Sarajlija, sto se keseris, Vucic van sprema ultimativan izvjestaj da ce Kosovo biti opet srpsko kad na kurcu izraste nokat, a vi u RS cejte se razocarati u otadzbinu kao nikad dosad. Blago vama kad je satisfakcija tolika sto se Vulincek nonstop izserava po RH.

Grcevit pokusaj Srba pokazivati Oluju kao istovjetnu sa Srebrenicon, ili cak goru neslavno propada stalno, ne vridi UN Jeremic, ne vridi Vulin, ne vridi nista.

Naguzeni ste sa svih strana, a vi se bas obrusili na one od kojih bi morali znati da ce van ga zavuci do grla cin budu u mogucnosti.

To je srpska pamet.

Mani me u qrac, povrh svega još prijete da neće biti dženaze u Srebrenici ove godine...

Ne pratiš fabulu radnje, ja sam rekao da je PILF skroz uljudno reagovala, nisam ja budala da se ložim na to neko svađanje sa Hrvatima dok im na Kosovu umjesto RS nude NVO.
E sad, ako se neko od ovih Vučićevih izdajnika očituje u vezi nekih negativnih pojava u RH, Bože moj, i vi ste divljali oko Šešelja ko nenormalni. Prijateljskim savjetima možemo pomoći jedni drugima da korigujemo mane naših društava.

Ovo ostalo, to je malo gastarbajterska paranoja.

Što se tiče toga da ćete nam zavuć, pazi sad, to što ste imali nekog ko vas je spasio u ratu s druge strane znači da imate koga ko će vam narediti da klimnete glavom i odete da istimarite konja kad bude trebalo. Ja sam kao kosmopolita i humanitarac po opredjeljenju pobornik dobrih odnosa u regionu, ali da nas nešto brinete kao faktor, nisam siguran :)

Uz svo poštovanje prema tome koliko ste dobri kao foederati.

Da se Slovenija pitala, još vi ne bi ušli, da se Mađarska pitala, ko zna gdje bi bila Rumunija... ali pitaju se qrac :)

E sad ste najebali. Ostadoste bez dzenaze..

http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/kolinda-okrenula-leda-hdz-u-vrh-stranke-bijesni-na-prvu-hrvatsku-predsjednicu-811794 Ovaj kaže da se Kolinda okrenula Milanoviću.

KOLINDA OKRENULA LEĐA HDZ-u: Vrh stranke bijesni na prvu hrvatsku predsjednicu!
Autor: I. Delić
Ponedjeljak, 29. Lipanj 2015. u 20:11

Pobrojati bi se predsjednici u posljednje vrijeme moglo podosta čudnih poteza.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u posljednje vrijeme vuče veoma neobične poteze, kojima ne samo da iznenađuje javnost, već i članove svojega HDZ-a koji su joj donedavo davali neupitnu potporu. Proteklih dana naljutila je oporbenjake svojim ponašanjem prema premijeru Zoranu Milanoviću, kojemu je po svemu sudeći odlučila ponuditi ruku pomiranja. Srdačno su se tako susreli već nekoliko puta. A cjelokupna javnost svjedočila je njihovom prisnom druženju u Brezovici. Prije toga postigli su dogovor oko održavanja vojnog mimohoda u Zagrebu. Pri tome je predsjednica na očigled okrenula leđa svojoj bivšoj stranci, koja se žestoko i otvoreno mimohodu protivila. Nedavno je Grabar Kitarović u Beču pohvalila rad Milanovićeve vlade, što su joj također zamjerili u vrhu HDZ-a. A oprostiti joj ne mogu niti hvalisanja ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić koja je otvoreno priznala da je Grabar Kitarović podržava na putu u fotelju glavne tajnice UN-a.

Pomirila se predsjednica i s nekim drugim duhovima te posebno pismo zahvale uputila bivšem predsjedniku Stipi Mesiću, vječnom HDZ-ovu neprijatelju. Kap koja je pak po najveću oporbenu stranku prelila čašu jest održavanje proslave za Dan državnosti, a na koju je među ostalim pozvala Jožu Manolića s kojim Tomislav Karamarko posljednjih tjedana intenzivno ratuje. Malo kome u vrhu stranke jasno je što se s Kolindom Grabar Kitarović događa. A dio dobro upućenog članstva drži da im je okrenula leđa te da se sada tjerajući vodu na svoj mlin okreće premijeru Zoranu Milanoviću. Ulogu u tome održala je drže strana diplomacija koja je prvoj dami Hrvatske zacrtala note po kojima mora svirati, provodeći novu i pomirljivu politiku. No, nova i pomirljiva politika u predizbornoj godini nikako ne ide na ruku HDZ-u, čiji se visoki rejting polako počeo topiti. Barem ako je vjerovati bagometrovim anketama. U samom vrhu stranke ogorčeni su na predsjedničino ponašanje te drže da Grabar Kitarović ide na ruku premijeru Zoranu Milanoviću.

Štoviše, u HDZ-u vjeruju da se predsjednica sve više okreće od stranke priklanjajući se politici vladajućih koje nije stisnula onda kada je i onako kako je trebala. Bijes je svojim ponašanjem prema stranačkim glasinama Kolinda Grabar Kitarović izazvala i kod šefa Karamarka koji joj je davao vjetar u leđa u utrci za predsjednicu. Osim što mu je u nekim ključnim političkim odlukama okrenula leđa, u unutarstranačkim previranjima između njega i Milijana Brkića odabrala je stranu glavnog tajnika HDZ-a koji polako oko sebe gradi neku novu struju. Struju koja se nimalo ne dopada Karamarkovoj supruzi Ani, kojoj se jednako tako Brkić nikada nije svidio. Tko se kome sviđa u ovoj je priči manje bitno. Očito je da se u predizbornoj godini sredstva neće birati, a u istoj toj godini upavo bi Kolinda Grabar Kitarović mogla biti ta koja će prevagnuti. Dakako, uz hrvatski narod koji će posljednji sud donijeti na izborima, čiji se termin još ne zna, iako se predizborna napetost može rezati nožem.

Objasni ti njemu Yayaro. Bečo je razuman tip koji uvažava mišljenje svakog Hrvata, pa makar i debila.

Povodom obilježavanja 20. godišnjice genocida u Srebrenici, Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba organizira IV Ultramaraton na relaciji od Vukovara do Srebrenice, koji će biti održan pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović.


Namjera organizatora je podsjetiti na sve nevino stradale toekom srpske agresije na Republiku Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, te posebno odati počast žrtvama Vukovara i Srebrenice.

Također, povezivanjem dva grada žrtve, Vukovara i Srebrenice, žele podići svijest o važnosti sjećanja i konačnog rješavanja pitanja nestalih osoba kao izraza temeljne humanosti prema svima koji još uvijek, 20 godina nakon rata, ne znaju ništa o sudbini svojih najmilijih.

Maratonci će u pet etapa prijeći 227 kilometara između Vukovara i Srebrenice, a polazak je predviđen 6. jula iz Memorijalnog centra Ovčara, saopćeno je iz Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba.

Tehnička obrada: cikportal.com (CIK.ba)
Piše: faktor.ba
Tagovi: vijesti

Objavljeno 09.07.2015. u 08:59

Kolinda Grabar-Kitarović za "Slobodnu": U Josipovićevu se mandatu plesalo u Beogradu, ali ništa se nije riješilo

Prvi mjeseci mandata nove hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović prolaze u nizu njezinih vanjskopolitičkih akcija i angažmana, ali i uz pokušaje da potakne brojne gospodarske promjene. Veliki međunarodni samit u Dubrovniku koji se održava ovog vikenda nova je prigoda da se afirmiraju hrvatski nacionalni interesi. Uoči tog samita hrvatska predsjednica dala je intervju Slobodnoj Dalmaciji.

Nakon dvije godine članstva u Europskoj uniji Hrvatska je, nažalost, po nizu pokazatelja na samom začelju. Gdje smo pogriješili i kako ispraviti ovu poražavajuću statistiku?
– Da, činjenica da smo u ove dvije godine, nažalost, gotovo više uplatili novca negoli smo povukli sredstava iz europskih fondova, jasno govori o toj statistici. Kad smo ljudima objašnjavali prve, kratkoročne prednosti ulaska u Uniju, upravo smo im ukazivali na mogućnost povlačenja novca iz europskih fondova, poglavito u kohezijskim fondovima, poljoprivredi i ribarstvu, no to se do sada nije dogodilo.

Očito je kako državna administracija ne radi svoj posao, ili ga ne radi kako treba. Na terenu srećem ljude koji mi govore da imaju spremne projekte, ali da državna administracija ne raspisuje odgovarajuće natječaje da bi se ti projekti plasirali, niti se ljude dovoljno informira o tome što se zapravo događa i kako iskoristiti prednosti života u EU-u. Takva se praksa hitno mora mijenjati.

Statistika kaže da BDP počinje rasti. Dijelite li Vladin optimizam koji donosi ta statistika?
– Minimalni pomaci su prisutni i svakako veseli da se polako krećemo prema naprijed, no moramo biti iskreni i reći kako se prije svega radi o prelijevanju rasta iz susjednih europskih država. Pomak od svega do 0,5 posto, i to tek na kraju mandata ove Vlade, uistinu je preskroman.

Nedavno sam boravila u Slovačkoj, koja bilježi rast od tri-četiri posto. Isto tako, neki dan nam je makedonski predsjednik rekao kako Makedonija ima rast od 3,6 posto BDP-a, a i brojne druge, nama slične, zemlje rastu, tako da tih naših 0,5 posto djeluje preskromno za veći optimizam.

Želim vidjeti snažniji rast, želim vidjeti predvidljiviji sustav, fiskalno i parafiskalno rasterećenje gospodarstva i snažnu poduzetničku klimu, stvaranje nove vrijednosti i rast izvoza. Jedino tako možemo osigurati snažne trendove rasta i rast zaposlenosti.

Gdje vidite pogreške gospodarske politike?
– Nepovlačenje novca iz europskih fondova po mojem je mišljenju iznimno veliki propust i državna administracija tu ne može pobjeći od odgovornosti. S druge strane, neprestane promjene zakona, promjene poreza, pa onda i najave promjena novih poreza, sve to de facto tjera ulagače od Hrvatske. Postavlja se pitanje jesu li ljudi koji donose takve zakone svjesni posljedica u kontekstu privlačenja investitora. Kad donose zakone čiji se učinci protežu i unatrag, jesu li svjesni kako na to gledaju mogući investitori? Jer kad se donose takvi zakoni, to provocira pitanje želite li uopće da se ovdje investira.

U nekoliko ste navrata izjavili da nam nedostaje i svijest da smo dio Unije i da nam nedostaje odlučnost djelovanja u Bruxellesu.
– U političkim kuloarima znalo se čuti da u trenutku nekih rasprava u europskim institucijama kada naše izaslanstvo traži da im Zagreb objasni službena stajališta, oni dobiju odgovor “pratite i zauzmite stajališta Europske unije”.

Dakle, mi često uopće nemamo svoj stav, jer očito nemamo vlastitu vanjsku politiku! Da, i do mene stižu ovakve informacije i iz Europske komisije i od naših ljudi koji rade u Bruxellesu. Upravo o tome govorim kad kažem da naša vanjska i europska politika mora biti puno asertivnija. Što to znači pratiti stajališta Europske unije? Pa u jednoj raspravi možete imati desetak, pa i više različitih stajališta, kako onda možete dati naputak da se “prati stajalište Unije”?

Ta stajališta se upravo kristaliziraju u raspravama koje spominjete i mi u tijeku tih rasprava moramo imati svoj stav. Ovi detalji govore da još nemamo zrelu svijest da smo dio Unije, da se od nas sada ništa ne traži, osim što se traži da se ponašamo kao punopravna članica.

Da imamo vlastita stajališta, da ih bistrimo u zajedničkim raspravama, da se borimo za vlastite interese, dakle da se ponašamo kao odgovorna država. Kako bismo se tako ponašali, jednostavno moramo znati što želimo. Moramo imati strategiju koju nemamo, moramo imati zadane ciljeve kojih nemamo, moramo znati s kojim ćemo se državama prirodno grupirati u ostvarivanju tih ciljeva…

Primjerice, moramo imati jasno stajalište o europskoj politici u konkretnom pitanju migracija, imati stav i prijedlog buduće europske politike zaštite Jadrana ili stav prema gospodarskom pojasu u Jadranu. Isto tako moramo imati čvrst stav o onome što predlažemo i kakve studije stoje iza naših stavova o ispitivanju podmorja u Jadranu.

Trenutno ne vidim da imamo jasne stavove o ovim i brojnim drugim pitanjima. Treba nam jasna strategija razdoblja nakon pristupanja u EU, a i općenito razvojna strategija države.

Dakle, mi nemamo ono osnovno: strategiju razvoja Hrvatske…
– Nedostaje nam strategije, baš kao što nam nedostaje strateškog promišljanja, a za to nam treba opći nacionalni konsenzus. Taj konsenzus treba postići na način da se u strategiju uključe ne samo svi politički čimbenici, nego svi oni kojih se to tiče.

Dakle, uz državnu administraciju, akademija i sveučilišta te stručna javnost s jedne strane, a s druge radnici, poljoprivrednici, ribari, obrtnici i poduzetnici, sindikati i svi ostali dionici života u Hrvatskoj. Tek tada možemo krenuti na provedbene mehanizme. Mi danas nemamo niti uzajamnu povezanost u ostvarenju nekih odluka.

Djelujemo kao sustav paralelnih silosa među kojima nema interakcije. To je u teoriji novog menadžmenta, odnosno menadžmenta za promjene, i u praktičnom životu jedan od temeljnih uzroka neučinkovitih sustava. Vlada ili ministri donesu neku odluku koja nije usklađena s ostalim zainteresiranim strankama na koje ona ima učinak, a u kojoj na nižim razinama ne znaju ništa. A oni tu odluku moraju provesti! Dakle, nedostaje nam i horizontalna i vertikalna koordinacija.

Odakle krenuti u osmišljavanje konkretne strategije?
– Od vrha. Od Vlade. Dakako, i osobno sam voljna i uključiti se i pokrenuti rad na donošenju strategije razvoja države jer bez toga ne znamo kamo idemo. Između ostalog, nedostaje nam i strategija obrane i nacionalne sigurnosti, ona se trenutno radi u jednom ministarstvu, a nitko od nas ostalih nije uključen u njezinu izradu.
Da bi izradili strategiju obrane i nacionalne sigurnosti nakon što smo ušli u NATO i u Uniju, moramo uključiti sve moguće čimbenike našeg društva. Isto tako i kad je riječ o općoj razvojnoj strategiji države. Kako bismo sve to pokrenuli, na samom početku nedostaje nam snažna informativna kampanja koja bi pokrenula i angažirala sve zainteresirane. Kampanja koja bi pokazala da se strategija razvoja naše države tiče svakoga od nas.

U posljednje vrijeme često ističem činjenicu da smo se svi fokusirali samo na “izlaz iz krize”, a nama zapravo treba puno dalekosežniji pogled u budućnost. Mi zapravo moramo definirati viziju gdje vidimo Hrvatsku za pet, petnaest ili pedeset godina, te se usredotočiti na put kojim trebamo ići kako bismo ostvarili zacrtane ciljeve.

Bojim se da mediji dosta površno prate niz Vaših inicijativa i da se upravo to dogodilo i s inicijativom povezivanja Jadrana i Baltika o kojoj ste nedavno govorili. O čemu se konkretno radi?
– Osobno, Hrvatsku vidim primarno u srednjoeuropskom okruženju, vidim je usidrenu u srednjoj Europi. Na tom se području, naime, nalaze države s kojima dijelimo iste vrijednosti, političke stavove, primjerice u području sigurnosne politike, a u isto vrijeme imamo niz mogućnosti za gospodarsko povezivanje. Osim toga, države na toj uspravnici čak i u uvjetima krize bilježe rast i to otvara prostor za uključivanjem i hrvatskoga gospodarstva.
Pogledajmo Slovačku, koja je, usporedimo li je po veličini i broju stanovnika s Hrvatskom, jako dobar primjer. Upravo za mojeg posjeta Slovačkoj tamo je boravio i francuski predsjednik
Hollande, koji je sa sobom doveo četiri stotine francuskih gospodarstvenika koji će otvoriti 40 tisuća novih radnih mjesta.

Kako to može Slovačka, a ne i Hrvatska? Kako je uopće moguće da godinama ne stižu takve vijesti iz Hrvatske, koja ima cijeli niz prednosti koje brojne druge zemlje nemaju?

Pred nama stoje brojni poslovi i nisam sigurna da su tu dovoljne tek djelomične reforme ovog sustava. Nadalje, treba prestati govoriti o bolnim reformama, jer zapravo je riječ o potezima koji će ljudima olakšati bol i omogućiti da bolje žive.

Te reforme koje su nužne ovoj zemlji, a uporno ih nema, mogu biti bolne jedino za Vladu, koja će morati pronaći alternativne puteve financiranja nekih potreba koje se više na ovaj način ne mogu financirati. Te reforme su put za bolji život ovog naroda i to narodu treba reći.

Uređena javna administracija svakako je bolan potez za svaku vladu, ali je sjajna vijest za sve naše građane. Tako da mi se čini da izrazom “bolne reforme” plašimo građane, umjesto da im objašnjavamo da te reforme upravo njima idu u korist.

Makedonski predsjednik ovih dana ističe kako se kod njih u jednom danu, samo na jednom mjestu i za mali iznos novca može danas otvoriti tvrtka koja odmah može početi s radom. Uvođenje takve prakse kod nas ne bi bilo “bolna reforma”.

To uključuje i borbu protiv korupcije?
– Apsolutno, ali ta borba ne smije paralizirati rad javne uprave. Danas se, nažalost, osjeća atmosfera straha u kojoj se brojni čelnici javne uprave boje donositi odluke, kao što se paralelno s tim stvara i antipoduzetnička klima u gospodarstvu. Dakle, borba protiv korupcije mora biti permanentna i mora se transparentno odvijati na svim razinama, ali i vrlo odgovorno, na način da ne koči gospodarstvo i donošenje odluka na svim razinama.

Vratimo se povezivanju Baltika i Jadrana…
– Gospodarsko povezivanje i sigurnosna pitanja u današnjim nestabilnim vremenima otvaraju perspektive suradnji država na potezu između Jadrana i Baltika. Hrvatska se u današnje vrijeme novih ugroza mora usidriti u jedno stabilno sigurnosno područje i o tome valja posebno voditi računa. Osim toga, mi od tih država možemo učiti u nizu područja.

Primjerice, Litva je napravila plutajući LNG terminal, a mi već godinama ne znamo što ćemo s našim LNG terminalom na Krku. Litvanska predsjednica sama ističe kako upravo hrvatski državljani čine 30 posto zaposlenika koji su radili na izradi njihova LNG terminala. Dakle, kad evidentno imamo ljude koji znaju to raditi, zbog čega im država ne pruži priliku da naprave u Hrvatskoj ono što znaju raditi u Litvi?

Zatim, energetska suradnja. Energetska stabilnost je za svaku državu iznimno važna, a u ovim vremenima krize na istočnim granicama Europske unije vitalno je važno osigurati izvore energije za naše gospodarstvo. Stabilne izvore energije koji neće ovisiti o političkom razvoju situacije, niti o političkim ucjenama bilo koga. Energetska stabilnost jedan je od važnih preduvjeta nacionalne neovisnosti i o tome valja voditi računa.

U tom kontekstu sudjelovat ću kao gošća i na sastanku predsjednika zemalja koje čine Višegradsku skupinu. S obzirom na kompatibilnost naših gospodarstava, vidim veliku mogućnost da se ulaganja u te zemlje počnu prelijevati i u našu zemlju.

Bivši predsjednik Josipović ovih dana ne bez ironije ističe da mu je drago da ste poput njega prepoznali stratešku važnost regije i regionalne politike za Hrvatsku, pa su neki analitičari počeli zaključivati da nema bitnije razlike između Vaše i njegove regionalne politike. Ima li razlike?
– Nikada nisam umanjivala važnost politike prema susjedstvu.
Imamo odgovornost za sigurnost i stabilnost jugoistočne Europe. Međutim, uvijek sam isticala i ističem, Hrvatska ne smije sebe samu zaključati u jugoistočno susjedstvo. Hrvatsku vanjsku politiku vidim puno ambicioznije od njezine regionalne dimenzije.

Vidim je puno otvoreniju i puno ambiciozniju od stalne koncentracije na tzv. regiju – izraz koji mi je posebno mrzak jer što on zapravo znači? Koji se to još dio Europe naziva “regijom”?

Ne gura li nas to u neki prostor kojem se pokušava dati kakvo-takvo ime da bi se on smatrao političkom jedinicom? Nikada ne bih podržala politiku koja nas zatvara samo u svoje vlastito dvorište.

Pogotovo ne takvu “regionalnu politiku” koja se svodi na protokolarne susrete u kojima u pravilu nema razgovora kojima se rješavaju otvorena pitanja.

Ono što smo dosad vidjeli jest samo privid dobrih odnosa, a ne suštinski dobre odnose u kojima smo rješavali probleme. Pogledajte i pobrojite probleme prije pet godina i danas i vidjet ćete kako su gotovo ista pitanja i dalje otvorena. Tako nismo riješili niti pitanja nestalih, niti granična pitanja, niti pitanje arhiva...

Kažem “da” dobrosusjedskim odnosima, “da” stabilnosti i prosperitetu jugoistočne Europe, “da” suradnji u svim područjima, “da” rješavanju otvorenih pitanja i podvlačenju crte pod prošlost. I kažem čvrsto “da” okretanju ka budućnosti.

Ali isto tako kažem “ne” pometanju problema pod tepih, “ne” uskrsavanju duhova prošlosti koji narušavaju međunacionalne i međudržavne odnose i “ne” destabilizaciji prostora jugoistoka Europe.

Da, u mandatu Ive Josipovića išlo se i pjevati i plesati u Beograd i napadno se isticala privrženost ne toliko ukupnoj regiji koliko Beogradu kao metafori jugonostalgije, a pritom nismo riješili ni jedno otvoreno pitanje. Pogotovo ne osnovna, granična pitanja. To vrijedi i za naš odnos prema Crnoj Gori.

Što u tom smislu i u tom kontekstu donosi Vaša regionalna politika?
– Upravo to da svaki razgovor i svaki susret mora biti usmjeren prema rješavanju otvorenih pitanja, inače ni taj razgovor ni taj susret nemaju nikakvog smisla.

Moram reći kako nisam pristaša susreta koji će biti čista evidencija, ti susreti u kojima jedni drugima ističemo kako smo si dobri, a paralelno uz nas stoje otvorena pitanja koja ne diramo, ne samo da nemaju smisla, nego stvaraju i krivi dojam. Stvaraju dojam da nam otvorena pitanja i nisu osobito važna.

I što više izbjegavate razgovarati o tome, to problemi postaju sve veći i puno ih je teže rješavati za pet godina negoli prije pet godina. Razgovori na toj razini moraju biti dobro pripremljeni, ti razgovori moraju služiti da se razgovara o otvorenim pitanjima i da se definiraju koraci kako doći do rješenja.

Dakle, treba tražiti rješenja graničnih pitanja. Ako se o njima ne želi razgovarati, onda treba razmisliti o njihovu rješavanju pred međunarodnim sudom, na temelju međunarodnog prava.

TIHOMIR DUJMOVIĆ

Clinton nahvalio Kolindu: Pratio sam je, ona odlično predstavlja Hrvatsku! Ugledajte se na nju


Bivši američki predsjednik Bill Clinton u Srebrenicu je stigao kao osobni izaslanik sadašnjeg predsjednika Baracka Obame.

Budući da je fokus s odavanja počasti žrtvama skrenuo napad na srbijanskog premijera Aleksandra Vučića, situaciju je komentirao Clinton.

“Prije svega žalim zbog toga. Vjerujem da je možda došao malo kasnije, nakon što je počela molitva, ili da je samo išao na komemoraciju, ovo se ne bi dogodilo. Mislim da je ljudima ipak bilo drago da je bio na komemoraciji, ali da ništa od onoga što je bilo rečeno tamo, ova ovdje gomila ljudi nije čula i onda su ostali u šoku kad su ga vidjeli. Ipak mislim da je gradonačelnik Srebrenice napravio dobar potez kada ga je pozvao”, rekao je Clinton za RTL.

“Čuli ste šta je rekao kako je ostao živ prije 20 godine, a vršnjaci koje je znao su pobijeni, kao i članovi njegove obitelji. Ipak, preuzeo je na sebe rizik pozivanja, a premijer Vučić na sebe rizik dolaska. I to je neki početak, i to je jako važan. Moja jednostavna poruka, stoga, glasi: drago mi je da su uspjeli očuvati mir, drago mi je da su uspjeli očuvati demokraciju, drago mi je da su uspjeli očuvati ovo sjećanje na srebreničku tragediju”, dodao je.kolinda, srebrenica 2, cvijeće

Upitan kako u očuvanju mira i stabilnosti u regiji vidi ulogu Hrvatske, Clinton je odgovorio:

“Prije svega, vaša je predsjednica ovdje danas održala izvrstan govor. Mislim da jako dobro predstavlja Hrvatsku na mjestima koja sam mogao pratiti. Budući su Hrvati populacijom manja među trima zaraćenim stranama u BiH, budući da ste mnogo propatili u balkanskim ratovima, mislim da ste u jedinstvenoj poziciji da podržavate hrvatskog predstavnika u Predsjedništvu BiH, a onda da utječete na mišljenje bosanskih Srba i Bošnjaka, da im date predodžbu koliko nova i drugačija budućnost može biti ako djelujemo zajedno, umjesto da se cijelo vrijeme sukobljavamo jedni s drugima”.

Upitan kako u očuvanju mira i stabilnosti u regiji vidi ulogu
Hrvatske, Clinton je odgovorio:
“Prije svega, vaša je predsjednica ovdje danas održala
izvrstan govor. Mislim da jako dobro predstavlja Hrvatsku
na mjestima koja sam mogao pratiti. Budući su Hrvati
populacijom manja među trima zaraćenim stranama u BiH,
budući da ste mnogo propatili u balkanskim ratovima,
mislim da ste u jedinstvenoj poziciji da podržavate
hrvatskog predstavnika u Predsjedništvu BiH, a onda da
utječete na mišljenje bosanskih Srba i Bošnjaka, da im date
predodžbu koliko nova i drugačija budućnost može biti ako
djelujemo zajedno, umjesto da se cijelo vrijeme
sukobljavamo jedni s drugima”.