Grad poznat po najokorjelim cetnicima iz drugog svjetskog rata.

Pa da pomognem Zadar, obzirom da je forum isposlovan od strane bosnjackog dijela a prvenstveno gospodina iz Teocaka, red je i od mene da dam svoj doprinos.A i malo novine nam ne skodi.

Nemam ja ništa protiv , samo naprijed .

Šekovići su općina u sjeveroistočnoj BiH, koja administrativno pripada entitetu Republika Srpska. Općina spada u najnerazvijenije općine u BiH.Geografija [uredi - уреди]

Nalaze se u istočnoj Bosni, između Zvornika, Vlasenice, Živinica i Kladnja. Na području općine prevladavaju šume, pašnjaci, oko rijeke Drinjače postoji i nešto obradivog zemljišta. Otežavajuća okolnost za razvoj Šekovica je udaljenost od tranzitnih prometnica.
Stanovništvo [uredi - уреди]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva, 1991. godine, općina Šekovići imala je 9.639. stanovnika, raspoređenih u 34 naselja.

Nacionalni sastav:

Srbi - 9.086 (94,26%)
Muslimani - 328 (3,40%)
Hrvati - 11 (0,11%)
"Jugoslaveni" - 116 (1,20%)
ostali - 98 (1,03%)

Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 10.570

Srbi - 10.241 (96,88%)
Muslimani - 286 (2,70%)
Hrvati - 6 (0,05%)
"Jugoslaveni" - 2 (0,01%)
ostali - 35 (0,36%)

Naseljena mjesta su:

Akmačići, Ašćerići, Bašići, Betanj, Bobari, Čanići, Đurići, Dobrić, Džanojevići, Javor, Kalabače, Kaštijelj, Korijen, Markovići, Milovanovići, Papraća, Petrovići, Plazače, Pobedarje, Podpola, Raševo, Šekovići, Selište, Strmica, Stupari, Sučani, Tepen, Trnovo, Tupanari, Udbina, Velika Njiva, Vidakovići Vrela, Vrelo i Zupci.

Smatra se da općina trenutno ima oko 8.000 stanovnika. Većina onih koji su napustili Šekoviće iselili su se u Srbiju, dobar dio radno sposobnih muškaraca je na rad otišao u Rusiju, jedan dio radi u Crnoj Gori, a manji dio je utočište našao u zemljama zapadne Europe i prekooceanskim zemljama. Preostali stanovnici uglavnom su na rubu egzistencije, bez mogućnosti zapošljavanja. Velik broj ljudi koji su se iselili iz Šekovića dolazi u mjesto za vrijeme praznika i godisnjih odmora, tako da mjesto tijekom ljeta i prvog dijela siječnja oživi. Sela u okolini naseljenog mjesta Sekovici su uglavnom napustena, izuzev nekoliko sela koja opstaju zahvaljujuci stocarstvu. Procjenjuje se da je oko 70 procenata stanovnistva nezaposleno.
Uprava [uredi - уреди]

Po procjenama OSCE općinska uprava ima prevelik broj zaposlenih neodgovarajuće stručne spreme. Neophodno je izvršiti temeljnu i radikalnu reformu općinske uprave, po uzoru na općinsku upravu koja postoji u zapadnoj Europi, jer zbog malog proračuna općina nije u stanju financirati sadašnju općinsku upravu. U poslednje dvije godine, zahvaljujuci naporima nacelnika opcine i OSCE smanjen je broj zaposlenih, pa trenutno opcinska uprava u Sekovicima ima 25 zaposlenih, i cetiri funkcionera. Funkcioneri su nacelnik opcine, zamjenik nacelnika, predsjednik i potpredsjednik Skupstine opcine.
Historija [uredi - уреди]

Smatra se da su općinu Šekovići naselili stanovnici istočne Hercegovine, s područja Gacka i Nevesinja. Prije drugog svjetskog rata Sekovici kao naseljeno mjesto nisu postojali. Postojala je samo zandarmerijska stanica. Sela u okolini Sekovica su bila gusto naseljena. Nakon drugog svjetskog rata polovinom sedamdesetih godina dolazi do razvoja opstine Sekovici. Otvorene su fabrike FON, Mermer, Elastik, Zanus, izgradjen je srednjoskolski centar, vrtic, Dom kulture, izgradjuju se stambene zgrade. U zabrike su zaposljavani stanovnici okolnih sela, koji su nakon zaposlenja pravili stambene objekte, pa Sekovici pocinju dobijati konture urbane sredine
Privreda [uredi - уреди]

Slabo razvijeno, postoji nekoliko boljih privrednih subjekata, ostatak uglavnom ne radi. Nekoliko tvrtki za obradu drva radi dosta uspješno. Postoje izuzetni uvjeti za razvoj seoskog, samostanskog i lovnog turizma, te stočarstva i voćarstva. Općina u suradnji s NVO CAM Šekovići i turistickom organizacijom RS pokušava zainteresirati više stanovnika regije za mogućnosti koje pruža općina. Najveći problem za razvoj turizma je nedostatak smještajnih kapaciteta
Znameniti ljudi [uredi - уреди]

Miloš Zekić, partizanski general-potpukovnik, smatra se šekovačkim Ataturkom (ocem Šekovića).
Risto Vidaković, fudbaler, igrao u Crvenoj Zvezdi i Betisu, ima preko 30 nastupa za reprezentaciju SR Jugoslavije. Rođen je u selu Vidakovići, opština Šekovići

Spomenici i znamenitosti [uredi - уреди]

Pravoslavni manastir Lovnica iz 16. stoljeća, nalazi se 2 kilometra od centra Šekovića. Pravoslavni manastir Papraća, iz 14. stoljeća nalazi se 15 kilometara od Šekovića prema Zvorniku. Partizansko spomen obilježje nalazi se pokraj samostana Lovnica, 2 kilometra od Šekovića
Obrazovanje [uredi - уреди]

OŠ Jovan Dučić
srednjoškolski centar Petar II Petrović Njegoš.

Kultura [uredi - уреди]

omladinska organizacija NVO "CAM" Šekovici

Omladinska organizacija NVO CAM Sekovici je 27.08.2006. organizovala koncert grupe Osvajaci u Sekovicima. U oktobru je organizovala festival za djecu. Ovaj festival je podrzala italijanska nevladina organizacija CISP.
Sport [uredi - уреди]

Nogometni klub "Omladinski fudbalski klub Šekovici"
stolnoteniski klub Elan
tekvando klub.