Fali mi Jan Ivanjek, imao je dobre videe. Puno se toga promijenilo u svijetu, Europi i Hrvatskoj, sigurno bi napravio puno dobrih analiza. I uvijek je navijao za Hrvatsku, veselio se svakom napretku u oružanim snagama. Mislim da je dočekao odluku o rafalima, iako ne i samu nabavu.





Neka mu je laka zemlja, čuvali ga anđeli

U Kijevu sam održao bilateralni sastanak s ukrajinskim ministrom obrane
@Denys_Shmyhal
. Izrazio sam snažnu podršku ukrajinskom narodu i hrabrim ukrajinskim borcima u njihovoj borbi za slobodu, neovisnost i demokraciju. Vlada Republike Hrvatske od samog početka ruske agresije pruža potporu Ukrajini kroz humanitarnu i vojnu pomoć te će to nastaviti činiti i u budućnosti.

Danas smo potpisali i Pismo namjere između
@MORH_OSRH
i Ministarstva obrane Ukrajine o zajedničkoj proizvodnji obrambenih materijalnih sredstava u Hrvatskoj i Ukrajini. Ovaj dokument postavlja temelj za buduće zajedničke projekte koji će doprinijeti razvoju i jačanju 🇭🇷 i 🇺🇦 obrambene industrije. Iskustva koja Ukrajina stječe u domeni modernog ratovanja iznimno su vrijedna za cijeli svijet pa tako i za Hrvatsku.

Razgovori o dronovima puno većeg dometa s ozbiljnijim teretom (Cijela Srbija u dometu)

Ministar obrane Ivan Anušić izjavio je za HRT kako su među temama sastanka s ukrajinskim ministrom obrane i predsjednikom Volodimirom Zelenskim bili i dronovi znatno većeg dometa, sposobni nositi veći ubojni teret od FPV dronova koje Hrvatska trenutačno proizvodi.

Ministar obrane Ivan Anušić razgovarao je u Kijevu s novinarkom HRT-a Tamarom Marković te se osvrnuo na sastanak s ukrajinskim kolegom Denisom Šmihalom i predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

- Prvo smo imali sastanak s ministrom obrane Šmihaljem. Potpisali smo pismo namjere koje je početak, ali obuhvaća temelj naše suradnje, prvenstveno u vojnoj i obrambenoj industriji. Ministar nas je izvijestio o stanju na bojištu. Dosta dugo smo razgovarali i o nizu drugih tema. Bili smo na sastanku i s predsjednikom Volodimirom Zelenskim na kojem smo utvrdili sve teme, rekao je.

- Dogovorili smo se o daljnjoj potpori i izmijenili sve najnovije informacije o aktivnostima koje mi kao Vlada RH planiramo provoditi pomažući Ukrajini. Izmijenili smo i informacije za koje je predsjednik Zelenski smatra da bi ih trebalo dati na znanje nama kao hrvatskoj strani, otkrio je Anušić.


"Ukrajinci spremni podijeliti tehnologiju za ometanje dronova"


Anušić je naglasio kako su prijenos tehnologije i razmjena iskustva predstavljali najvažniji dio razgovora s ukrajinskim vodstvom, ali i nagovijestio kakvi dronovi zanimaju Hrvatsku.

- Ukrajinci su u ovom trenutku broj jedan nacija na svijetu kada govorimo o besposadnim sustavima. Dugačka je linija obrane i na svakom dijelu dronovi imaju glavnu riječ. Tehnologija, znanje i iskustvo koje Ukrajinci imaju je neprocjenjivo. Upravo o tome smo razgovarali, izmjeni iskustava i znanja. Razgovarali smo i o proizvodnji, ne samo FPV dronova, o kojima najviše slušamo, nego i dronova puno većeg dometa s ozbiljnijim teretom i koji rade po sasvim drugom principu. Ti dronovi se proizvode u Ukrajini, ali tehnologija i znanje mogli bi nam svakako koristiti, ustvrdio je.


Iako ministar nije otkrio više detalja o dronovima koje bi Hrvatska htjela proizvoditi, "puno veći domet s ozbiljnijim teretom" i dronovi "koji rade po sasvim drugom principu" - može upućivati na dronove s drugačijim pogonom.

Podsjetimo, Ukrajina je krajem 2024. predstavila novi lokalno proizveden dron na mlazni pogon za kojeg tvrdi da može letjeti 700 km te nositi ubojni teret od 50 kg.

- Dron može doseći brzinu od 700 km/h, rekao je 7. prosinca 2024. novinarima predstavnik ukrajinskog državnog proizvođača oružja Ukroboronproma.

Anušić je otkrio i da su se vodili razgovori o tehnologiji sustava za ometanje (RF jamming).

- Dronovi su jedno, ali paralelno se proizvode i ometači tih dronova. I to Ukrajina proizvodi i izuzetno iskusna je u tome. Oko toga su se vodili razgovori i ta tehnologija je izuzetno bitna. Oni su to spremni s nama podijeliti, dodao je ministar obrane.

Anušić je tijekom sastanka s predsjednikom Zelenskim potvrdio i kako će se Hrvatska početkom 2026. pridružiti PURL mehanizmu.

PURL je mehanizam kojeg su razvili SAD i saveznici, a služi za opskrbu Ukrajine oružjem iz američkih zaliha koje financiraju članice NATO-a.

U Zagrebu velika konferencija "Obrambena industrija Hrvatske"

U Zagrebu se održava velika konferencija "Obrambena industrija Hrvatske" u organizaciji Jutarnjeg lista.

Glavne su teme globalna sigurnost, europske prilike, korištenje moderne tehnologije te koja je uloga Hrvatske u novoj slici Europe koja se ubrzano naoružava i ulaže čak 800 milijardi eura.

Hrvatska također znatno povećava ulaganja u vojnu proizvodnju i postali smo lider u proizvodnji fpv dronova, poručeno je s konferencije.

- Naši proizvodi u ovom trenutku su u nekim segmentima vodeći u Europi i u svijetu. Prvenstveno govorim o Koaliciji za dronove, gdje smo s Nizozemskom i Latvijom vodeća nacija i smatram da Hrvatska može veliki dio svojih sredstava upravo utrošiti u vlastitu proizvodnju, vlastitu industriju, vlastito gospodarstvo. Tu industriju i to znanje možemo plasirati i diljem svijeta, naglasio je Ivan Anušić, potpredsjednik Vlade i ministar obrane.

- Mislim da su naše kompanije našle nišne industrije, gdje mogu biti svjetski igrači između svega nekoliko nekoliko igrača na svjetskim tržištima u tim proizvodima. Mislim da je to budućnost razvijati se u industrijama nišnim, u visoke dodane vrijednosti, visoke tehnologije, rekao je Ante Šušnjar, ministar gospodarstva.

Razvoj obrambene industrije velika je prilika koju Hrvatska ne smije propustiti jer ima znanje, sposobnosti, političku odluku te ratno iskustvo, a zbog Ukrajine i primjer kako se ratovi vode danas, istaknuto je na konferenciji koja povezuje sigurnost, gospodarstvo i tehnologiju.

Na konferenciji "Obrambena industrija Hrvatske 2025. - Europske prilike, dual-use tehnologije i globalna sigurnost" ministar obrane istaknuo je kako je obrambena industrija sada u svijetu "in", no prije pet ili šest godina bila je praktički neprepoznatljiva i neprofitabilna.

- Stvari su se zbog ruske agresije na Ukrajinu počele jako mijenjati i smatram da u ovom trenutku Hrvatska ima ogromnu priliku razviti svoje gospodarstvo i ekonomiju i u smjeru obrambene industrije, rekao je u srijedu.

Ministar je također spomenuo i temeljno vojno osposobljavanje koje počinje od početka iduće godine, a koje će također ojačati našu obrambenu spremnost i sposobnosti u eventualnoj bilo kojoj vrsti ugroza.


Šušnjar: Ulaganja u obranu moraju doprinijeti gospodarstvu

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar istaknuo je kako svako ulaganje u obranu mora doprinijeti novim radnim mjestima i u ulaganju u nove industrije, visoke tehnologije te razvoj hrvatske industrije i gospodarstva.

- To je prepoznala i Europska unija koja alocira značajan iznos sredstava, a mi smo prepoznali tu priliku i radimo strategiju za novi višegodišnji financijski okvir kako bi što bolje povezali obrambenu industriju i hrvatsko gospodarstvo s izvorima sredstava u Europskoj uniji, iskoristili to za daljnji napredak, rast hrvatskog gospodarstva i BDP-a te za dobrobit svih naših građana i u sigurnosnom kontekstu, ali i boljeg života, poručio je.

Voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Zrinka Ujević u kontekstu izgradnje suverene i nezavisne Europe istaknula je nužnost ubrzanja zajedničkih europskih projekata i standarda, potrebu za mobilizacijom europske industrije i financijskih instrumenata s ciljem jačanja obrambene industrije, te pametno povezivanje civilnog i vojnog.

Zamjenica glavnog tajnika NATO-a Radmila Šekerinska putem videoporuke navela je kako smo suočeni sa stvarnim i trajnim prijetnjama našoj sigurnosti jer Rusija, Kina, Sjeverna Koreja i Iran zajedno rade na pokušaju preoblikovanja globalnog poretka i podižu svoju obrambenu industrijsku suradnju na neviđene razine.

Dodala je kako NATO zemlje posebno moraju ubrzati proizvodnju složenih kapaciteta - tenkova, raketa i sustava protuzračne obrane te dronova i drugog oružja modernog ratovanja, što će ojačati i gospodarstva.

Alojzije Šestan iz tvrtke Šestan-Busch rekao je kako njegova tvrtka razvija projekt pametne kacige i izrazio je namjeru da se i druge manje tvrtke uključe u ovaj inovativni projekt.

Slično ovome. Igrači igraca CS dolaze a svoje.

Kuna civilna verzija...

Jel se može napravit veći brod od ovog modela da nosi teže raketne sisteme a da zadrži performanse ili to nema smisla na otvorenom moru...

Da imamo korvete cca 50 m koje mogu potegnut 50+ čvorova stalne brzine.

Većinom korvete mogu potegnut do 35 čvorova stalne brzine i poprilično su spore, zato ih ukrajinci skidaju s morskim dronovima.

Doima se kako će budućnost obrane svake zemlje preuzeti dronovi i besposadne letjelice. Upravo jednu takvu - naziva 'Strijelac' proizvela je ambiciozna mlada ekipa iz tvrtke Johnny Technology iz Splita, na čelu s idejnim začetnikom Zoranom Cvjetkovićem.

'Riječ je o letjelici raspona krila gotovo šest metara, teškoj oko 200 kilograma. Može služiti u svrhe nadziranja i izviđanja policiji, vatrogascima itd. kao i vojsci kojoj je primarno namijenjena', otkrio je Cvjetković u razgovoru za Dalmatinski portal.

Istaknuo je kako je jedinstvena na tržištu. Naveo je ujedno kako se može usporediti s letjelicama Bayraktar, kakve je Ministarstvo obrane Republike Hrvatske kupilo od turske tvrtke Baykar, ali ipak razlikuje ih samo manja nosivost korisnog tereta.

'Ostale su prednosti letjelice 'Strijelac' neusporedive. Među njima su cijena same letjelice, održavanje po satu leta te razna moderna inovativna rješenja na području naoružanja i upravljanja', kazao nam je, otkrivši kako može nositi čak šest navodećih raketa.

Tvrtka Johnny Technology bavi se ponajprije laserskim rezanjem i srodnim djelatnostima. Zanimalo nas je, stoga, otkud uopće ideja o razvoju besposadne letjelice.

'Obrana neba zaslužuje suvremenu i modernu letjelicu s naprednom tehnologijom. Kao sin branitelja vidim to kao izuzetno važan korak u jačanju obrane Republike Hrvatske. Uostalom, cjelokupni je javni narativ trenutačno usmjeren na besposadne sustave.

U meni se stvorila mala ideja da mi napravimo nešto u korist obrane naše domovine. Brzo sam stekao viziju što želim napraviti pa sam krenuo s izradom planskih nacrta za ovu letjelicu. Tijekom procesa angažirali smo razne stručnjake iz područja aeronautike, mehatronike, informatike itd. Pritom je veliku ulogu imao i moj partner koji se bavi kompozitnim materijalima, od kojih je letjelica i napravljena', istaknuo je naš sugovornik.

U razgovoru za Dalmatinski portal Cvjetković je iznio kako je od ideje do realizacije projekta prošlo nekoliko godina; priča je krenula netom nakon početka rata u Ukrajini. Projekt je trenutačno u završnoj fazi - preciznije, preostaje još testiranje u zahtjevnijim vremenskim uvjetima.

'Na raspolaganju smo potencijalnim investitorima koji će razumjeti i podržati projekt čiji je krajnji cilj proizvod konkurentan na europskom i globalnom tržištu. Nadamo se da će ga na koncu prepoznati i MORH. Pozivamo ujedno Vladu da nas podrži pri proizvodnji na ostvarive načine', poručio je.

Napomenuo je pritom kako su se sastali s predstavnicima MORH-a iz sektora za naoružanje, koji su iskazali interes za letjelicom, no prezentacija i potencijalni pregovori mogu se izvršiti tek kada ona bude potpuno operativna.

'Upravo čekamo da nam Ministarstvo obrane dozvoli korištenje uzletno-sletne staze (aerodroma) u vojnoj bazi u Udbini kako bismo mogli provoditi daljnje testiranje. Trenutačno provodimo testove na sinjskom aerodromu Piket, no ondje smo limitirani visinom leta zbog blizine okolnih naselja. Ovim putem želim zahvaliti na susretljivosti i razumijevanju nadležnih za sinjski aerodrom. Također, zahvaljujem Ivanu Raosu, sinu brigadira Matka Raosa, koji nam nesebično pruža potporu svojim znanjem i letačkim iskustvom pri ovom projektu', poručio je Zoran Cvjetković.