veće nabavke su ionako izvanproračunske, čim je malo veći projekt zaobiđe se MORH.

https://direktno.hr/eu-i-svijet/objavlj ... ka-226051/

A Mađarska i Italija?

Jebem im regionalnu mater.

CG i Makedonija su SLABIJE od BiH? Ne vjerujem

Što se kupuje za Hrvatsku vojsku?

Slabo je to sve, ništa novo. Black Hawkovi i Bradleyi su vec prošlih godina dogovoreni. No dobro, nek dođu ove godine i bit će to odlično, pogotovo kad se potpišu Rafali.
A i nikad ne znaš kad možemo nekakvu novu donaciju nečega uđiberit.
Sljedeće godine u nove nabavke.

Brzina mi je premala...osim ako to nije dezinformacija...sad čekamo projekt za fregate


https://slobodnadalmacija.hr/split/spli ... ke-1083619

Našao sam par stvari koje se smatraju korvetama. Dosta ih ima oko 500-600 tona, Nijemci imaju jednu od 1840 tona. Od naše (2100 tona) bi teži bio jedino onaj finski Pohjanma projekt (3900 tona). Nemoguće je da su svi ti brodovi u istoj klasi.

Smijem li napomenuti da Brodosplit tvrdi da mogu graditi i podmornice?

Danas ti je to sve zastarjelo, naziv korveta i fregata nema smisla barem od 19. stoljeća. To zapravo samo označava koji je brod veći a koji je manji, korveta ovdje označava manji brod. Kad bi išli vuć mak na konac svi ti brodovi su danas isti nema tu neke suštinske razlike sve su to zapravo razarači samo su neki manje a nekiviše naoružani. Nekoć u doba kad su topovi bili glavno naouražnje imalo je smisla kalsificirati brodove po tonaži, vatrenoj moći i ulozi koju vrše, npr. mali razaraći su štitili od podmornica, lake krstarice su služile za utrkivanje i ometanje konvoja, teške krstarice kao hit and run taktika a bojni brodovi kao batina.

Danas toga više nema i svi ti brodovi rade istu ulogu, protuzračnu ili protupodmorničku borbu može voditi i mala korveta od 600 tona i fregata od 10 000 koja je već komad broda.

jedino što je ostalo isto je da štite nosaće aviona ili admiralski stožerni brod flote.

Zato su ti svi nazivi konfuzni. U biti današnji svi ti brodovi su ti evolucijska nit od onih malih razaraća iz drugog svjetskog rata na koje su naljepili raketne silose, PZo rakete i torpeda, pa su narasli od malih brodića do američke klase areligh burke koja je ogromna.

Korveta je predviđena za 61 člana posade + 10 specijalaca vojnika. Čini mi se puno. Ne znam što sve rade na njoj, ali dobro 91 m dugačka, 13 m široka. Mrcina.

Nije ti to uopće puno.

Imaš ovako:

Zapovjednik
1.časnik straže
2. straže
3. staže

Upravitelj Stroja.
1. strojar
2. strojar
3. strojar

imaš nekolicinu mornara sigurno barem 6-7 , pored njih imaš još kadete te asistente u strojarnici kao i mazače koji rade u strojarnici.

Mora biti par časnika za struju, možda 3 na brodu te veličine. Moraš imati kuhara i konobare to ti je neka osnova za svaki brod. Ostatak ljudi do 60 su ti časnici za razna naoružanja, sonare, radare i što god već planiraju stavit....

Mogli bi onda i neku "fregatu"/što već od 10 000. Da se nađe.

Kad već sanjarim, mogli i bi nosač aviona kao britanski Queen Elizabeth. (£7.6 mlrd. za dva komada, znači 3.8 za jedan. )

Teško baš za nosać aviona ali bi Hrvatska mogla napravit fregatu sasvim sigurno.

Nemam pojma o brodovima, ali kakva je prednost velikog broda?

Zar sa stanovišta sigurnosti nije bolje imati više manjih, svakalo ne nose više topove nego rakete. Manji brod može biti jednako razoran kao i veliki.

Ja samo sanjarim, ništa ne znam.

Molim weasela da nas obrazuje.

U suštini mi i sa korvetama možemo obavljati sve naše zadaće međutim veći brod garantira jaću vatrenu moć.
Razlog tomu je što veća istisnina dopušta instalaciju snažnijih raketa i boljih radara.

Međutim to je samo očita razlika iz vana, postoji još jedna jako važna razlika, autonomija operacije. Fregata od 150 metara i 5000 tona može nesmetano u operacije duljine više mjeseci. Male korvete naprosto nemaju dovoljno prostora za sve te zalihe i ne mogu toliko dugo ostati na moru. Vidiš da za ove korvete naše predviđaju tri tjedna kao maksimalan broj dana koliko mogu van luke. To je ok ali to onda znaći da naši mogu u misije po jadranu i misije po mediteranu. Za nešto više, tipa zajedničkih NATO misija to nije kapacitet.

Naravno da je dobro imati više brodova međutim moraš imati i veće jedinice zato što neke stvari ne stanu na male plovne jedinice.

Hvala Weasel. Još jedno pitanje, nekako uvijek isključujemo mornaricu u slučaju kopnenog rata. Ali kakve su šanse za krstareće rakete dometa nekoliko stotina kilometara? Drugim riječima kakve su šanse da imamo ovo?

Radi uštede proračuna MORHa i razuđenosti obale, možda je bolje par tisuća gumenjaka Elan i penta tomos 4 ks.

Ne troši mnogo, izdržljiv je, i biće za svaki otok bar po 2 kom.

Mora bih vidjeti detaljnije te planove za korvete što točno planiraju. Danas imaš više vrsta tih brodova. Možeš ih opremati kao protupodmorničke brodove pa ih trpaš podvodnim bobmama torpedima i sonarima, možemo ih orpemiti kao PZO korvete pa ih trpamo raketama za avione, helikoptere što već ne i mogu biti višenamjenske gdje ima sve i svašta. Naravno svaka od tih korveta ima i obranu od svih vrsta ugroza samo je specijalizirana i malo bolje opremljena u jednom segmentu djelovanja. E sad kad dolazimo kod takvih raketa, ti vjerojatno misliš da imamo nešto kao tommahawk da možemo "dejstvotat" preko brda i dolina.

Dakle brod ima raketni silos na proi i pitanje je koliko će taj islos bit velik. Ako je samo 12 komada tu mora stati protubrodska raketa, raketa PZO kratkog i dugog dometa i to ti je već 4 komada svaka i pun silos. Ako odaberu tu verziju s 12 komada onda ne vjerujem da će bit još mjesta za tomahavk zato što bi to značilo samo 3 rakete svakog tipa što je smiješno malo. Zato su tu dobre fregate koje mogu imati puno više mjesta, recimo 50-60 pa onda utrpaš po 15 komada od svake vrste i svi zadovoljni.

E sad da odgovorim na pitanje s obzirom na veličinu tog broda ( 90 metara nije malo) vjerojatno će biti opcija da se takve rakete mogu instalirati a hoće li ih MORH kupiti to ne znam, pitajte nekog iz sustava....

Zar nije bolje onda svaki veći otok načačkat protubrodskim i PZO sustavima?

Dakle evo usporedbe s našim saveznicima sa sjevera.

Njemačka klasa korveta Braunscheig



Vidite kako su Nijemci stavili samo dva mala lansera, tu se mogu postaviti samo manje rakete, dok su naši odlučili postaviti pravi silos koji se nalazi u trupu broda, kao za ICBM silosi u podmornicama. Dakle bolji smo od švaba.


E sad za primjer ovdje su te naše korvete s 12 silosa u provi


I za kraj da se vidi što je prava zvjerka su amerikanci sa svojom fregatom, pogledajte ovo, imaju čak dva silosa jedan na krmi i jedan na provi i obadva su ogromna. Da imamo jednu ovakvu fregatu jao onom ko se na nas namjeri. Gdje istresemo sadržaj tog silosa, to je mjesečeva površina s kraterima, renoviramo pola manjeg rada, kakvi rafali mornarica je parava batina za zastrašivanje.

Potrudih se napraviti i usporedbu u realnim omjerima.

Prva je naša korveta, najveća od više manje svega u svojoj klasi danas. Ako se ovo ostvari treba biti ponosan na naše.

Zatim je Izrelska korveta u sredini i na kraju Njemačka klase Braunschweig.

Jedino je veća finska Pohjanma klasa(3900 tona, 115 m): https://en.wikipedia.org/wiki/Pohjanmaa-class_corvette

I planirana europska PESCO korveta od 2800 tona, 100 m.
Članice projekta su Italija, Francuska, Grčka, Španjolska i Portugal je promatrač.
https://en.wikipedia.org/wiki/European_Patrol_Corvette

Koliko su to korvete, pitanje je sad.