HercegBosna.org

joe enter · **Pridružen/a:** 30 lip 2009, 17:35 **Postovi:** 10750

U hrvatskomi srpskom jeziku postoji reč "opskrbiti" u značenju nabaviti nešto ili zbrinuti nekoga.
U Hrvata postoji i reč "skrb" u smislu glagolske imenice , ali ta reč u svim srpskim a i hrvatskim srednjovekvonim spisima znači "tugu i tugovanje".
Ono kao kad je umro taj i taj bila je velika skrb.

Zaista je fascinantno da smo to prvotno značenje izgubili , i još fascinantnije kako je skrb prešla iz tuge u nabaviti i brinuti se za nešto.

dane-croatia

Hrvatski jezik, makar se u poviesti razciepio na tri okvirne narječne cjeline (što postoji i kod drugih naroda), ta narječja ne čine samo jedan hrvatski jezik zbog toga što su u svim tim narječjima pisci i govornici svoj jezik nazivali hrvatskim ili sebe Hrvatima, već i u tome što su se međusobno dopisivali i čitali međusobno svoja književna djela, bez da se moraju prevoditi sa štokavskog na kajkavski ili s čakavskog na kajkavski.
Po tomu je zanimljiv Međimurac Juraj Zrinski, koji se dopisivao s dubrovačkim piscem Dominkom Zlatarićem i čitao njegova djela pisana dubrovačkim štokavskim narječjem (Dinko Zlatarić (1558-1613) ,,Elektra... iz veće tuđieh jezika u hrvatski izložena''). Tu također valja napomenuti i vezu Jurja Zrinskog s čakavskim piscem Brneom Karnarutićem koji spjev ,,Vazetje Sigeta grada'' posvetio njemu u čast.
S druge strane veze dubrovačkih pisaca sa Srbima u prošlosti su gotovo nikakve ili bolje reći nikakve. Te su Srbi više nego izričitao prije 19.st. tvrdili da dubrovačko nerječje nema veze sa srbskim jezikom (primjer vojvođanskih Srba).
Srpski književni povjestničar i kritičar Jovan Skerlić, za kojega nipošto ne bismo mogli reći da je bio naklonjen Hrvatima, u djelu Istorija srpske književnosti iz 1914. je napisao ovo: „Dalmatinska, a naročito dubrovačka književnost bila je od velikog uticaja za stvaranje hrvatske književnosti. […] Za tu književnost (dubrovačku i dalmatinsku) u Srba se gotovo nije znalo, i ako ju je ko od obrazovanijih Srba poznavao, nije je smatrao svojom.“

Instruktor mi je ukazao na ovu vrlo poučnu poveznicu:
https://narod.hr/kultura/marito-mihovil ... ubrovnikom

Instruktor

Odličan Ante Beljo o borbi institucija EU glede hrvatskog jezika, https://narod.hr/hrvatska/ante-beljo-ka ... -zajednica

"Unatoč tomu što su engleski, francuski i njemački službeni jezici u svim izvršnim tijelima EU, i što bi trebali biti ravnopravni, kritičari ističu da je 88 posto sadržaja na europskim službenim portalima samo na engleskom. Godine 1986. 58 posto svih dokumenata izvorno su pisani na francuskom, a 2008. godine 72 posto dokumenata izvorno su pisani na engleskom, koji je de facto postao službeni jezik Europske unije. Unatoč tome što Europska komisija godišnje troši više od 1,1 milijardu eura na prijevode, i zapošljava oko 2500 prevoditelja, mnogi engleski dokumenti ostaju neprevedeni, pogotovo ako je riječ o manjim jezicima."

"Tijekom izlaganja hrvatske ministrice pravosuđa Ane Lovrin u Europskom parlamentu u ožujku 2007. godine, slovenski zastupnik Jelko Kacin simbolično je hrvatskoj ministrici htio postaviti jedno pitanje na hrvatskom jeziku, s obzirom na to, kako je rekao, da će uskoro (hrvatski) postati službeni jezik EU.

Na to je oštro reagirao britanski zastupnik Charles Tannock:

Ne mislite nas valjda opterećivati troškovima prevođenja na bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski? Zemlje Zapadnoga Balkana trebale bi prihvatiti jedan službeni jezik koji svi razumiju, srpskohrvatski!"

Izgleda da slavjanoserpska pasmina po Hrvatskoj vodi specijalni rat protiv posebnosti hrvatskog jezika, da se smanje EU troškovi prevođenja. Izgleda da su se sami popisali na jednoj deklaraciji.

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 12:12 **Postovi:** 21673

Hrvatski je službeni jezik u eu, ostali nisu.

Rika sv Vida · **Pridružen/a:** 01 kol 2020, 11:37 **Postovi:** 15863

Dok god netko namece ''srpskohrvatski'', ''jugoslavenski'' ili bilo što drugo trebamo samo inzistirat na istarskom razvodu, pojedinim zapisima dubrovacke arhive i bosanskih franjevaca.
U svima njima se spominje naziv jezika precizno kao ''hrvatski'', mnogo prije nego sto se u nekom, nama razumljivom tekstu, jezik naziva nekako drugacije.
Ako inzistiraju da naši jezici moraju imat jedno ime, to ime mora bit ''hrvatski'', nema alternative!
Uostalom hrvatski je već jedan od službenih jezika u EU, drugi nisu

Instruktor

Ceha je napisao/la:

Hrvatski je službeni jezik u eu, ostali nisu.

Mi ne znamo jel neki hrvatski slavoserb u pregovorima nešto drugačije ispregovarao.

dane-croatia

Rika sv Vida je napisao/la:

Dok god netko namece ''srpskohrvatski'', ''jugoslavenski'' ili bilo što drugo trebamo samo inzistirat na istarskom razvodu, pojedinim zapisima dubrovacke arhive i bosanskih franjevaca.
U svima njima se spominje naziv jezika precizno kao ''hrvatski'', mnogo prije nego sto se u nekom, nama razumljivom tekstu, jezik naziva nekako drugacije.
Ako inzistiraju da naši jezici moraju imat jedno ime, to ime mora bit ''hrvatski'', nema alternative!
Uostalom hrvatski je već jedan od službenih jezika u EU, drugi nisu

Osim naziv hrvatski, još bi se strogo poviestno gledano mogli rabiti nazivi slovinski, bosanski, dalmatinski, makar često puta sami pisci te nazive izjednačavaju i podređuju hrvatskom nazivu. Čak ni Srbi u Srbiji nisu za svoj jezik koristili naziv srbski jezik. Tako da čisto poviestno gledano, ako bi se i htjelo Hrvatima i Srbima nametnuti neko zajedničko ime za jezik, tada bi ono moglo imati naziv slavohrvatski ili nešto slično... Srbsko ime na hrvatskom poviestnom prostoru se rabi gotovo izključivo ili po pitanju pravoslavne vjere (srbska vjera) ili po pitanju ćiriličnog pisma u pojedinim spisima (lingua serviana).

Kaftanzoglio · **Pridružen/a:** 19 kol 2015, 11:38 **Postovi:** 3896

Ne znam baš previše tu povijest, ali znam da dijete iz Krapine ili sa Dugog otoka mora učiti hrvatski standard, dok ga dijete iz Bileće zna prirodno čim se rodi, eventualno ubacuje više riječi orijentalnog porijekla.

Sama ta činjenica iz perspektive hrvatskih jezičnih mitomana znači da nešto s hrvatskim standardom nije u redu.

Instruktor

Kaftanzoglio je napisao/la:

Ne znam baš previše tu povijest, ali znam da dijete iz Krapine ili sa Dugog otoka mora učiti hrvatski standard, dok ga dijete iz Bileće zna prirodno čim se rodi, eventualno ubacuje više riječi orijentalnog porijekla.

Sama ta činjenica iz perspektive hrvatskih jezičnih mitomana znači da nešto s hrvatskim standardom nije u redu.

Svi moraju učiti hrvatski standard da bi ga znali. A svi ga u školi i uče. Netko nauči više netko manje. Netko se mora više potruditi netko manje da bi ga svladao.

Carmello Šešelj · **Pridružen/a:** 08 stu 2012, 00:05 **Postovi:** 22976

A niko ne mora da uči srpski standard u školi da bi tečno govorio srpskim.

Instruktor

Carmello Šešelj je napisao/la:

A niko ne mora da uči srpski standard u školi da bi tečno govorio srpskim.

Mora. Ja sam npr. uzeo srpsku knjigu i dosta toga nisam razumio. A ovako kad Srbi pričaju onda ih razumijem. Ljudi se u komunikaciji prilagodbe lošijima od sebe.

Rika sv Vida · **Pridružen/a:** 01 kol 2020, 11:37 **Postovi:** 15863

Carmello Šešelj je napisao/la:

A niko ne mora da uči srpski standard u školi da bi tečno govorio srpskim.

gledao sam ja neki srpski film s nekakvim timočkim ili kosovskim dijalektom. Ništa ih se ne razumi.

Rika sv Vida · **Pridružen/a:** 01 kol 2020, 11:37 **Postovi:** 15863

To što Hrvatska ima mnoštvo dijalekata a svaki uobraženiji od književnog srpskog samo potvrđuje ovo što govorim.

Carmello Šešelj · **Pridružen/a:** 08 stu 2012, 00:05 **Postovi:** 22976

Torlački. Da oni koriste samo tri, četiri padeži, a i njih koriste nepravilno. Toj je samo deo južno od Niš, ne baš veliki deo Srbije. Dok se kod vas u Dalmaciji priča jedan jezik, u kajkavskim krajevima drugi jezik i u Slavoniji i Dubrovniku srpska ijekavica. I namerno sam napisao jezici, zato što je razlika između njih tolika da ne mislim da se radi o dijalektima.

dudu

Ne postoji granica izmedju jezika, postoji jezični kontinuum od Slovenije do Bugarske i postoje dogovoreni standardi svakog od jezika. Razlike u narječjima njemačkog jezika su daleko veći nego izmedju svih govora na južnoslavenskim prostorima pa postoji jedan standard koji se zove Hoch Deutsch.

Hrvatski standard je najelitniji i najbolje zvuči od svih nama razumljivih jezika.

Carmello Šešelj · **Pridružen/a:** 08 stu 2012, 00:05 **Postovi:** 22976

Znam da se Nemci kada svako priča na svom dijalektu ne razumeju ništa, zato su i uzeli Hochdeutsch (južni nemački dijalekt) kao standard. Ali vi imate tri jezika, od kojih jedan zvuči identično našem i taj koji zvuči identično našem ste uzeli da vam bude standard.

Instruktor

https://m.youtube.com/watch?v=nJ6sgTiXIvg

Jel ovo taj trolački?

Carmello Šešelj · **Pridružen/a:** 08 stu 2012, 00:05 **Postovi:** 22976

Jeste.

Instruktor

Carmello Šešelj je napisao/la:

Ali vi imate tri jezika, od kojih jedan zvuči identično našem i taj koji zvuči identično našem ste uzeli da vam bude standard.

Nemamo tri jezika nego tri natječaja.

dudu

Carmello Šešelj je napisao/la:

Znam da se Nemci kada svako priča na svom dijalektu ne razumeju ništa, zato su i uzeli Hochdeutsch (južni nemački dijalekt) kao standard. Ali vi imate tri jezika, od kojih jedan zvuči identično našem i taj koji zvuči identično našem ste uzeli da vam bude standard.

to je već praktički usmjereno u 16. stoljeću, isprofiliralo se kroz književnost, djela Bartola Kašića itd. nije palo s Marsa. čakavština je praktički ista kao štokavština i puno je tih prijelaznih šćakavskih govora, nema tu nekih razlika, izuzev leksika gdje je sve puno dalmatskih riječi pa u tom kontekstu je problem nekad razumijeti nekog bodula.

čakavština 16. stoljeća:

Citat:

Jur nijedna na svit vila
Lipotom se već ne slavi,
Jer je hvale sve skupila
Vila ka mi srce travi.
Ni će biti, ni je bila,
Njoj takmena ka se pravi.
Lipotom se već ne slavi
Jur nijedna na svit vila.

Vrhu njeje vedra čela
Vridna ti se kruna vidi
Od kosice ku je splela
Kojom zlatu ne zavidi,
Svakomu je radost vela
Kad ju dobro razuvidi.
Vridna ti se kruna vidi
Vrhu njeje vedra čela.

Obrve su tanke i črne
Nad črnima nad očima,
Črne oči kada svrne,
Človik tugu prem da ima,
Tuga mu se sva odvrne
Za veselje koje prima.
Nad črnima nad očima
Obrve su tanke i črne.

Kako polje premaliti
Lišca joj se ružom diče,
Ruža nigdar pri na sviti
Toli lipa ne izniče.
Mladost će se pomamiti
Kojano se za njom stiče.
Lišca joj se ružom diče
Kako polje premaliti.

Pri rumenih njeje usti'
Ostao bi kuralj zada,
Zubići su drobni, gusti
Kako biser ki se sklada,
Slatku ričcu kad izusti,
Bi reć' mana s neba pada.
Ostao bi kuralj zada
Pri rumenih njeje usti'.

Blažen tko joj bude grlit
Grlo i vrat bil i gladak,
Srića ga će prem zagrlit',
Živiti će život sladak,
Žarko sunce neće hrlit'
Da mu pojde na zapadak.
Grlo i vrat bil i gladak
Blažen tko joj bude garlit.

Lipo ti joj ustrepeću
Prsi bilji sniga i mlika
Tere oči na nje meću
Ki žalosti išću lika,
Jer ne mogu slatkost veću
Umisliti dovik vika.
Prsi bilji sniga i mlika
Lipo ti joj ustrepeću.

Prsti joj su tanci, bili,
Obli, duzi, pravni, prosti,
Gdi bi zelen venčac vili
Ali krunu od vridnosti,
Koga ne bi prihinili
Od lefanće da su kosti?

Prsti joj su pravni, prosti,
Obli, duzi, tanci, bili.
Od svih gospoj ke su godi
Gospodšćina njoj se prosi,
Meju njimi jer kad hodi
Toli lipo kip uznosi
Bi reć' tančac da izvodi,
Tim se ona ne ponosi.
Gospodšćina njoj se prosi
Od svih gospoj ke su godi.

Grihota bi da se stara
Ova lipost uzorita,
Bože, ki si svim odzgara,
Čin' da bude stanovita,
Ne daj vrime da ju shara
Do skončanja sega svita.
Ova lipost uzorita
Grihota bi da se stara

ovo i slovenčad razumije. :zubati

kajkavština je drukčija, ali opet većinom jasno razumljiva, ima tih nekih specifičnih govora koji su teško razumljivi i drugim kajkavcima, ali pričati da se kajkavca ne može razumijeti je glupost, barem danas.

edukacija je kroz 20. stoljeća svoje učinila, tko od Srba lokalno još pamti neke orginalne govore, pogotovo od Muslimana, možda ako je još neka nena živa. lako je danas palamuditi o govorima kad se već 100 godina uči na jedan način.

Carmello Šešelj · **Pridružen/a:** 08 stu 2012, 00:05 **Postovi:** 22976

Ti razumeš kajkavce jer živiš u Zagrebu, ja bih *** razumeo nekog vinopiju iz nekog sela severno od Zagreba. Isto kao što je i tebi mnogo teže da razumeš nekog torlaka, dok bih ja mogao sa njim da pričam na torlačkom.

dudu

Carmello Šešelj je napisao/la:

Ti razumeš kajkavce jer živiš u Zagrebu, ja bih *** razumeo nekog vinopiju iz nekog sela severno od Zagreba. Isto kao što je i tebi mnogo teže da razumeš nekog torlaka, dok bih ja mogao sa njim da pričam na torlačkom.

ja razumijem i Slovence, a kamoli kajkavce. slovenski je zajeban jer imaju dvojinu (osim jednine i množine), oni bi rekli mi dva. :zubati

Carmello Šešelj · **Pridružen/a:** 08 stu 2012, 00:05 **Postovi:** 22976

A čak ni slovenački nije homogen, barem koliko sam čuo. Ljudi iz različitih delova Slovenije se ne razumeju baš savršeno. Ne znam da li je to istina.

dudu

Carmello Šešelj je napisao/la:

A čak ni slovenački nije homogen, barem koliko sam čuo. Ljudi iz različitih delova Slovenije se ne razumeju baš savršeno. Ne znam da li je to istina.

da, štajerci (Maribor) i kranjci (Ljubljana) pričaju skroz drukčije, onda primorje svoje, prekmurci pričaju kao naši međimurci.

dudu

dupli

HercegBosna.org

Hrvatski jezik

Online