bez obzira na to jesu li prijavljene Zavodu za zapošljavanje kao nezaposlene. Naknada za nezaposlene majke tijekom cijelog porodiljnog dopusta iznosi 1600 kuna. Zaposlenim se roditeljima omogućuje fleksibilno korištenje roditeljskog dopusta do djetetove osme godine. Delimitiranjem rodiljnih naknada početkom 2008. godine, zaposlene žene u prvih šest mjeseci dobivaju jednak novac kao i da rade, a u drugih šest mjeseci naknada je oko 2400 kuna.
U prilog populacijskoj politici, uz novootvoreno splitsko rodilište, ide i najava rekonstrukcije babinjačkog odjela Klinike za ženske bolesti i porode u Zagrebu, najvećeg rodilišta u Hrvatskoj, u kojem se svake godine rodi oko 4500 djece. Ne treba zaboraviti ni da 14 od 34 rodilišta u Hrvatskoj nose prestižni Unicefov naziv rodilišta prijatelja djece, što znači da je majkama omogućen i 24-satni boravak s djetetom.

Ugovori o radu na određeno vrijeme
»Kao jednu od najvećih prepreka planiranju obitelji i dalje vidimo ugovore o radu na određeno vrijeme, jer istek ugovora u trudnoći ili za vrijeme korištenja prava s osnova roditeljstva srozava standard mladih obitelji«, kaže Vesna Lončarić, voditeljica prava roditelja Udruge Roda. Dodaje da je svaki pozitivni pomak u broju rođene djece pohvalan: »No, držimo da se ne može govoriti o uspješnoj pronatalitetnoj politici dok se ne osigura zdrava gospodarska klima, podigne standard građana, spriječi zloporaba ugovora na određeno vrijeme i time poveća sigurnost zaposlenja, poboljša sustav predškolskog i školskog obrazovanja, dakle kvalitetna skrb za najmlađe, pa i one mlađe od godine, te dok se ne omogući upis sve djece u državne vrtiće - bez sadašnjih lista čekanja ili prebacivanja u udaljene objekte.« Činjenicu da se unatoč krizi nisu ukidale ili smanjivale roditeljske potpore, u Rodi drže pohvalnom, no kažu da nema novih pomaka, iako su se u populacijskoj politici planirali i vrlo su važni. »Naknade za korištenje bolovanja zbog komplikacija u trudnoći još su ograničene. Prema sindikalnim podacima, pokrivenost prosječne potrošačke košarice prosječno plaćom je oko 79 posto. Primjerice, najviša rodiljska naknada u drugih šest mjeseci je 2660 kuna i pokriva samo 40 posto prosječne košarice, pa se o bilo kakvom smanjivanju ne smije ni pomišljati«, zaključuje Vesna Lončarić.

Pronatalitetna politika nema alternative
»Tijekom 2009. godine za rodiljne i roditeljske potpore osigurano je više od 1,1 milijarde kuna, a za doplatak za djecu više od 1,7 milijardi. U tu svotu nisu uračunata sredstva za naknade za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta do djetetovih šest mjeseci života, koja se osiguravaju proračunom HZZO-a. Ta dva oblika novčanih potpora obitelji s djecom i novorođenom djecom klasične su državne mjere radi poticanje mladih na zasnivanje obitelji i rađanje brojnijeg potomstva te podizanje i očuvanje kvalitete života obitelji s djecom«, odgovorili su na Vjesnikov upit o mjerama pronatalitetne politike iz Kabineta ministra obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Dodaju da su izazovi koji se postavljaju pred svaku pronatalitetnu politiku složeni te traže ulaganja, koja mogu trajati i desetljećima kako bi se postigao željeni cilj. »Iz istraživanja našeg ministarstva proizlazi da znatan odraz na stvaranje potomstva imaju i radna i stambena sigurnost te razvoj servisa namijenjenih obitelji. No, ta se pitanja ne mogu rješavati samo državnim intervencionizmom. U tome moraju sudjelovati svi u našem društvu«, smatraju u Kabinetu ministra. Rodiljne i roditeljske potpore te dopusti i vrijeme za koje se prima ta potpora važan su dio populacijske politike te utječu na ukupna demografska kretanja u smislu rasta nataliteta. To potvrđuju i statistički podaci o broju novorođene djece od 2000. do 2009. godine.
»Usporedimo li pad broja novorođene djece od 2000. do 2003. godine te stabilizaciju tog broja od 2004. do 2007., a potom rast broja novorođene djece u 2008. i 2009. godini, vidimo da postoji povezanost između pada ukupnih potpora obitelji koji se dogodio početkom ovog desetljeća i povećanih izdvajanja njegovom sredinom, a osobito od 2007. godine, po donošenju Nacionalne populacijske politike«, kažu u Ministarstvu. Tvrde da je današnja nepovoljna demografska slika Hrvatske odraz nečeg što se dogodilo prije 25 ili 30 godina, razdoblja koje je imalo obilježje intenzivnog iseljavanja fertilnog i radno sposobnog stanovništva s ovih prostora. Nepovoljni utjecaj ima i starija dob stupanja u brak - žene u 26. godini, a muškarci u 30. Porastom životne dobi rastu i svi rizici od sterilnosti kod obaju partnera. Evidentan je i pad broja sklopljenih brakova, a u Hrvatskoj se oko 90 posto djece rađa u bračnoj zajednici. Djeca se sve teže životno osamostaljuju od roditelja, sve složeniji su uvjeti za očuvanje radnog mjesta, nameće se potreba dodatnog školovanja, a ni pitanje osiguranja stambene sigurnosti koje je prepušteno tržištu ne ide u prilog natalitetu.
U Ministarstvu kažu da, iako je zabranjena i kažnjiva diskriminacija trudnica i žena koje žele roditi, ima nezakonitih otkaza trudnicama i majkama na rodiljnom ili roditeljskom dopustu. Nadležne ustanove poduzimaju mjere pravne zaštite tih žena, ali bi u suzbijanju diskriminacije sindikati trebali imati ključnu ulogu

http://www.vjesnik.com/html/2010/01/09/ ... ?r=tem&c=1

malo dramatiziraju...700-tinjak više rođenih i nije neki porast, ako se zna da Hrvatskoj ovog trena treba 15.000 više rođenih da u budućnosti ne bi bila ovisna isključivo o imigrantima.

Što ti je naš narod, daš mu prst hoće ruku, heheh. Nikad zadovoljni.

Bitan je trend. Također su važni ovakvi propagandistički tekstovi da slučajno štednja ne bi zahvatila i ove programe.

pazi...vrlo je jednostavno objasniti o čemu pišem...

očekivano trajanje života Hrvata je oko 80 godina (zaokruženo)...
ukoliko se godišnje rađa u prosjeku 45.000 ljudi...
onda to vodi tome da se u RH trenutno rađa dovoljno za populaciju od 3.6 milijuna ljudi jer je 80x45.000= 3.600.000...
a da bi održali postojeći broj ljudi do 2050...
treba nam bar 60.000 rođenih godišnje...
jer je 80x60.000= 4.800.000

prosto kao pasulj

11/2009

3.699/4.486 (-787)

1-11/2009

41.102/49.127 (-8.025)

11/2008

3.512/4.077 (-565)

1-11/2008

40.211/48.599 (-8.388)

Znači bolji rezultat nego lani je izvjestan? Za koliko je lani broj revidiran na kraju?

za minus 950 rođenih.

Pobjeda pobornika "prirodnog zakona i obitelji" u UN

TKO TO TAMO GLASA?
O ovome mediji u Hrvatskoj sute.
O ovome hrvatski glasaci pojma nemaju.
O ovome zna citav svijet. Osim, naravno, nas.
Krajem prosle godine u Generalnoj Skupstini UN vodila se je dramaticna bitka izmedju zagovornika “naravnog zakona i obitelji" i zagovornika “ozakonjenja homoseksualnih brakova".
Bitka je zavrsila velikom pobjedom pobornika “prirodnog zakona i obitelji".
63 zemlje su potpisale deklaraciju ("sexual orientation and gender identity") koja jednom usvojena, pod krinkom ljudskih prava, na mala bi vrata, uvela obvezu legalizacije homoseksualnih brakova u svakoj zemlji, clanici UN, neovisno o njezinom zakonodavstvu.
Protiv ove deklaracije snazno su se, posebnom izjavom, ocitovale Rusija, Bjelorusija i VATIKAN. Deklaraciji je zatim suprostavljena deklaracija koalicije nacija iz Islamskog svijeta, Afrike i Oceanije.
Grupu od 63 zemlje koje su snazno podrzavale Deklaraciju ("sexual orientation and gender identity") medju kojima su i brojne “katolicke" zemlje, a protiv koje je bio i Vatikan, predvodile su zemlje Francuska, Argentina, Brazil, HRVATSKA, Gabon, Nizozemska, Norveska, koje su ulozile veliki trud u prikupljanju potpisa sto veceg broja zemalja.
U svom clanku za “Friday-Fax" (glasilo Catholic Family and Human Rights Instituta) Piero A. Tozzi, JD, taj postupak naziva: “Defection by Catholic Nations" (izdaja - dezerterstvo katolickih nacija).
Govoreci o ovoj pobjedi, Austin Ruse, predsjednik Catholic Family and Human Rights Instituta (C-FAM) je izjavio: “U odredjenim krugovima se je pretpostavljalo da je homoseksualna agenda nezaustavljiva. Ona nije nezaustavljiva. Ona se moze zaustaviti svugdje gdje dobri ljudi ustanu zajedno za istinu".
Pitanje: Imamo li mi pojma tko to u nase ime negdje dize svoju ruku?
Odgovor: Nemamo!
Pitanje: I kad bi znali bi li nesto poduzeli?
Odgovor: Ne bi!
Pitanje: Zasto?
Odgovor: Jer nas nije briga!
P.S.
“ ... kada su zadnji put, u Hrvatskoj, dobri ljudi ustali zajedno za istinu?"
http://issuu.com/i.l.m./docs/gl-rights

ili

http://ivicaursic.com/index.php?option= ... &Itemid=50

pozdrav!
i.p.

Starosna piramida stanovništva Hrvatske

detaljnije:
http://www.geografija.hr/clanci/print-verzija/235/stanovnistvo-hrvatske-stari.htm

U onim besplatnim novinama Zagreb.hr objavljeni podaci o rođenima i umrlima za 2009 za Zagreb. Stanje je bolje nego godinu ranije meni se čini.

idem ih naći, napiši ako znaš brojke...pa ću ti reći kakvo je stanje

Tek sad sam skužio da ovo ne može biti istina. Fali jedno 6 000 umrlih godišnje. Po ovom Jackovom umrlih 2008. je ukupno manje od 46 000, a po DZS-u ih je 52 000.

Ukupni minus Hrvata u RH i BiH je ipak 6-8 000, nažalost. Doduše, opet puno bolje od Srba.

koliki je postotak doseljenih iz BiH i drugih zemalja u Hr u ovih zadnjih 10 godina ?

prosle godine se u Hrvatskoj odrzao probni popis stanovnistva :



zna li neko nesto o tome ? jesu tih podaci negdje objavljenih ?

Malo su mi čudne brojke. Kažu rođenih u 2009. 8034 a umrlih 6128.