Da, i ja se moram ograditi jer nisam pročitala knjigu, ali po meni to je metodološka pogreška. Ne možeš lutati, moraš odrediti mjesto, vrijeme i temu i držati je se.
Dalje, ovo oko državnosti što si spomenuo ranije referirajući se na polemiku. Mogao bi naći argumente i za jedno i za drugo.
Najrealnije, Hrvatska nije imala državnost prije 1918., imala je autonomiju u nastavi i bogoštovlju, tj. u obrazovanju i vjerskim pitanjima te djelomično fiskalnu autonomiju.

Dakle, to što je ta autonomija vrlo ograničena argument je za Kasapovićku, a to što je to banska ingerencija argument je za Goldsteina.
Dakle, tu su oboje na neki način u pravu jer (ne)tolerancija prema jednoj vjerskoj manjini uvijek ovisi i od neposredne okoline kao i od šireg okvira. Gdje je širi okvir AU, a uži prvenstveno Hrvatska i Slavonija.
Nijedno se ne može isključiti kao politički i društveni faktor, samo je pitanje što je u promatranom trenutku važnije.

I ono što mi je još važno da kažem, kada Goldstein u polemici napominje, referirajući se na primjer Kasapovićke da u SSSR-u nije bilo holokausta, da društveni fenomeni nikada u povijesti nisu na dva mjesta dali isti rezultat, to jest točno.
Ali nije rekao da je primarni zadatak povjesničara da objasni i pojasni zašto na jednom mjestu imamo jedan, a na drugom drugi rezultat. Naravno, ne u ovoj knjizi jer knjiga nije o tome.
I nadam se da dio o atisemitizmu u NDH stvarno nije manji obimom od dijela koji je posvećen antisemitizmu u RH, kao što tvrdi Kasapović, jer to mi je skandalozno.
Ako je tako, to je izlaženje izvan svih okvira objektivnosti.