Ne mora da znači da Hrvati nemaju norveške korene pošto nijednom nisu ratovali sa Srbima oko nafte u čvrstom stanju(ugalj).

I ako nađu naftu u Jadranu Hrvati od toga neće imati ništa. Pa nismo mi Norveška, nego prije Nigerija koja ima goleme količine nafte a ljudi umiru od gladi.

Kolega prije ovakvih provala jeli znate razliku između Nigerije i RH i zašto Norveškoj nafta donosi stabilan sustav i bogatstvo, a Nigeriji ne ?

Obožavam ovakve negativno nastrojene likove. Pa mi smo deset puta bliže norveškom standardu bez nafte nego Nigerijci s naftom. A i što su Norvežani, nekakvi nadljudi? Prije nafte su bili najsiromašnija skandinavska država, vječno u podređenom položaju, uz kratke bljeskove kulturna provincija. Prsktički mi u okviru Srednje Europe.

No, ono što me zabrinjava je da se najjači igrači ipak nisu javili, nego uglavnom regionalne kompanije. Nafte vjerojatno ima, no ne u prevelikim količinama koje bi zanimale najveće svjetske kompanije.

No ono što je interesantnije jest da čovjek 'ladno uspoređuje RH sa 4 milijuna stanovnika i prirodnim padom sa Nigerijom od 174,507,539 stanovnika i sumanutim prirastom stanovništva (dudu je iznio podatke da bi ih do kraja stoljeća moglo biti ravno milijardu u toj državi) i ekonomski učinak kojeg bi potencijalna nafta mogla imati na RH.

nesto mi je strmo odsjeceno na prevlaci

Okomitom linijom u odnosu na obalu.

Joe Biden:
'Hrvati, ulažite odmah i postat ćete energetski centar regije'

Potpredsjednik SAD-a poručio je da investirati treba odmah, uz pomoć novca iz EU i u suradnji sa susjedima

- Hrvatska je među zemljama koje imaju potencijal postati regionalni energetski centar. Uvjet je da pametno investira odmah, uz pomoć novca iz Europske unije, te da radi u suradnji sa svojim susjedima – poručio je potpredsjednik SAD-a Joseph Biden iz Istanbula, u kojem je o regiji govorio na energetskom forumu.

Financijska podrška

Snažna je to poruka najveće ekonomije na svijetu i to iz usta jednog od najutjecajnijih američkih političara. Pametno investiranje odnosi se, smatraju stručnjaci, na donošenje strategije o megaprojektima poput LNG-a, razvoja dijela plinovoda koji nedostaju za završetak hrvatskog dijela IAP-a (jonsko-jadranskog plinovoda) te mreže plinovoda i naftovoda koja bi nas još jače povezivala sa susjedima. Može li Hrvatska zaista postati energetski centar za jugoistočnu Europu? Iskoristimo li naklonjenost Amerikanaca, taj bi se cilj, kojim bi uz političku ulogu dobili i jeftinije energente u kontekstu rusko-ukrajinske krize, mogao ostvariti u godinama pred nama. Biden je u turskom megapolisu istaknuo i da cijeli istočni Mediteran treba raditi zajedno kako bi taj dio svijeta bio središnje tržište prirodnog plina. Američka energetska akcija odvija se u kontekstu ukrajinske krize pa tako Biden otvoreno upozorava na Rusiju i proziva je da koristi bogatstvo energentima kao “oružje vanjske politike protiv svojih susjeda”, pri čemu, kaže potpredsjednik Amerike, krši norme trgovačkog i međunarodnog prava. Amerikanci su očito spremni i financijski podržati projekte koji bi osigurali izvore plina alternativne ruskim zalihama te transportne pravce koji bi oslabili ovisnost Europe o Rusiji. Zato Biden poziva Europsku uniju da odobri financiranje svih projekata od LNG-a do novih plinovoda. Podsjetimo, na natječaj za istraživanje Jadrana prijavila se barem jedna američka kompanija, a Amerikanci podupiru i razvoj LNG-a na Krku koji bi trebala financirati Europska unija.

Aktivna uloga SAD-a

Izjava potpredsjednika SAD-a Bidena pokazuje da svjetski čelnici priznaju Hrvatsku kao zemlju koja može odigrati važnu ulogu u energetici u regiji. Ovo je prvi put da visoki američki dužnosnik pokazuje kako su prepoznati napori koje su Ministarstvo gospodarstva i Vlada učinili da se uspješno iskoriste dosad neotkriveni potencijali energenata u Jadranu te pripreme projekt LNG-a i ostali infrastrukturni projekti u energetici – istaknuo je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

– Amerika se dosta otvoreno uključila u odnose s Hrvatskom što pokazuju i česti posjeti američkih političara. Zbog svoje geostrateške pozicije Hrvatska može biti svojevrsna granična točka prema Rusiji. Treba pametno odigrati, donijeti strategiju kako bismo iskoristili trenutačnu situaciju jer bi ovo mogao biti svojevrsni javni poziv i ulagačima i Europskoj uniji da financijski podrže hrvatske projekte – mišljenja je naftni stručnjak Davor Štern.

http://www.vecernji.hr/hrvatska/biden-h ... ati-975386

Da budete "graničari prema Rusiji". Zahvalite im se i recite ne hvala, Rusi vas ne ugrožavaju.
Neka vrate Rusima Alasku pa nek Kanađani budu njihovi graničari.

Na kraju ćete potpuno ostati bez INA a ovi će se praviti mutavi po običaju.

Donosimo istinu o bušotinama 
u Jadranskom moru




Nakon što je Italija i službeno pokrenula postupak procjene prekograničnog utjecaja na okoliš radova na istraživanju ugljikovodika u hrvatskom dijelu Jadrana, evidentno je da bi planirani tempo sklapanja koncesijskih ugovora i početka radova mogao biti odgođen za nekoliko mjeseci.

Ipak, bez obzira na ishod tog postupka, talijanski potez ponovno otvara pitanje razmjera novih rizika koje bi to istraživanje moglo izazvati. Iako se o tome u javnosti iznose brojni, često kontradiktorni podaci, analiza službenih i provjerljivih informacija o dosadašnjim sličnim aktivnostima i rizicima u Jadranu pokazuje da aktivnosti planirane u Hrvatskoj u najmanju ruku vrlo skromno pridonose tim već postojećim rizicima.

Uz Kornate jedna nova

Italija i Hrvatska raspolažu otprilike jednakim površinama Jadranskog mora, no vidljiva je očita diskrepancija u količini i učestalosti naftnih radova. U talijanskom dijelu Jadrana je 1358 istražnih bušotina, a u hrvatskom samo 133. Na talijanskom dijelu aktivno je više od 110 proizvodnih plinskih bušotina i 38 naftnih. U Hrvatskoj proizvodnih naftnih platformi nema, a plinskih je 38. Na istoj površini Jadrana Italija ima 15 puta veće otkrivene dokazane rezerve ugljikovodika i 5 puta veću proizvodnju.

Utoliko, jasno je da ogroman rizik od havarije za Hrvatsku postoji i danas, samo bez ikakve koristi ili mogućnosti da se na taj rizik utječe. Pojedine ekološke udruge često ističu kako takav rizik nije usporediv, s obzirom na kretanje morskih struja, koje bi eventualni izljev nafte na talijansku obalu odvele daleko od obale prema Otrantskim vratima, a u slučaju izljeva u Hrvatskoj izravno prema našim otocima. Ta teza vrlo je površna jer ne uvažava utjecaj vjetrova, no čak i da se uzme kao posve točna, otvara pitanje rizika vezanog za istraživanje ugljikovodika u Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj. U Albaniji se istraživanja provode već desetljećima, a samo najveći od proizvodnih blokova Drač ima procijenjene rezerve od 2 milijarde barela nafte.

Za usporedbu, to je četiri puta više od polja Macondo u Meksičkom zaljevu, gdje se dogodio najveći izljev nafte u povijesti. Crna je Gora pak još prije Hrvatske raspisala natječaj za istraživanje 13 blokova u svom dijelu Jadrana i dobila četiri ponude. Grčka je u rujnu prošle godine raspisala natječaj za istraživanje nafte i plina na deset blokova koji pokrivaju njezinu cijelu zapadnu obalu, na samom ulazu u Jadran. Koncesionari će biti izabrani u svibnju.

Dakle, s iznimkom BiH i Slovenije, sve države koje imaju izlaz na Jadransko more provode istraživanja ili natječaje za istraživanja. Hrvatske aktivnosti, utoliko, tek su manji dio ukupnog rizika u Jadranu. Naime, Hrvatska je dobila ponude kompanija za deset blokova, a budući da se na svakom od njih u sklopu istraživanja planira jedna bušotina, to znači novih deset bušotina.

Dakle, manje od deset posto onoga što je dosad bušeno u hrvatskom dijelu Jadrana i manje od 1 posto od broja bušotina u talijanskom dijelu. Od tih deset blokova, njih pet obuhvaćaju područja na kojima se već bušilo. Primjerice, u bloku 8, uz obalu Dugog otoka i u neposrednoj blizini Nacionalnog parka Kornati sedam je istražnih bušotina. Sad će biti izbušena još jedna.

I tankeri prijetnja

Ipak, rizik onečišćenja Jadrana naftom ne treba isključivo vezivati uz istraživanje ugljikovodika jer tu su i tankeri koji prevoze naftu. Prema podacima EU i hrvatskog Instituta za oceanografiju, godišnje se tankerima kroz Jadran preveze 70 milijuna tona nafte i naftnih derivata. Riječ je o 100 puta većoj količini nafte od one koja se izlila u Meksičkom zaljevu. U Jadranu, srećom, većih katastrofa nije bilo, no prema podacima Europske komisije, u Jadransko more se manjim incidentima godišnje izlijeva 100 tisuća tona nafte, ulja i drugih ugljikovodika. To znači da se u osam godina u Jadran i danas izlije količina ugljikovodika usporediva s katastrofom u Meksičkom zaljevu. Samo 2001., prema proračunu tijela EK, ukupna površina svih naftnih mrlja u Jadranu bila je ekvivalentna površini tri otoka Cresa.

Dakle, jasno je da golemi rizici u Jadranu postoje i da ih nije moguće eliminirati, ali se njima treba upravljati. Pitanje o istraživanju ugljikovodika u Jadranu stoga nije treba li ili ne treba istraživati, nego kako postići najbolji odnos rizika i ekonomskih koristi.

Pet zabluda o eksploataciji

1. Neosporno je da svaka nova bušotina potencijalno povećava rizik od havarije i onečišćenja u Jadranu, ali važno je znati u kojoj mjeri. U sklopu aktualnog plana i pristiglih ponuda u Hrvatskoj se planira bušenje 10 novih bušotina. U hrvatskom dijelu Jadrana to je rast broja bušotina od 10%, a u sklopu cijelog Jadrana manje od 1%

2. Često se može čuti kako zbog djelovanja morskih struja rizik onečišćenja nije isti u Italiji i Hrvatskoj jer struje duž istočne obale Jadrana idu od juga prema sjeveru. Ako je to točno, otvara se pitanje rizika zbog istraživanja u Albaniji, Crnoj Gori i Grčkoj. U Albaniji proizvodnja već postoji, ostale dvije zemlje završavaju natječaje

3. Iako se ekološke udruge bune da je Vlada stavila cijeli Jadran na raspolaganje naftnoj industriji, istina je da je opseg istražnih područja smanjen. Ina je do 2. travnja 2013. imala pravo bušiti na cijelom teritorijalnom moru, otocima, u dalmatinskom zaleđu i cijeloj Istri. Dakle, značajan dio Jadrana sad je izuzet od istraživanja

4. Ako se pobliže analiziraju regije gdje bi trebale biti nove bušotine, postaje jasno kako na pola od koncesioniranih blokova bušotine već postoje. Dapače, uz obalu Dugog otoka proteklih desetljeća izbušeno je sedam istražnih bušotina, a nešto južnije još dvije. Sve te bušotine u blizini su Kornatskog arhipelaga

5. Usprkos brojnim bušotinama, najveći su rizik za velik izljev nafte u Jadran tankeri koji godišnje u tom moru prevezu 70 milijuna tona nafte i naftnih derivata. To je sto puta veća količina od one koja se izlila tijekom ekološke katastrofe u Meksičkom zaljevu, inače najveće havarije te vrste u povijesti

http://www.vecernji.hr/hrvatska/istina- ... oru-993652

Ako je točno, zanimljivo.

Naletim na iznimno zanimljiv tekst pa evo:

http://dalmatinskiportal.hr/vijesti/int ... vladi/4298

I meni nije jasno kakva je fora blokirat sve energetske projekte koji donose neovisnost, prisiljavat vlade da se zadužuju kako bi održavale socijalnu državu, a kad to prije ili kasnije postane nemoguće, prizivat Jugu i socijalizam.

Ekološke katastrofe: Exxon Valdez - Aljaska, Chevron - Amazon, Ecuador, ...



Ne bi bilo dobro reskirati zagaditi i uništiti ono što već imamo! Čisti Jadran je naše neprocijenjivo bogatstvo!
Ja bih to odgodio, dok ne budemo spremni i imali apsolutno sigurnu tehnologiju, koja će zaštititi naš biser, od bilo kakvog zagadjenja!
U međuvremenu se može proanalizirati iskustva dosadašnjih ekoloških katastrofa, Exxon Valdez na Aljaski, Chevron u Amazonu, ... i td.



Nakon Exxon Valdez havarije!

Da, pošaljimo topovnjače i krstarice na Talijan i Albance i njihove platforme u Jadranu. Što i da se dogodi katastrofa i prestane lova od turizma kapat, možda se onda pocne radit....

Raditi da, ali za sebe u čistoj i ekološki zdravoj okolini!

Uopće se ne zna ima li nafte tako da bi tek nakon istraživanja moglo doći do katastrofe. Istraživanje bi dalo odgovore kolika je moguća korist od eksploatacije pa tek onda to uspoređujemo sa dobitima od čistog Jadrana koje imamo preko turizma i ekološke sigurnosti.

A ponavljam, što ako se Talijanima ili Albancima dogodi katastrofa, vi kao da je Jadran samo naš.

Šta? Znači ako netko radi gluposti, a mi ga ne možemo u tome spriječiti, onda moramo i mi raditi te iste gluposti?
Čisto, glupo!

Mi moramo zivit od neceg a ne da dizemo kredite pa smo vrlo 'neovisni' a sto je najgore kasnije nas opet prisile na ovakve poteze jer se moraju dugovi vracat. Ukoliko ima nafte pricat cemo o tome. Kad saznamo.

Inace, kao i oko Kongore postoje ljudi koji hoce da se nista ne mijenja u domovini od trenutka kad odu. Cuvaj prirodu ovo-ono. E pa sipak. Zivi Francuska od turizma pa ima 70 NE i zgrade na planinama ali je i nitko ne zaj.

Eno ne gradi se HE Ombla zbog sismisa. Sve cemo mi to platit na druge nacine a dijaspora ce sutit kao p.Jos ce kukat kad dodju preko ljeta kako su cijene kao u Dojclandu.

Neće biti nikakvog istraživanja ako budemo prejudicirali granicu na moru s CG HAHAHAHAHAHAHAHAH

Velika Crna Gora puno mora i puno nafte HAHAHAH

Moj MIRko. Kad smo duzni kao Grcka nema neovisnosti ni suvereniteta nego se slusa gazdu koja god vlast da dođe. Bas zato i mislim da treba stavove mijenjat kao preduvjet icega. No, moram priznat da tvoj optimizam djeluje pozitivno u moru crnjaka.

Ne znam kako netko može biti apriori protiv i prije nego što se istražilo što imamo i jel uopće šta imamo.

A ako nam lova sjedi na dnu Jadrana, nama to ovakvima ni ne treba.

Dobro nam je.

Ja sam za industrijalizaciju, istraživanje, bušenje (buši, buši hahahaha) na svakom koraku RH. Već mi je dosta tih bajkovitih pasivnih predjela u kojima uživaju samo medvjedi i vukovi.

U tom i jest mogući problem, jer samim bušenjem (Dudu, bušenjem mora!) može doći do ne željenih problema i to ne potrebno, jer imamo pticu u ruci, naše bogatstvo u zdravom turizmu, a goluba na grani (riskantnu naftu) bolje ostaviti na miru!

Tako je Junuze! Još malo strpljenja, svjetlo u mračnom tunelu "antifashističke mafije", se već nazire!
Zna se: Nada umire zadnja!