HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Sada je: pet stu 22, 2019 8:31 am.

Vremenska zona: UTC + 01:00




Započni novu temu Odgovori  [ 916 post(ov)a ] 
Stranica Prethodna  1 ... 32, 33, 34, 35, 36, 37  Sljedeća

Srbi, Hrvati, (tzv.) Bošnjaci i (tzv.) Crnogorci govore...
jednim jezikom 36%  36%  [ 26 ]
dvama jezicima 32%  32%  [ 23 ]
trima jezicima 6%  6%  [ 4 ]
četirima jezicima 26%  26%  [ 19 ]
Ukupno glasova : 72
Autor/ica Poruka
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: sub lip 15, 2019 9:11 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: ned ruj 20, 2009 9:10 am
Postovi: 2462
Lokacija: Grobnik
Vujadin je napisao/la:
dane-croatia je napisao/la:

Zar nije žalostno da četnici bolje znaju hrvatski od srbskog? Čitam kako se u Srbiji boje da će uzkoro nestat starosrpski govor...


Očigledno bolje znaju od tebe.
ŽaloSTNo, srBski, uZkoro?
Šta si ti imao, jedinicu iz hrvatskog? :001_smile
Zašto se ne pridržavaš Vukovih pravila koji su vam standard: žalosno, srpski, uskoro?


Brkaš pojmove pravopis i jezik...

_________________
RH-BiH-Sandžak-Sriem-Boka Kotorska-Trst
KREPAT MA NE MOLAT
http://hrvatska-bosna.eu5.org/znanost/zamjena_zarulje-prednje_kratko_svietlo-reno_clio_3.pdf


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: ned lip 16, 2019 8:50 am 
Offline

Pridružen/a: ned lip 16, 2019 7:55 am
Postovi: 4
:zrinjski_ultras1
Vujadin je napisao/la:
Naravno da su jezici sad izjednačeni skoro u potpunosti, kada su za standard uzeli to što su uzeli.
Najveća ironija je u tome što se Srbi i Hrvati zapravo najvećim dijelom razlikuju u jeziku, a upravo je ta novoštokavska ijekavica bila obilježje Srba u Hrvatskoj koja ih je lingvistički odvajala od okolnih Hrvata.


Velika većina Srba zapadno od Drine su novoštkokavski (i)jekavci, ali ipak ne svi. Srba ikavaca je do nedavno bilo u južnoj polovini Livanjskog polja, na Kupreškoj visoravni, oko Duvna, oko Imotskog, oko Drniša, oko Sinja, oko Vrlike, u Velikom Bročancu (kod Klisa), u Tinju, i u Tribnju. Srba ikavaca je bilo i u Azbukovici i Rađevini u zapadnoj Srbiji.
Manjeg ili većeg ikavskog upliva ima kod Srba (i)jekavaca iz Dalmacije i dijelova Bosanske Krajine.
O Srbima ikavcima sa Kupresa http://www.malovan.net/Lat/Tekst/524/IKAVIZAM-U-GOVORU-SRBA-NA-KUPRESU
O Srbima ikavcima iz Livanjskog polja https://html1-f.scribdassets.com/6fstwymy4g1dqzde/images/6-da6f872ebb.jpg

Da je ikavica autohtona pojava kod Srba dokazuje i postojanje prezimena sa ikavskim osnovama kod Srba: Mišina (Kosore, Vrlika), Bilić (Civljane, Vrlika), Stipanović (Koljane, Vrlika), Bižić (Đevrske, Kistanje), Bižić (Kordun), Biga (Babin Potok, Vrhovine), Bilinac (okolina Foče), Stipić (Kordun), Sikirica (Kordun) Cvitkovac (Maovice, Vrlika), Svitlica (Sonković, Skradin), Svitlica (Donje Vukovsko, Kupres), Bilanović (Mandino Selo, Duvno), Bilić (Gerzovo, Mrkonjić Grad), Bilić (Komar, Donji Vakuf), Bilkić (Bugojno) itd.
Pravoslavna porodica Cvitanović je popisana na mletačkom popisu u Biljanima Gornjim kod Bekovca 1749, a na mletačkom popisu 1736 u Plavnu kod Knina je popisana pravoslavna porodica Bilinić. Cvitanovića nije bilo u Biljanima u zadnjih 200 godina, a Bilinići iz Plavna se pominju kao Bjelinići u zadnjih 200 godina.

Ja sam Srbin iz Dalmacije. Moje selo je bilo (i)jekavsko ali je bilo ikavizama i šćakavizama u govoru. Npr. ja niked nisam reka dvjesta u životu nego govorim isključivo dvista, kako su mi govorili preci. I ove ikavizme su koristili moji preci: srića, kapitan, lip, ispoviditi, zapoviditi, isprid, razumiti, razumiš, biži, nedilja, ponediljak, bisan, slidi, srio, sio, sikira, mlio, samlio, zrio, triska, grija (grijeh), smij (smijeh), mijur, zvizdan, birićetno, vriško, siđati, letiti, trpiti, boliti, voliti, želiti, živiti, viditi, ijo (jesti), ij (jedi) itd.


Zadnja izmjena: Pan; ned lip 16, 2019 3:45 pm; ukupno mijenjano 22 put/a.

Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: ned lip 16, 2019 12:07 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: pon lip 01, 2009 2:18 pm
Postovi: 7644
dane-croatia je napisao/la:
Vujadin je napisao/la:

Očigledno bolje znaju od tebe.
ŽaloSTNo, srBski, uZkoro?
Šta si ti imao, jedinicu iz hrvatskog? :001_smile
Zašto se ne pridržavaš Vukovih pravila koji su vam standard: žalosno, srpski, uskoro?


Brkaš pojmove pravopis i jezik...


I pravopis je dio standarda.
Taj tvoj ustaški korienski nije hrvatski standard, već je standard ono što vam je Vuk Karadžić odobrio.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: ned lip 16, 2019 1:04 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: ned ruj 20, 2009 9:10 am
Postovi: 2462
Lokacija: Grobnik
Vujadin je napisao/la:
dane-croatia je napisao/la:

Brkaš pojmove pravopis i jezik...


I pravopis je dio standarda.
Taj tvoj ustaški korienski nije hrvatski standard, već je standard ono što vam je Vuk Karadžić odobrio.


U službenom hrvatskom pravopisu ipak pišemo predsjednik a ne pretsjednik ili precjednik.
Inače Bratoljub Klaić ili pogotovo Ljudevit Gaj i Babukić su bili veliki Ustaše... :zubati

_________________
RH-BiH-Sandžak-Sriem-Boka Kotorska-Trst
KREPAT MA NE MOLAT
http://hrvatska-bosna.eu5.org/znanost/zamjena_zarulje-prednje_kratko_svietlo-reno_clio_3.pdf


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: ned lip 16, 2019 5:19 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: pet ruj 24, 2010 10:57 pm
Postovi: 2433
Pan je napisao/la:
:zrinjski_ultras1
Vujadin je napisao/la:
Naravno da su jezici sad izjednačeni skoro u potpunosti, kada su za standard uzeli to što su uzeli.
Najveća ironija je u tome što se Srbi i Hrvati zapravo najvećim dijelom razlikuju u jeziku, a upravo je ta novoštokavska ijekavica bila obilježje Srba u Hrvatskoj koja ih je lingvistički odvajala od okolnih Hrvata.


Velika većina Srba zapadno od Drine su novoštkokavski (i)jekavci, ali ipak ne svi. Srba ikavaca je do nedavno bilo u južnoj polovini Livanjskog polja, na Kupreškoj visoravni, oko Duvna, oko Imotskog, oko Drniša, oko Sinja, oko Vrlike, u Velikom Bročancu (kod Klisa), u Tinju, i u Tribnju. Srba ikavaca je bilo i u Azbukovici i Rađevini u zapadnoj Srbiji.
Manjeg ili većeg ikavskog upliva ima kod Srba (i)jekavaca iz Dalmacije i dijelova Bosanske Krajine.
O Srbima ikavcima sa Kupresa http://www.malovan.net/Lat/Tekst/524/IKAVIZAM-U-GOVORU-SRBA-NA-KUPRESU
O Srbima ikavcima iz Livanjskog polja https://html1-f.scribdassets.com/6fstwymy4g1dqzde/images/6-da6f872ebb.jpg

Da je ikavica autohtona pojava kod Srba dokazuje i postojanje prezimena sa ikavskim osnovama kod Srba: Mišina (Kosore, Vrlika), Bilić (Civljane, Vrlika), Stipanović (Koljane, Vrlika), Bižić (Đevrske, Kistanje), Bižić (Kordun), Biga (Babin Potok, Vrhovine), Bilinac (okolina Foče), Stipić (Kordun), Sikirica (Kordun) Cvitkovac (Maovice, Vrlika), Svitlica (Sonković, Skradin), Svitlica (Donje Vukovsko, Kupres), Bilanović (Mandino Selo, Duvno), Bilić (Gerzovo, Mrkonjić Grad), Bilić (Komar, Donji Vakuf), Bilkić (Bugojno) itd.
Pravoslavna porodica Cvitanović je popisana na mletačkom popisu u Biljanima Gornjim kod Bekovca 1749, a na mletačkom popisu 1736 u Plavnu kod Knina je popisana pravoslavna porodica Bilinić. Cvitanovića nije bilo u Biljanima u zadnjih 200 godina, a Bilinići iz Plavna se pominju kao Bjelinići u zadnjih 200 godina.

Ja sam Srbin iz Dalmacije. Moje selo je bilo (i)jekavsko ali je bilo ikavizama i šćakavizama u govoru. Npr. ja niked nisam reka dvjesta u životu nego govorim isključivo dvista, kako su mi govorili preci. I ove ikavizme su koristili moji preci: srića, kapitan, lip, ispoviditi, zapoviditi, isprid, razumiti, razumiš, biži, nedilja, ponediljak, bisan, slidi, srio, sio, sikira, mlio, samlio, zrio, triska, grija (grijeh), smij (smijeh), mijur, zvizdan, birićetno, vriško, siđati, letiti, trpiti, boliti, voliti, želiti, živiti, viditi, ijo (jesti), ij (jedi) itd.


sine hrvatski :zubati

_________________
...naši zadržavaju po koju usamljenu zgradu, kao: "Hrvatski dom", hotel "Kalin", jedna zgrada u Gaju... Sva vojska u potpunom okruženju. Takvo nešto ne bih ni ja baba rasporedila.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: ned lip 16, 2019 6:17 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: čet stu 08, 2012 12:05 am
Postovi: 15040
dane-croatia je napisao/la:

U službenom hrvatskom pravopisu ipak pišemo predsjednik a ne pretsjednik ili precjednik.

I u zvaničnom srpskom isto. :D

Citat:
Jednačenje se nikad ne primenjuje na suglasničke grupe ds i dš: sredstvo, ljudski, odstupiti, podšišati.
U nekoj meri ni suglasnik đ ne jednači se ispred s (kao u primeru vođstvo), ali ovaj suglasnik se vrlo retko nalazi u takvom položaju pa i ne možemo govoriti o sistemskom pravilu.
Na sastavu složenica kod kojih se oseća pauza između delova, jednačenje se ne primenjuje (kako u pisanju tako u izgovoru): politbiro, ali pretčas.
Jednačenje se ne vrši ukoliko bi se time dobila dva ista suglasnika čijim bi se daljim uprošćavanjem došlo do neprihvatljive okrnjenosti prvog formanta: podtačka (ne „pottačka“, niti „potačka“ jer bi izgledalo da je prefiks po-), subpolaran (ne „suppolaran“, niti „supolaran“ jer bi izgledalo da je prefiks su-).
U prefiksima ad-, dis-, juris-, trans- i post- ne dolazi do jednačenja: adherencija, disgresija, jurisdikcija, transgresija, postdiplomac.
U novijim tuđicama vrlo često ne dolazi do jednačenja: dragstor, nokdaun, brejkdens, gangster.
U stranim vlastitim imenima suglasnici s, z, š i ž po pravilu se jednače, ali ipak ostaju neizjednačeni kada bi njihovo jednačenje povuklo i jednačenje susednog suglasnika: Potsdam, Pitsburg (jer bi jednačenje izazvalo i pretvaranje t u d, čime bi se dobili neprihvatljivi oblici „Podzdam“, „Pidzburg“).
Ostale suglasnike u neslovenskim imenima vlastitim ne treba jednačiti: Vašington, Redford, Tbilisi, Bridžstoun.
Kod mnogih slovenskih ličnih imena i njihovih prideva nema jednačenja suglasnika po zvučnosti: Kadčić, Kadčićev (za razliku od imena Kačić).
U oblicima promene mnogih imena mesta takođe nema jednačenja suglasnika po zvučnosti: Zabrdac - Zabrdca - Zabrdcu.
U imenima preduzeća isto nema jednačenja suglasnika po zvučnosti: Investbanka, Investbiro (mada su navedeni primeri takođe i složenice).
I u pridevima složenim sa prefiksom bez- koji se nalazi ispred prideva izvedenih iz imenica stranog porekla koje počinju suglasnikom s, nema jednačenja suglasnika po zvučnosti: bezserifni (zbog značenjske granice stvaranja pauze između prefiksa i osnovnog prideva).
I kod složenih prezimena i geografskih imena kod kojih se oseća pauza između delova, suglasnike takođe ne treba jednačiti: Malićbegović, Andrićgrad.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: ned lip 16, 2019 6:40 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: ned ruj 20, 2009 9:10 am
Postovi: 2462
Lokacija: Grobnik
Carmello Šešelj je napisao/la:
dane-croatia je napisao/la:

U službenom hrvatskom pravopisu ipak pišemo predsjednik a ne pretsjednik ili precjednik.

I u zvaničnom srpskom isto. :D

Citat:
Jednačenje se nikad ne primenjuje na suglasničke grupe ds i dš: sredstvo, ljudski, odstupiti, podšišati.
U nekoj meri ni suglasnik đ ne jednači se ispred s (kao u primeru vođstvo), ali ovaj suglasnik se vrlo retko nalazi u takvom položaju pa i ne možemo govoriti o sistemskom pravilu.
Na sastavu složenica kod kojih se oseća pauza između delova, jednačenje se ne primenjuje (kako u pisanju tako u izgovoru): politbiro, ali pretčas.
Jednačenje se ne vrši ukoliko bi se time dobila dva ista suglasnika čijim bi se daljim uprošćavanjem došlo do neprihvatljive okrnjenosti prvog formanta: podtačka (ne „pottačka“, niti „potačka“ jer bi izgledalo da je prefiks po-), subpolaran (ne „suppolaran“, niti „supolaran“ jer bi izgledalo da je prefiks su-).
U prefiksima ad-, dis-, juris-, trans- i post- ne dolazi do jednačenja: adherencija, disgresija, jurisdikcija, transgresija, postdiplomac.
U novijim tuđicama vrlo često ne dolazi do jednačenja: dragstor, nokdaun, brejkdens, gangster.
U stranim vlastitim imenima suglasnici s, z, š i ž po pravilu se jednače, ali ipak ostaju neizjednačeni kada bi njihovo jednačenje povuklo i jednačenje susednog suglasnika: Potsdam, Pitsburg (jer bi jednačenje izazvalo i pretvaranje t u d, čime bi se dobili neprihvatljivi oblici „Podzdam“, „Pidzburg“).
Ostale suglasnike u neslovenskim imenima vlastitim ne treba jednačiti: Vašington, Redford, Tbilisi, Bridžstoun.
Kod mnogih slovenskih ličnih imena i njihovih prideva nema jednačenja suglasnika po zvučnosti: Kadčić, Kadčićev (za razliku od imena Kačić).
U oblicima promene mnogih imena mesta takođe nema jednačenja suglasnika po zvučnosti: Zabrdac - Zabrdca - Zabrdcu.
U imenima preduzeća isto nema jednačenja suglasnika po zvučnosti: Investbanka, Investbiro (mada su navedeni primeri takođe i složenice).
I u pridevima složenim sa prefiksom bez- koji se nalazi ispred prideva izvedenih iz imenica stranog porekla koje počinju suglasnikom s, nema jednačenja suglasnika po zvučnosti: bezserifni (zbog značenjske granice stvaranja pauze između prefiksa i osnovnog prideva).
I kod složenih prezimena i geografskih imena kod kojih se oseća pauza između delova, suglasnike takođe ne treba jednačiti: Malićbegović, Andrićgrad.


Istina, nisam dao najbolji primjer. Rieč pod(t)predsjednik nam je različita.
Ali zanimljivo je da čak i vi Srbi imate malo korienskoga u svom pravopisu... :zubati

_________________
RH-BiH-Sandžak-Sriem-Boka Kotorska-Trst
KREPAT MA NE MOLAT
http://hrvatska-bosna.eu5.org/znanost/zamjena_zarulje-prednje_kratko_svietlo-reno_clio_3.pdf


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: ned lip 16, 2019 6:45 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: čet stu 08, 2012 12:05 am
Postovi: 15040
Nije to korienski, nego ako je zvučni suglasnik ispred s, onda se ne jednači po zvučnosti. Na srpskom se kaže potpredsednik zato što je p bezvučni suglasnik i kao takav se jednači ispred po zvučnosti.


Zadnja izmjena: Carmello Šešelj; ned lip 16, 2019 6:50 pm; ukupno mijenjano 1 put/a.

Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: ned lip 16, 2019 6:49 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: ned ruj 20, 2009 9:10 am
Postovi: 2462
Lokacija: Grobnik
Carmello Šešelj je napisao/la:
Nije to korienski, nego ako je zvučni suglasnik ispred s, onda se ne jednači po zvučnosti. Na srpskom se kaže potpedsednik zato što je t bezvučni suglasnik i kao takav se jednači ispred s po zvučnosti.


Kad izgovoriš predsjednik, čuje se precjednik. Znači, tu ste dali prednost korinskom pravilu, a ne izgovornom.

_________________
RH-BiH-Sandžak-Sriem-Boka Kotorska-Trst
KREPAT MA NE MOLAT
http://hrvatska-bosna.eu5.org/znanost/zamjena_zarulje-prednje_kratko_svietlo-reno_clio_3.pdf


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: ned lip 16, 2019 6:52 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: čet stu 08, 2012 12:05 am
Postovi: 15040
Izgovaraj brzo "ds, ds, ds, ds, ds, ds," neko vreme i zaključi koji se glas čuje.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: ned lip 16, 2019 7:02 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: čet stu 08, 2012 12:05 am
Postovi: 15040
Inače, pravopis je menjan. Do Drugog svetskog rata je bilo pravilno pretsednik. Nakon 1945. su to promenili u predsednik.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: ned lip 16, 2019 7:09 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: ned ruj 20, 2009 9:10 am
Postovi: 2462
Lokacija: Grobnik
Carmello Šešelj je napisao/la:
Izgovaraj brzo "ds, ds, ds, ds, ds, ds," neko vreme i zaključi koji se glas čuje.


Izgovaraj ti brzo predsjednik. Čak i s pre(t)sjednik ti zapne jezik...
Znao sam da ste u konačnici ipak malo izdali Vuka :zubati

_________________
RH-BiH-Sandžak-Sriem-Boka Kotorska-Trst
KREPAT MA NE MOLAT
http://hrvatska-bosna.eu5.org/znanost/zamjena_zarulje-prednje_kratko_svietlo-reno_clio_3.pdf


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: ned lip 16, 2019 7:12 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: čet stu 08, 2012 12:05 am
Postovi: 15040
Kako smo to "izdali" Vuka?


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: ned lip 16, 2019 9:20 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: pet svi 08, 2009 12:12 pm
Postovi: 10429
Vujadin je napisao/la:


:smijeh


I?
Hoćeš nekaj reći o beogradsko ä ili ultramekom ć? :D
Pravopis je tu da se uči, nismo mi kriv kaj vi polubugari imate sveštenike i opštine, odnosno da ne znate koristiti ć kako spada.

I Dane ima pravo. Originalno je ć bilo t' :D


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: pon lip 17, 2019 3:45 am 
Offline
Avatar

Pridružen/a: ned ruj 20, 2009 9:10 am
Postovi: 2462
Lokacija: Grobnik
Carmello Šešelj je napisao/la:
Kako smo to "izdali" Vuka?

U srbski jezik ste uvalili korienski način pisanja.

_________________
RH-BiH-Sandžak-Sriem-Boka Kotorska-Trst
KREPAT MA NE MOLAT
http://hrvatska-bosna.eu5.org/znanost/zamjena_zarulje-prednje_kratko_svietlo-reno_clio_3.pdf


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: pon lip 17, 2019 4:35 am 
Offline
Avatar

Pridružen/a: čet stu 08, 2012 12:05 am
Postovi: 15040
Ceha je napisao/la:
Pravopis je tu da se uči, nismo mi kriv kaj vi polubugari imate sveštenike i opštine, odnosno da ne znate koristiti ć kako spada.

Ako kažete općina, umesto opština, zaćo onda ne kažete i stanovnićtvo?


Zadnja izmjena: Carmello Šešelj; pon lip 17, 2019 4:37 am; ukupno mijenjano 1 put/a.

Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: pon lip 17, 2019 4:36 am 
Offline
Avatar

Pridružen/a: čet stu 08, 2012 12:05 am
Postovi: 15040
dane-croatia je napisao/la:
Carmello Šešelj je napisao/la:
Kako smo to "izdali" Vuka?

U srbski jezik ste uvalili korienski način pisanja.

Ne mi, nego su komunisti promenili pisanje nekoliko reči.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: pon lip 17, 2019 6:50 am 
Offline
Avatar

Pridružen/a: ned ruj 20, 2009 9:10 am
Postovi: 2462
Lokacija: Grobnik
Carmello Šešelj je napisao/la:
dane-croatia je napisao/la:
U srbski jezik ste uvalili korienski način pisanja.

Ne mi, nego su komunisti promenili pisanje nekoliko reči.

To su valjda napravili, da imaju nekoliko protuprimjera za Hrvate, kad su se bunili da im se nameće jezik čaršije...

_________________
RH-BiH-Sandžak-Sriem-Boka Kotorska-Trst
KREPAT MA NE MOLAT
http://hrvatska-bosna.eu5.org/znanost/zamjena_zarulje-prednje_kratko_svietlo-reno_clio_3.pdf


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: uto lip 18, 2019 7:41 am 
Offline

Pridružen/a: ned lip 16, 2019 7:55 am
Postovi: 4
Pan je napisao/la:
:zrinjski_ultras1
Vujadin je napisao/la:
Naravno da su jezici sad izjednačeni skoro u potpunosti, kada su za standard uzeli to što su uzeli.
Najveća ironija je u tome što se Srbi i Hrvati zapravo najvećim dijelom razlikuju u jeziku, a upravo je ta novoštokavska ijekavica bila obilježje Srba u Hrvatskoj koja ih je lingvistički odvajala od okolnih Hrvata.


Velika većina Srba zapadno od Drine su novoštkokavski (i)jekavci, ali ipak ne svi. Srba ikavaca je do nedavno bilo u južnoj polovini Livanjskog polja, na Kupreškoj visoravni, oko Duvna, oko Imotskog, oko Drniša, oko Sinja, oko Vrlike, u Velikom Bročancu (kod Klisa), u Tinju, i u Tribnju. Srba ikavaca je bilo i u Azbukovici i Rađevini u zapadnoj Srbiji.
Manjeg ili većeg ikavskog upliva ima kod Srba (i)jekavaca iz Dalmacije i dijelova Bosanske Krajine.
O Srbima ikavcima sa Kupresa http://www.malovan.net/Lat/Tekst/524/IKAVIZAM-U-GOVORU-SRBA-NA-KUPRESU
O Srbima ikavcima iz Livanjskog polja https://html1-f.scribdassets.com/6fstwymy4g1dqzde/images/6-da6f872ebb.jpg

Da je ikavica autohtona pojava kod Srba dokazuje i postojanje prezimena sa ikavskim osnovama kod Srba: Mišina (Kosore, Vrlika), Bilić (Civljane, Vrlika), Stipanović (Koljane, Vrlika), Bižić (Đevrske, Kistanje), Bižić (Kordun), Biga (Babin Potok, Vrhovine), Bilinac (okolina Foče), Stipić (Kordun), Sikirica (Kordun) Cvitkovac (Maovice, Vrlika), Svitlica (Sonković, Skradin), Svitlica (Donje Vukovsko, Kupres), Bilanović (Mandino Selo, Duvno), Bilić (Gerzovo, Mrkonjić Grad), Bilić (Komar, Donji Vakuf), Bilkić (Bugojno) itd.
Pravoslavna porodica Cvitanović je popisana na mletačkom popisu u Biljanima Gornjim kod Bekovca 1749, a na mletačkom popisu 1736 u Plavnu kod Knina je popisana pravoslavna porodica Bilinić. Cvitanovića nije bilo u Biljanima u zadnjih 200 godina, a Bilinići iz Plavna se pominju kao Bjelinići u zadnjih 200 godina.

Ja sam Srbin iz Dalmacije. Moje selo je bilo (i)jekavsko ali je bilo ikavizama i šćakavizama u govoru. Npr. ja niked nisam reka dvjesta u životu nego govorim isključivo dvista, kako su mi govorili preci. I ove ikavizme su koristili moji preci: srića, kapitan, lip, ispoviditi, zapoviditi, isprid, razumiti, razumiš, biži, nedilja, ponediljak, bisan, slidi, srio, sio, sikira, mlio, samlio, zrio, triska, grija (grijeh), smij (smijeh), mijur, zvizdan, birićetno, vriško, siđati, letiti, trpiti, boliti, voliti, želiti, živiti, viditi, ijo (jesti), ij (jedi) itd.


Za Srbe iz vrličkog i sinjskog kraja u izvorima iz 19-og i početka 20-og vijeka se navodi da su ikavci, kao npr. kod Jovana Erdeljanovića. I pored prodora ijekavice u zadnjih 120 godina među Srbe iz tih krajeva ikavica se u vrličkom kraju kud i kamo održala do nedavno, u Kosorima u čistoj formi kod onih rođenih prije WW2. Kod Srba iz sinjskog kraja se ikavica potpunosti sačuvala do devedesetih godina prošlog vijeka.

Interesantno razmišljanje zašto su se Srbi odricali ikavice 39:36-40:15 https://youtu.be/Hx4yvrSgGgQ?t=2376

Kad zapivaju Vrličanke (Srpkinje) 54:32-55:04 https://youtu.be/Hx4yvrSgGgQ?t=3273


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: uto lip 18, 2019 3:36 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: pet svi 08, 2009 12:12 pm
Postovi: 10429
Carmello Šešelj je napisao/la:
Ceha je napisao/la:
Pravopis je tu da se uči, nismo mi kriv kaj vi polubugari imate sveštenike i opštine, odnosno da ne znate koristiti ć kako spada.

Ako kažete općina, umesto opština, zaćo onda ne kažete i stanovnićtvo?

Nije ista promjena.

Općina ne nastala od staroslavenske opt'ine, kaj je kod Bugara prešlo u opštinu.

Stanovništvo je na imenica nastala od stanovnika.
Drugi glasovi, Šešeljko...


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: sub lip 29, 2019 10:02 pm 
Offline

Pridružen/a: ned kol 05, 2018 7:37 pm
Postovi: 1853
Ceha je napisao/la:
Carmello Šešelj je napisao/la:
Ako kažete općina, umesto opština, zaćo onda ne kažete i stanovnićtvo?

Nije ista promjena.

Općina ne nastala od staroslavenske opt'ine, kaj je kod Bugara prešlo u opštinu.

Stanovništvo je na imenica nastala od stanovnika.
Drugi glasovi, Šešeljko...


Ne diraj mi zemu, u sve se razumi čovik. :D

_________________
account expired: 11/15/2019


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: ned lip 30, 2019 1:33 am 
Offline
Avatar

Pridružen/a: pet svi 08, 2009 12:12 pm
Postovi: 10429
buenos aires je napisao/la:
Ceha je napisao/la:
Nije ista promjena.

Općina ne nastala od staroslavenske opt'ine, kaj je kod Bugara prešlo u opštinu.

Stanovništvo je na imenica nastala od stanovnika.
Drugi glasovi, Šešeljko...


Ne diraj mi zemu, u sve se razumi čovik. :D


U svaki kurac, a? :D


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: ned lip 30, 2019 7:30 am 
Offline

Pridružen/a: ned kol 05, 2018 7:37 pm
Postovi: 1853
Ceha je napisao/la:
buenos aires je napisao/la:

Ne diraj mi zemu, u sve se razumi čovik. :D


U svaki kurac, a? :D


Visok IQ je u Be-gej-u normalan, rode moj. Taki pametan svit ko da su ćaću sisali a ne mater. :zubati

_________________
account expired: 11/15/2019


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: pon srp 01, 2019 4:46 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: pet svi 08, 2009 12:12 pm
Postovi: 10429
A vidi se :D


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: uto srp 16, 2019 4:44 am 
Offline

Pridružen/a: sri vel 22, 2012 3:06 pm
Postovi: 2379
Iz Opće enciklopedije JLZ

HRVATI - JEZIK

Hrvati govore čakavskim, kajkavskim i štokavskim narječjem. Sva tri narječja tvore jedan jezični dijasistem, a kako štokavskim narječjem govore i Srbi, Crnogorci i Muslimani, taj se jezični dijasistem u znanosti naziva hrvatskosrpskim ili srpskohrvatskim jezikom, a pripada skupini južnoslavenskih jezika. Imena tih narječja potječu od upitno-odnosne zamjenice koja u njima glasi ča, kaj, što. Čakavski se govori u Istri, sjevernom dijelu Hrvatskoga primorja i sjeverozapadnom dijelu Like, na kvarnerskim i dalmatinskim otocima do Lastova i djelomično na dalmatinskoj obali (Split, Zadar). Kajkavski se govori u Hrvatskom zagorju, Međimurju, sjeverozapadnom dijelu Podravine, Prigorju, Turopolju, Pokuplju, Gorskom kotaru i u nekoliko sela sjeverne Istre. U ostalim krajevima Hrvatske, i u onim krajevima u Jugoslaviji gdje žive u većim ili manjim skupinama, Hrvati govore štokavski. Dakako, pod utjecajem školovanja i naseljavanja štokavski se govori i u čakavskim i kajkavskim krajevima. Područje čakavskog i kajkavskog narječja bilo je veće prije turskih ratova, koji su bili uzrokom mnogih seoba i uništavanja na našem narodnom prostoru. U vezi s turskim ratovima nastale su hrvatske iseljeničke kolonije u Gradišću (u Austriji), u Madžarskoj, Slovačkoj i Moravskoj te u pokrajini Molise u Italiji. Od kraja 19. stoljeća pa nadalje ima znatan broj hrvatskih iseljenika u Sjevernoj i Južnoj Americi koji su u pojedinim skupinama sačuvali svoj narodni jezik.

Hrvatski književni jezik ima neprekinutu tradiciju od samoga početka 12. stoljeća. Najstariji jezični spomenik, Baščanska ploča iz godine 1100., pisan je čakavski sa starocrkvenoslavenskim elementima. Prvo je pismo glagoljica i ćirilica, a od 14. stoljeća prevladava latinica. Javne isprave i zakonici (Isprava Kulina bana, 1189., Vinodolski zakonik, 1288., i drugo) pišu se narodnim jezikom, a on rano ulazi i u liturgijsku i prijevodnu srednjovjekovnu književnost. Prvo veće hrvatsko umjetničko djelo, Marulićeva Judita (1501.), pisano je čakavskim narječjem. Suvremeni hrvatski književni jezik ima neprekidnu tradiciju od 16. stoljeća, kada Dubrovčani razvijaju bogatu književnost na štokavskom narječju ijekavskog izgovora, a zatim ga prihvaćaju i Hrvati pretežno ikavskog izgovora. Ujednačavanju hrvatskoga književnog jezika na štokavskom narječju mnogo pridonose franjevci koji su djelovali u Dalmaciji, Bosni i Slavoniji te je on polovicom 18. stoljeća već tako izgrađen da ima standardni lik.

U to isto vrijeme razvija se i značajna književna djelatnost i na kajkavskom narječju tako da je i hrvatski kajkavski književni jezik dosegao visok stupanj standardne upotrebe. Tek nastojanjem Ilirskog pokreta pod vodstvom Ljudevita Gaja u prvoj polovici 19. stoljeća ujedinjuju se svi Hrvati u jednom književnom jeziku štokavskog tipa s nekim elementima čakavskog i kajkavskog narječja. Lingvističko oblikovanje hrvatskoga književnog jezika u 19. stoljeću u znaku je tzv. zagrebačke lingvističke škole. Kao nastavak dotadašnje jezične tradicije pojačane opasnošću od germanizacije i madžarizacije javlja se snažno purističko nastojanje. Pravopis je bio etimološki (po suvremenoj terminologiji morfološki). Potkraj 19. stoljeća u oblikovanju hrvatskog književnog jezika prevladali su hrvatski vukovci (Divković, Maretić, Broz, Iveković i drugi) koji ga nastoje usmjeriti Karadžićevim pravcem. Na osnovi djela Karadžića i Đ. Daničića Ivan Broz 1892. izdaje Hrvatski pravopis osnovan na fonološkim načelima, a 1899. Tomo Maretić Gramatiku i stilistiku hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika s novim oblicima i Karadžić-Daničićevim naglascima. Godine 1901. Franjo Iveković izdaje po istim načelima Rječnik hrvatskoga jezika, što su ga pripremili Ivan Broz i on, pa ta tri djela postaju pravopisnom i gramatičkom normom suvremenog hrvatskog književnog jezika. Tim djelovanjem hrvatski se književni tip znatno približio srpskome.

Političke prilike za karađorđevićevske Jugoslavije nisu pogodovale većem zbliženju, a pokušaj da se jedinstvo postigne nasilnim putem, potakao je nastojanja da se pravopisne i jezične razlike povećaju. U novoj, socijalističkoj Jugoslaviji svakom je narodu zajamčeno da se služi svojim jezičnim izrazom, pa su u duhu pune ravnopravnosti definirane i ustavne norme Ustava SFRJ i Ustava SRH, koji u članu 138 naznačuje: "U Socijalističkoj Republici Hrvatskoj u javnoj je upotrebi hrvatski književni jezik - standardni oblik narodnoga jezika Hrvata i Srba u Hrvatskoj, koji se naziva hrvatski ili srpski".

SRBI - JEZIK

Današnji književni ili standardni jezik Srba temelji se na štokavskom narječju, sudjeluje u jezičnom dijasistemu kojim se služe i Crnogorci, Muslimani i Hrvati. Taj književni jezik, koji posredstvom škole, administracije, štampe itd. postaje sve više općim govornim jezikom Srba, duboko je ukorijenjen u jednom dijelu srpskoga narodnog govora. Pa ipak ti govori, uzeti u cjelini, pokazuju izvjesne međusobne razlike. Svi se oni ubrajaju u štokavski dijalekt, a razlike među njima svode se uglavnom na starinu pojedinih njihovih crta. Najstariji od njih, oni kojima se govori u južnoj i jugoistočnoj Srbiji, od Đakovice i Prizrena s jugozapada do govora makedonskog jezika na jugu, preko južnog Kosova i Gornje Morave prema istoku i prema sjeveroistoku u oblasti Južne Morave, Nišave i Gornjeg Timoka do bugarske granice - razlikuju se od drugih srpskih narodnih govora po tome što su primili više balkanskih jezičnih osobina, između ostalog besfleksivni padežni sistem, opisnu komparaciju, upotrebu prezenta u službi infinitiva i sl. Ti govori imaju i nešto drukčiji glasovni sistem, svi oni, recimo, čuvaju tipičan nekadašnji poluglasnik; timočko-lužnički i samo neki južnomoravski čuvaju i nekadašnje vokalno l, itd., a imaju i više drugih posebnih dijalekatskih osobina, nepoznatih ostalim srpskim narodnim govorima i književnom jeziku.

Mlađi tip pokazuju srpski narodni govori koji se protežu pored ovih sa sjeverozapadne strane od Prokletija i Rugovskih planina s jugozapada preko Metohije i sjevernog Kosova, preko kopaoničkog kraja, Kruševačke župe i oblasti Južne Morave, i proširuju se prema sjeveru na lijevom krilu skoro do Beograda, a na desnom po cijeloj Negotinskoj krajini i prelaze preko Dunava u jugoistočni Banat. To su također nešto arhaični srpski narodni govori, različni od književnog jezika po akcentuaciji, unekoliko i u deklinaciji, i bogatiji su nešto balkanizmima od govora koji čine najužu osnovicu književnog jezika. A objema tim grupama govora zajednički je s govorima sjeverozapadne Srbije (uglavnom Šumadije i Mačve) i Vojvodine, bez južnog Banata, ekavski izgovor, tj. izgovor e mjesto nekadašnjeg starog glasa jata. Ovi pak šumadijsko-mačvansko-vojvođanski govori s govorima ijekavskog izgovora Hercegovine, njoj susjednih dijelova Crne Gore i Sandžaka, s govorima zapadne Srbije, zatim istočne Bosne i Bosanske krajine imaju istu gramatičko-sintaksičku strukturu i četveroakcenatski sistem, koje je Vuk Karadžić stavio u osnovicu srpskog književnog jezika.

Od navedenih štokavskih ijekavskih govora starinom crta se odlikuju narodni govori Boke, južne i jugoistočne Crne Gore i jugoistočnog Sandžaka - uglavnom u onoj mjeri koliko se ekavski govori centralne Srbije razlikuju od šumadijsko-vojvođanskih - po akcentu, donekle i po češćim morfološkim arhaizmima, a posebno većina govora crnogorskih i bokeljskih još i po vrijednosti nekadašnjeg poluglasnika. Označeni književni jezik Vuka Karadžića postao je to tek poslije uporne njegove borbe protiv branilaca dotadašnjeg književnog jezika u Srba, koji i nije bio neki određeni jezik, već, posljednjih decenija 18. i na početku 19. stoljeća, mješavina različitih crkvenoslavenskih elemenata sa srpskim narodnim jezikom. A prije 12. stoljeća, od kada se u Srba počinju javljati književni spomenici, jezik kojim su oni pisani bio je srpska redakcija staroslavenskog jezika, najčešće s vrlo malo narodnih osobina, kojih je u spisima privatne i pravne sadržine bilo znatno više (u nekima je to bio gotovo čist narodni jezik). Starocrkvenoslavenski je jezik, uglavnom, iako se katkad više približavao narodnom, ostao književnim jezikom kod Srba sve do pojave Vuka Karadžića. A tek od njega je u srpskoj književnosti u upotrebi narodni jezik, koji se iz decenija u decenij razvija i bogati usporedo s razvitkom književnosti i kulture uopće, ali stalno čuva narodni karakter.

U 20. stoljeću književni jezik Srba pokazuje veoma bujan razvitak. S općim porastom pismenosti, zbog ubrzanog razvoja školstva, znanosti i književnosti nužno se proširuje polazna osnovica jezične tradicije. Oslanjajući se na temeljno Karadžićevo djelo, jezik opće pismenosti, književnosti i svakovrsnog javnog saobraćaja u Srba unosi obilje novina, koje se najočitije manifesitraju u golemoj množini najrazličitijih posuđenica i kovanica na području svakodnevne i stručne leksike. U odnosu na književni jezik srpskih romantičara (koji velikim dijelom poseže za jezičnim blagom folklorne riznice) jezik moderne, a osobito eksperimentalne književnosti, zahvaća jednim dijelom i u predvukovsku jezičnu baštinu, a drugim se dijelom otvara snažnom utjecaju novog stila i izražaja (što pokazuje, npr., učinak moderne francuske književnosti na srpske pisce prve polovice 20. stoljeća).

U drugoj polovini našeg stoljeća neslućeni razvoj informacijskih medija, posebno radija i televizije (uz izdavačku djelatnost i publicistiku) pridonosi dinamičnom sintetiziranju suvremenog književnog jezika u Srba, pri čemu središnja uloga pripada Beogradu kao jezičnom i kulturnom središtu, tako da se osjeća presudna uloga tzv. beogradskog književnog stila i tipa srpskog jezika uz ekavski izgovor, iako stanovit broj srpskih pisaca, osobito izvan uže Srbije, upotrebljavaju i ijekavicu. Značajno je i nestajanje razlike između govora svakodnevice i književnog standarda, jer se mnogi elementi slanga ozakonjuju u književnoj i standardnoj jezičnoj praksi.

MUSLIMANI - JEZIK

Jezik kojim govore Muslimani u svojoj osnovi je zajednički jezik Srba, Hrvata, Muslimana i Crnogoraca. U pisanoj tradiciji Muslimani su svoj jezik nazivali bosanskim, a to je u austrougarskom razdoblju bio i službeni naziv za jezik kojim je govorilo stanovništvo u Bosni i Hercegovini sve do 4. oktobra 1907., kada su vlasti izdale naredbu po kojoj se taj jezik ima službeno nazivati srpskohrvatskim. Uzimajući u obzir da je naziv bosanski jezik ukorijenjen za materinski jezik u Muslimana, Zemaljska je vlada novom naredbom od 29. novembra 1907. propisala da se u okviru muslimanskih autonomnih institucija može i dalje jezik službeno nazivati bosanskim u svim dokumentima, kao što su školske svjedodžbe i sl. Muslimani su isključivi štokavci, s tim što su u ranijim razdobljima u Bosni bili ikavci, a u Hercegovini i Sandžaku ijekavci. Znatan broj Muslimana koji su se u vrijeme austrougarske okupacije i u međuratnom razdoblju odselili u Tursku sačuvali su i do danas svoj materinski jezik i to ikavicu. Najstariji jezični spomenici, koji se protežu kroz cijelo osmanlijsko razdoblje, jesu pisma muslimanskih krajišnika pisana bosančicom, od sredine 16. do sredine 19. stoljeća. Osim bosančice, kojom se pisalo samo u kurzivnom obliku, u upotrebi je bila i arabica, tj. arapsko pismo koje su Muslimani prilagodili svom materinskom jeziku. Ovim pismom napisana su i prva umjetnička djela na materinskom jeziku (za razliku od razvijene tradicije pisanja istim pismom na orijentalnim jezicima), koja pripadaju tzv. aljamiado (alhamijado) književnosti, a u austrougarskom razdoblju tim su pismom štampane knjige i izdavani časopisi. Ćirilica i latinica počinju se upotrebljavati sredinom 19. stoljeća.

CRNOGORCI - JEZIK

Crnogorci se služe srpskohrvatskim jezikom ijekavskog izgovora, jezikom koji pripada jezičnom dijasistemu zajedničkom Hrvatima, Srbima, Muslimanima i Crnogorcima, ali s obiljem specifičnosti fonetske, morfološke i leksičke naravi. Narodni govori pripadaju dvama dijalektima štokavskoga narječja: istočno-hercegovačkom, najvećem štokavskom dijalektu, koji se u SR Crnoj Gori prostire na sjeverozapadu, i zetskom koji zauzima jugoistočni dio SR Crne Gore. Najuočljivija je razlika među njima u tome što prvi govor ima novoštokavsku akcentuaciju, a drugi staru (neprenesenu).

Danas se posebnosti crnogorskoga jezičnog izraza, crte koje u narodnim govorima imaju općecrnogorsku uporabnu vrijednost, očituju u nekim riječima koje su oblikom iste kao u Hrvata, Srba i Muslimana, ali koje su različite po značenju, zatim u riječima isključivo crnogorskima, te u riječima čija je upotreba znatno češća nego što je u spomenutih naroda. Osobitosti se očituju i u frazeologiji, (i)jekavskom izgovoru, u postojanju jotovanih suglasnika s+j=ś (śekira, śara, Tuśa), z+j=ź (iźelica, iźesti), d+j=đ (đed, đeca), t+j=ć (ćerati, ćešiti), u izjednačavanju genitiva i lokativa množine (Skita se po tuđih ulica), akuzativa i lokativa jednine (Ide na Cetinje, Živi na Cetinje), u enklitičkim oblicima zamjenica ni, vi ujesto nam, vam za dativ množine, ne, ve umjesto nas, vas za akuzativ množine, u oblicima dativa i lokativa jednine mene, tebe, sebe umjesto meni, tebi, sebi, u deklinaciji osobnih imenica tipa Savo, Sava, Savu (muški rod), primjer Sava, Save, Savi (ženski rod) i drugo. Mnoge od tih osobina nalaze se i u beletrističkim djelima crnogorskih pisaca.

U SR Crnoj Gori ravnopravno se upotrebljavaju oba pisma - latinica i ćirilica. -Pripadnici albanske narodnosti slobodno se služe svojim jezikom i pismom.


Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 916 post(ov)a ]  Stranica Prethodna  1 ... 32, 33, 34, 35, 36, 37  Sljedeća

Vremenska zona: UTC + 01:00


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 1 gost.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO