HercegBosna.org

Melcher

Sve o Teočaku mom. :zubati

Evo, ja cu krenuti, bio bi red, jelte.

Teočak je naselje i sjedište istoimene općine u Tuzlanskom kantonu, Bosna i Hercegovina. Općina je osnovana nakon referenduma 1992. godine na kome su se građani opredijelili da se odvoje od općine Ugljevik. Općina Ugljevik je pripala entitetu Republika Srpska, a novoosnovana općina Teočak Federaciji BiH. Teočak je smješten na sjeveroistočnim padinama planine Majevice, na nadmorskoj visini od 300 do 600 metara. Čini ga više naselja: Tursunovo Brdo, Stari Teočak, Bilalići, Uzunovići, Jasenje, Ogorelica, Jasikovac, Husejnovići, Centar i Sniježnica.

Godina popisa --> 1991.

Bosnjaci: 2.831 (98,95%)

Srbi: 15 (0,52%)

Hrvati: 2 (0,06%)

Jugosloveni 10 (0,34%)

Ostali 3 (0,10%)

Glazbenik

Najznačajnija osoba za općinu Teočak je:

Hajrudin Mešić zvani Kapetan Hajro i Zmaj od Majevice (1. siječnja 1959. - 30. listopada 1992.) bio je pripadnik Armije RBIH tijekom agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Brigadni general Hajrudin Mešić, rođen je u selu Srednja Trnova, općina Ugljevik. Osmogodišnju školu završio je u Srednjoj i Donjoj Trnovi.

Po završetku osnovne škole pohađao je i završio podoficirsku školu JNA u Sarajevu. Tokom službe u JNA, izvanredno je završio vojnu akademiju JNA u Beogradu i dobio čin kapetana.

Sa suprugom Radenkom ima kćer Lejlu i sina Zlatka. Zadnje službeno mjesto u JNA mu je bilo u Karlovcu u Hrvatskoj. JNA i Hrvatsku napušta i vraća se u Ugljevik za zapovjednika policije, a zatim u rodni kraj Srednju Trnovu, Snježnicu i Sapnu, da bi nakon toga otišao na prve linije sjeveroistočne Bosne.

Bio je član Patriotske lige od njenog osnutka, organizator i vođa oružanog otpora protiv agresije na Bosnu i Hercegovinu na prostorima Zvorničke i Ugljevičke općine.

Tijekom rata obavljao je niz visokih zapovjednih dužnosti, među kojima su: zapovjednik Teritorijalne obrane Ugljevik - Teočak i komandant 1. teočanske brigade. Poginuo je 30. listopada 1992. godine u selu Nezuk. Poslije ovoga 1. teočanska brigada dobiva naziv brigada Hajrudin Mešić.

Posthumno je odlikovan Ordenom narodnog heroja oslobodilačkog rata Armije RBiH.
slika

http://bs.wikipedia.org/wiki/Hajrudin_Me%C5%A1i%C4%87

Glazbenik

Teočak je smješten na sjeveroistočnim padinama planine Majevice, na nadmorskoj visini 200 - 600 metara. Područje Teočaka čini više naselja i to: Stari Teočak, Bilalići, Husejnovići, Jasikovac, Centar i Sniježnica. Sva ova naselja su i džemati koji imaju po jednu izgrađenu džamiju, izuzev Starog Teočaka koji ima dvije džamije, tako da je ukupan broj džamija u Teočaku 7 (sedam). Medžlis IZ-e Teočak posjeduje još i 8 (osam) mesdžida i 4 (četiti) mekteba.

Teočak je u dalekoj prošlosti imao vrlo važnu ulogu zbog svoje tvrđave i strateškog položaja. Smješten je tako da se iz Teočaka vide Drina i Sava, Bijeljina i Brčko i još mnoga naselja Semberije i Posavine.

U Starom Teočaku su ostatci stare tvrđave, a uz nju i naselja. Pod starom tvrđavom je džamija za čiju gradnju se spominje ime sultan Fatiha Mehmeda II, poslije zauzimanja tvrđave od Ugra početkom 1474. godine ili 894. godine po Hidžri, kad se u turskoj vlasti spominju tuzlanska područja. Ako se uzme da je Teočak pao pod tursku vlast 1474. godine/ 894. godine po Hidžretu, i datum podizanja džamije pod tvrđavom koju godinu kasnije, onda je džamija stara preko pet stotina godina. Ova džanija nosi ime “Fethija”.

Stara džamija Fethija smještena je u podnožju stare tvrđave, na uzvisini između obronaka Točila, Medića, Tursanovog brda i Grahovišta, za čiju gradnju se spominje, kao što je to prethodno spomenuto, ime sultana Fatiha Mehmeda II, poslije zauzimanja tvrđave od Ugara 1474. g., odnosno 894. godine po Hidžri.

Međutim na ploči 80 cm x 50 cm uokvirenoj drvenim okvirom-ramom, stoji napisano: “Ova časna džamija postoji i služi od 1548. godine naše ere, a po Hidžretu od 968. godine. Osvojena od Mađara i uspostavljena po sultanu Bajazidu II.

Registrirana je kod Zemaljskog zavoda u Sarajevu kao kulturni spomenik. Pod zaštitom je države od 1959 godine.

(Literatura : “Istorija “- kod Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Sarajevu N.R.BiH.)

Dimenzije džamije su 15m x 8,60 m. Zidana je kamenom, zidovi su debljine 80 cm, a pregradni zid je debljine 100 cm. Prozori su u prizemlju, ima ih 8 (osam), po tri sa strana i dva sa čela. Dimenzije prozora su 85 cm x 14o cm . Na prozorima sa spoljne strane su ugrađene u zid željezne šipke promjera 20 mm, postavljene u vodoravni položaj, paralelno, sa razmakom po 20 cm jedna od druge, a gornji prozori su uži s lukom u gornjem dijelu, dimenzija 60 cm x 120 cm i ima ih 10, bez željeznih šipki. Džamija je pokrivena sitnim crijepom tzv. “biberom”.

Munara džamije Fethije je drvena, izvedena iz krova džamije. Munara je pokrivena bakrom, na čijem vrhu se nalazi alem. Ispod samog krova munare se nalaze mali prozorčići koji se mogu otvarati, a kroz koje je mujezin učio ezan. Visina munare, počevši od osnove sa mahfila pa do vrha alema je 16,70 metara.
http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=394

Grb Teočaka:
slika

Melcher

Rahmetli Hajro kapetan Mesic je nesto najvrijednije sto je ovo malo mjesto iznjedrilo...

mario_cro

Čak ste imali i dva Hrvata..

ManInBlack · **Pridružen/a:** 14 ruj 2009, 17:26 **Postovi:** 12615

Ima li su oni nekada i franjevački samostan ;)

emt · **Pridružen/a:** 01 kol 2011, 22:13 **Postovi:** 5790

Sniježnica je jezero u Bosni i Hercegovini i nalatzi se na nekih 30 km od Tuzle, u pravcu Bijeljine. Jezero je akomulacionog tipa i napravljeno za potrebe termoelektrane u Ugljeviku. Najveća dubina jezera iznosi 62 metra[1]

slika

Želite li ugodne trenutke provesti na planini Majevica, zaputite se na jezero Sniježnica kod Teočaka. U čistom i mirnom ambijentu možete ploviti, pecati, kupati se i zabaviti u mirnom i očuvanom ambijentu u srcu ove planine.

Samo ime jezera asocira na niže temperature i ambijent koji opušta, a nalazi se na nekih trideset kilometara od izlaza iz Tuzle, na području općine Teočak. Jezero je okruženo zelenilom te kao takvo pruža idealno mjesto za odmor i zaštitu od sunca. Najveća dubina jezera iznosi 62 metra i osim što je idealno za kupanje ambijent koji ga okružuje omogućava vam lijepo opuštanje uz roštilj.

Jezero je izgrađeno za potrebe TE u Ugljeviku. Puni se vodom iz Rastošničke rijeke, a voda se ispušta u rijeku Janju. Nalazi se na površini od 172 hektara, a maksimalna dubina mu je 49 metra.

Sniježnica se konstantno poribljava. Brigu o ribljem fondu vode Sportska ribolovna društva “Šaran” iz Teočaka i “Škobalj” iz Sapne. Ribe koje se mogu uloviti u jezeru su babuška, škobalj, šaran, štuka pastrmka, som, smuđ… U jezeru su zabilježeni i primjerci rakova što govori o čistoći vode.

slika

Sve što Vam treba je da sjednete u auto u dobrom društvu ili čak sami, spakirate osnovne namirnice, pribor za pecanje, šator, i pravac Sniježnica – za 45 minuta iz Tuzle stižete u ovaj raj

mario_cro

emt je napisao/la:

Sve što Vam treba je da sjednete u auto u dobrom društvu ili čak sami, spakirate osnovne namirnice, pribor za pecanje, šator, i pravac Sniježnica – za 45 minuta iz Tuzle stižete u ovaj raj[/b]

Zaboravila si spomenit da treba ponijet pištolj ,kalašnjikov ili nešto slično u slučaju da te medvjed napadne.

emt · **Pridružen/a:** 01 kol 2011, 22:13 **Postovi:** 5790

mario_cro je napisao/la:

emt je napisao/la:

Sve što Vam treba je da sjednete u auto u dobrom društvu ili čak sami, spakirate osnovne namirnice, pribor za pecanje, šator, i pravac Sniježnica – za 45 minuta iz Tuzle stižete u ovaj raj[/b]

Zaboravila si spomenit da treba ponijet pištolj ,kalašnjikov ili nešto slično u slučaju da te medvjed napadne.

Ma nije to zaostao kraj, tokom ljetne sezone ljudi se kupaju, imaju lokali na obali itd.
Neki poznanici su i kampovali po par dana, tvrde da su noći prijatne i svježe, a dani topli i temperatura vode idealna za kupanje.
Hranili su se u gradiću, odmor pravi.

mario_cro

emt je napisao/la:

Ma nije to zaostao kraj, tokom ljetne sezone ljudi se kupaju, imaju lokali na obali itd.
Neki poznanici su i kampovali po par dana, tvrde da su noći prijatne i svježe, a dani topli i temperatura vode idealna za kupanje.
Hranili su se u gradiću, odmor pravi.

Ma nisam ja ni rekao da je zaostao.Šalim se .. :laugh

Melcher

Jebote, ni Grude nije ravno Teocaku po pitanju etnicke homogenosti! :zubati

zlatni_ljiljan

Melcher je napisao/la:

Jebote, ni Grude nije ravno Teocaku po pitanju etnicke homogenosti! :zubati

Elhamdulillah brate ,ensarijo dobra :zubati

!

Melcher

zlatni_ljiljan je napisao/la:

Melcher je napisao/la:

Jebote, ni Grude nije ravno Teocaku po pitanju etnicke homogenosti! :zubati

Elhamdulillah brate ,ensarijo dobra :zubati

!

Sabah hajrulah talibane! :zivili

zlatni_ljiljan

Melcher je napisao/la:

zlatni_ljiljan je napisao/la:

Elhamdulillah brate ,ensarijo dobra :zubati

!

Sabah hajrulah talibane! :zivili

Allah razusum gazijo:zivili

Lebowski · **Pridružen/a:** 13 sij 2012, 17:01 **Postovi:** 12217

emt je napisao/la:

Neki poznanici su i kampovali po par dana, tvrde da su noći prijatne i svježe, a dani topli i temperatura vode idealna za kupanje.

Baš ovim riječima. :zubati

Meni je to jezero nekako hladno, i sve oko njega, u po ljeta.

Glazbenik

Najpoznatiji sačuvani srednjovjekovni utvrđeni gradovi su: Soko kod Gračanice ( 1426.), Srebrenik ( 1333.) i Teočak ( 1345.).

Najpoznatije nekropole stećaka su sačuvane na području Kladnja, Banovića, Kalesije, Živinica, Lukavca, Tuzle, Teočaka i Sapne. Mnogi stećci na ovim lokalitetima su obogaćeni zanimljivom i vrijednom ornamentikom i predstavljaju zanimljiv umjetnički izraz svoga vremena. Najčešći motivi na stećcima su: polumjesec, zvijezda, Ijiljan, sunce, križ, štit i mač. Natpisi na pojedinim stećcima su pisani bosančicom.

Postojanje franjevačkih samostana (izgrađeni su u periodu od 1378. do 1460. godine) u Gornjoj Tuzli, Tuzli, Teočaku, Koraju i drugim lokalitetima Tuzlanskog kantona svjedoči da su ovdje, pored Crkve bosanske, djelovali i franjevci, koji su na ove prostore pristigli početkom trinaestog stoljeća.
http://volimtuzlu.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=64&Itemid=64

Glazbenik

Centar Teočaka je Krstac, za čije ime je vezana legenda koja kaže: da je na jednoj uzvišici bio franjevački samostan, čiji se križ daleko vidio i da je tako dobio ime Krstac.

Priča dalje kaže, da je u samostanu bio razboj od zlata za tkanje, i kada su samostan trebali napustiti njegovi žitelji, oni su ga rasklopili i bacili u bunar koji je bio uz samostan i zatrpali ga. Žitelji samostana su nestali jedne noći, tako da lokalitet bunara nije imao tko označiti. Mnogi su poslije tragali za zakopanim zlatom, i zna se iz novijeg doba 1920. do 1925 g. da je jednom mještaninu pošlo za rukom Teočaka da na lokalitetu gdje bi trebao biti samostan, ispod kamene ploče iskopa 3 šipke zlata, teške 7 kg. Ali tadašnja vlast kada je to prijavio, oduzela mu je i rekla da se radi o mesingu i nešto mu minimalno platila.

Na Mramoru (dio Krstaca) se nalazi nekropola stećaka, sve do 1945. g. I danas se nalaze stećci na lokalitetu Bjelovnica i Begova Mejdana. Nedaleko od Mramora, između Jukanovića i Hodžića (dvije manje mahale Krstaca) nalazi se dosta velika kamena ploča, nešto koso postavljena prema sjeveru, na kojoj su uklesane potkovice konja, koziji papci, kokošije i pureće noge (pandže), od nepoznatog umjetnika kipara. Priča kaže da je tu Đerzelez Alija skočio sa svojim konjima s Kušleta, a odavde na Brezovo Polje, Nakića Kuli.

Navodi Dr. Adema Handžića u knjizi "Tuzla i njena okolina u XVI vijeku", da je džamija pod starim gradom, podignuta na temeljima franjevačkog samostana ne odgovara činjenicama.

Krstac je udaljen od Staroga grada 4 do 5 km, gdje se po svim kazivanjima kriju temelji. Kada se popravljala džamija pod Starim gradom, jedan dio temelja je iskopan, ali se ni na kakve temelje nije naišlo. Usmena kazivanja nisu tu locirala samostan. Priča se da je džamiju podigao Sultan Fatih II za posadu grada, a poslije i za stanovništvo.

Lokalitet franjevačkog samostana po svim usmenim kazivanjima i imenima zemljišta se mora nalaziti na prostoru od Mramora preko Gaja. Ilazovače, čiji je dio i Karazan i Vinograda, to je sve dužine dva kilometra, lokalitet na Krstacu. Sigurno bi arheološka ispitivanja i iskopavanja na tom lokalitetu to potvrdila.

Izvor: wikipedija

Melcher

Majevica jos uvijek nije izgubila svoju lukavost. Jednog dana prosao kraj vozila hrvatskih registracija, prevrnuto u krivini.

Kovach

Citat:

Uz godišnjicu smrti legendarnog borca Armije RBiH Hajrudina Mešića

Kad Kapetan Hajro komanduje, misliš da geler ne ubija...

Maglovito jutro 30. oktobra 1992. godine, Sapanjsku dolinu bude detonacije od Baljkovice. Vojska je tokom noći krenula šumi- Komanduje Hajro. A kad Hajro komanduje, misliš tada geler ne ubija. Gruhaju granate, čini se nebo se na zemlju obrušava. Kilometar i malo više ostalo je do Crnog Vrha. Tamo čekaju Kameničani, Srebreničani... Da su se tog dana sreli, Srebrenica se, sigurno, nikad ne bi dogodila.

No, tog dana poginuo je Hajrudin Mešić, u narodu poznatiji kao Kapetan Hajro. Poginuo je na prvoj borbenoj liniji u selu Nezuk, u pokušaju uspostave koridora ka Srebrenici kako bi spasio hiljade Bošnjaka iz srpskog obruča.

Majčin san

- Dva su događaja u ratu u kojima nisam htio uzeti fotoaparat u ruke. To je trenutak kad je preda mnom ležao mrtav Kapetan Hajro i drugi kada je pobijena tuzlanska mladost na Kapiji. Našao sam se na ratištu neposredno nakon Hajrine pogibije. Umro je na putu do ratne bolnice u Međeđi. Geler koji ga je pogodio presjekao mu je arteriju. I sad mi je slika mrtvog Hajre pred očima - prisjeća se "Avazov" fotoreporter Ahmet Bajrić Blicko, koji je u to vrijeme radio u zvorničkom Pres-centru.

Hajrina majka Zejfa se u jednom od razgovora za naš list s bolom prisjetila jutra kada je dobila vijest o sinovoj pogibiji.

- Noć uoči pogibije sanjam u mojoj kući tevhid. Na san mi dođe neka žena i donese haljine. Neki narod se skuplja. Probudim se, ne mogu više da spavam. Ujutro, čuju se detonacije oko Baljkovice. Zove nas jedna komšinica da dođemo na kafu. U meni nešto sve drhti, ne znam šta mi je. Domalo vidim dođe moj sin Hamdija i neki ljudi s njim. Presječe me. Pitam: "Šta mi je sa Hajre", a on mi veli: "Nemam ti šta, mati, kriti, Hajro je poginuo..." - riječi su uplakane majke Zejfe.

Iako je prošlo 20 godina od njegove smrti, sjećanje na Kapetana Hajru, posebno u krajevima gdje je ratovao, još je živo. U njegovom Teočaku, gdje je, kažu, "i kamen ratovao", i danas s najvećim poštovanjem njeguju uspomenu na ovog heroja.

Posljednja bitka

- Noć uoči pogibije ja sam se vratio iz Zagreba, gdje sam bio nekoliko mjeseci na liječenju. Spremao sam se da ujutro krenem i ja u Nezuk, da se pridružim Kapetanu, ali je došla strašna vijest o njegovoj pogibiji. Ne znam kad sam se u životu osjećao bespomoćnije - kaže nam Kapetanov nasljednik na čelu Teočanske brigade Dževad Avdičević Babak.

Rijetku Hajrinu ratnu fotografiju i, prema svoj prilici i posljednju, Ahmet Bajrić Blicko napravio je dva mjeseca prije Kapetanove smrti u Zagrebu. Kapetan Hajro se, naime, krajem avgusta našao u posjeti teočanskim ranjenicima. Ubrzo po povratku počeo je planirati bitku za koridor prema Srebrenici, koja je, nažalost, bila i njegova posljednja bitka.

Neustrašiv komandant

Oni koji su poznavali Kapetana Hajru znaju da je bio neustrašiv komandant, ali i profesionalac kakav se u proteklom ratu rijetko mogao sresti. U sjeveroističnoj Bosni zasigurno nije postojala osoba koju je narod toliko volio i poštovao kao što je to bio Kapetan Hajro. Ostat će upamćen kao oficir koji se strogo držao odredbi Ženevskih konvencija.

Rahmet mu dusi.

osa

bio u zagrebu na liječenju, ma da li je to moguće, kod mrskih ustaša....

Lebowski · **Pridružen/a:** 13 sij 2012, 17:01 **Postovi:** 12217

Tamo su svi ustaše.

osa

Lebowski je napisao/la:

Tamo su svi ustaše.

tko god je mogao pojesti malu gavrilovićevu paštetu i četvrt kruha, po datumu vidim da se čovjek liječio u zagrebu nakon "dogovorau karađorđevu", nešto mi tu smrdi, da ga liječe oni koji su odlučili podijeliti bih i istrijebiti bošnjački narod, nekako mi nema logike.....

Lebowski · **Pridružen/a:** 13 sij 2012, 17:01 **Postovi:** 12217

Zato što nije tako bilo.

osa

Lebowski je napisao/la:

Zato što nije tako bilo.

šta, da se čovjek liječio u zagrebu ili da je tuđman dijelio bih...šalim se lebi, ali volim istaći ovakve nelogičnosti ekipi koja priča o podjeli bih...

HercegBosna.org

Teočak

Online