HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Sada je: pet stu 22, 2019 3:01 am.

Vremenska zona: UTC + 01:00




Započni novu temu Odgovori  [ 916 post(ov)a ] 
Stranica Prethodna  1 ... 33, 34, 35, 36, 37

Srbi, Hrvati, (tzv.) Bošnjaci i (tzv.) Crnogorci govore...
jednim jezikom 36%  36%  [ 26 ]
dvama jezicima 32%  32%  [ 23 ]
trima jezicima 6%  6%  [ 4 ]
četirima jezicima 26%  26%  [ 19 ]
Ukupno glasova : 72
Autor/ica Poruka
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: pet lis 18, 2019 6:44 am 
Offline
Avatar

Pridružen/a: ned ruj 20, 2009 9:10 am
Postovi: 2461
Lokacija: Grobnik
bezimeni12 je napisao/la:
Nisi fokusiran, ne pratis igru.
Niko ne prica o pravoslavcima i muslimanima.
Prica je o Hrvatima Dubrovnika, katolicima, koji pricaju prema vlastitim dokumentima srpski jezik.
Nije ni cudo kad je sve oko grada pricalo srpski, sasvim je normalno da su i Hrvati usvojili srpski.


Za Dubrovčane je prije 19.st. pojam Srbin i pravoslavac istoznačnica...

_________________
RH-BiH-Sandžak-Sriem-Boka Kotorska-Trst
KREPAT MA NE MOLAT
http://hrvatska-bosna.eu5.org/znanost/zamjena_zarulje-prednje_kratko_svietlo-reno_clio_3.pdf


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: pet lis 18, 2019 8:05 am 
Offline
Avatar

Pridružen/a: pet svi 08, 2009 12:12 pm
Postovi: 10429
dane-croatia je napisao/la:
bezimeni12 je napisao/la:
Nisi fokusiran, ne pratis igru.
Niko ne prica o pravoslavcima i muslimanima.
Prica je o Hrvatima Dubrovnika, katolicima, koji pricaju prema vlastitim dokumentima srpski jezik.
Nije ni cudo kad je sve oko grada pricalo srpski, sasvim je normalno da su i Hrvati usvojili srpski.


Za Dubrovčane je prije 19.st. pojam Srbin i pravoslavac istoznačnica...

Yup.
bezimeni12 je napisao/la:
Ceha je napisao/la:
Serviana je uslužni jezik, ne srpski.
Ili ste vi ono svi robovi? :zubati

Mozda si u pravu, a Hrvati ukrali jezik robova.
Jadno.

Čekaj, ti si rob koji je naučio uslužni jezik, ukrao ga, pa se od tebe treba krasti? =))
weasel je napisao/la:
bezimeni12 je napisao/la:
Dubrovnik i Srbi nemaju veze s vezom. Pa Dubrovčani nisu puštali muslimane i pravoslavce preko noći u grad. Pustite Dubrovnik i Hrvatsku kulturu i književnost na miru. Nismo mi krivi što što neki nemaju svoje pa moraju krasti tuđe.

Yup.
bezimeni12 je napisao/la:
Nisi fokusiran, ne pratis igru.
Niko ne prica o pravoslavcima i muslimanima.
Prica je o Hrvatima Dubrovnika, katolicima, koji pricaju prema vlastitim dokumentima srpski jezik.
Nije ni cudo kad je sve oko grada pricalo srpski, sasvim je normalno da su i Hrvati usvojili srpski.

I opet, jezik se nigdje ne zove srpskim, nego uslužnim.
To je kao ona priča da je pozdrav serbus (na uslugu) zapravo srbus =))
Srbi svi i svuda :D


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: sub lis 19, 2019 3:11 am 
Offline
Avatar

Pridružen/a: ned ožu 13, 2011 10:11 pm
Postovi: 3919
Obzirom da su Srbi poklonili jezik Hrvatima (kao spanci Argentincima ili Portugalci Brazilcima...), dali im ga na uslugu, mozemo ga zvati i usluzni, nema frke.
Normalno, u trojednoj mjesnoj zajednici AU monarhije se prica uglavnom madjarski sve do Srbina Jelacica koji poziv na ustolicenje stampa i na cirilici (maternji jezik ,sta ces) a nakon toga uspjeva ga ugurati i u skole mjesne zajednice.
Hej, suverena mjesna zajednica dobila dozvolu za koristenje narodnog jezika u vlastitim skolama tek iza 1848.
Dubrovcani si bili napredni te otvoreno jezik zvali originalnim imenom, ne samo to nego vec u 12 vijeku otvorili ( i zestoko ga placali Srpsku Kancelariju), notara koji je dubrovackom obicnom puku sastavljao dokumenta (punomoci, testamente, ugovore...) na narodnom jeziku.
Nisi mogao dobiti od gradskih vlasti dokument na nekom nazovi hrvatskom, morao si birati ili latinski ili srpski.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: sub lis 19, 2019 5:09 am 
Offline
Avatar

Pridružen/a: pet svi 08, 2009 12:12 pm
Postovi: 10429
Robovi su očito bili kreativni =))


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: sub lis 19, 2019 3:52 pm 
Offline

Pridružen/a: pon tra 11, 2016 4:17 pm
Postovi: 5099
Lokacija: Сарај Чадор
U Dubrovniku i u njegovoj okolici oduvijek se govorilo najciscim srpskim jezikom. To je cinjenica.

_________________
#Factofthemonth: Hrvati u BiH ne drže nijedan veći grad (u cijelini) u BiH.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: sub lis 19, 2019 7:38 pm 
Offline

Pridružen/a: ned kol 05, 2018 7:37 pm
Postovi: 1853
Al se ovde dobro duva.

_________________
account expired: 11/15/2019


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: sub lis 19, 2019 11:15 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: ned ruj 20, 2009 9:10 am
Postovi: 2461
Lokacija: Grobnik
bezimeni12 je napisao/la:
Obzirom da su Srbi poklonili jezik Hrvatima (kao spanci Argentincima ili Portugalci Brazilcima...), dali im ga na uslugu, mozemo ga zvati i usluzni, nema frke.
Normalno, u trojednoj mjesnoj zajednici AU monarhije se prica uglavnom madjarski sve do Srbina Jelacica koji poziv na ustolicenje stampa i na cirilici (maternji jezik ,sta ces) a nakon toga uspjeva ga ugurati i u skole mjesne zajednice.
Hej, suverena mjesna zajednica dobila dozvolu za koristenje narodnog jezika u vlastitim skolama tek iza 1848.
Dubrovcani si bili napredni te otvoreno jezik zvali originalnim imenom, ne samo to nego vec u 12 vijeku otvorili ( i zestoko ga placali Srpsku Kancelariju), notara koji je dubrovackom obicnom puku sastavljao dokumenta (punomoci, testamente, ugovore...) na narodnom jeziku.
Nisi mogao dobiti od gradskih vlasti dokument na nekom nazovi hrvatskom, morao si birati ili latinski ili srpski.


- Dubrovački Pjesnik Nikola Nalješković (1510.-1586.), koji se s korčulanskim (krkarskim) vlastelinom Ivanom Vidalom upravo natječe, tko će koga bolje počastiti hrvatskim imenom. Nalješković poručuje Vidalu, kako narod Hrvata vapije i viče, da je on kruna od zlata, kojom se svi diče; a Vidale mu odporučuje: >>Časti izbrana Niko i hvalo velika, hrvatskoga diko i slavo jezika<< . . . zatim kaže za Dubrovnik: >>Dubrovnik grad svitli i slavan zadosti . . . svuda ga jes puna slava, svud on slove, hrvatskih ter kruna gradov se svih zove . . .<< Nalješković rabi hrvatsko ime i u svojim poslanicama pjesniku Petru Hektoroviću i vlastelinu hvarskomu Hortensiju Brtučeviću, po čem možemo suditi, da je tada ime hrvatsko na otocima Hvaru i Korčuli kao i u Dubrovniku dobro poznato bilo.

Dinko Zlatarić (1558-1613) (,,Elektra... iz veće tuđieh jezika u hrvatski izložena'')

Na jednom od najstarijih prijepisa ,,Osmana'' Ivana Gundulića, koji se čuva u Vatikanskoj knjižnici, zabilježeno je, da je napisan ,,in Lingua Chroatica, literis latinis''

Bosanski franjevac Matija Divković popisao je veliki broj ,,Knjig Hrvatskih imenovanih od zdola nahodise u Butigi Bartula Ocehi Knjigara na rivi od Hrvatov u Mletcima'' rukopisanih u Dubrovniku.

Rus P. A. Tolstoj godine 1698. u južnom dijelu južne Hrvatske (Dubrovačka Republika i Boka Kotorska) nalazi Hrvate: ,,V Dalmacii….Raguzane... nazivajutsja Hervati''; od Herceg-Novoga do Perasta primorski brjegovi su ,,zaselenni Horvatami'' (naseljeni Hrvatima).

fra Bernardin Pavlović (rođen je u Stonu) (,,Potkrijepljenje umirućih... u harvaski jezik popravi i prištampa... za korist naroda Harvaskoga. U Mlecih 1747.'')
,,Priprauglegnie za dostoino rechi suetu missu i posli iste Boggu zahuaglegne / i zuagieno iz missala rimskoga i skupgleno, iz tomaçeno iz mnoghi ostaly devoti kniga i u' haruaski jezik pomgliuo i virno privedeno po Ozcu Fra Bernardinu Paulovichiu iz Dubrounika Reda Svetoga O. Franceska ... - U Mleczi, 1747''

Na koga od ovih dubrovačkih književnika su talijanski pisari mislili kad su spominjali pojam ,,lingua seruiana''? :zubati
Srbin nije smio živit u Dubrovniku, a kamoli da bi vodio neku kancelariju...

_________________
RH-BiH-Sandžak-Sriem-Boka Kotorska-Trst
KREPAT MA NE MOLAT
http://hrvatska-bosna.eu5.org/znanost/zamjena_zarulje-prednje_kratko_svietlo-reno_clio_3.pdf


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: sub lis 19, 2019 11:20 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: ned ruj 20, 2009 9:10 am
Postovi: 2461
Lokacija: Grobnik
Amiđa je napisao/la:
U Dubrovniku i u njegovoj okolici oduvijek se govorilo najciscim srpskim jezikom. To je cinjenica.


Jedini je problem što su kroz poviest taj ,,srbski jezik'' tamošnji stanovnici uporno nazivali hrvatskim jezikom...

_________________
RH-BiH-Sandžak-Sriem-Boka Kotorska-Trst
KREPAT MA NE MOLAT
http://hrvatska-bosna.eu5.org/znanost/zamjena_zarulje-prednje_kratko_svietlo-reno_clio_3.pdf


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: ned lis 20, 2019 1:50 am 
Offline
Avatar

Pridružen/a: pon srp 15, 2019 8:21 pm
Postovi: 174
Sve oko Dubrovnika je hrvatsko etničko područje, od Neretve do Prevlake, otoci, gore Ravno, srpski dio IH je pustinja, a tek će da bude pustinja nakon 1.1.2020.
Na području južne dalmacije i istočne hercegovine živi duplo više Hrvata nego Srba. Realno i više.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: ned lis 20, 2019 7:24 am 
Offline

Pridružen/a: ned kol 05, 2018 7:37 pm
Postovi: 1853
Clint Eastwood je napisao/la:
Sve oko Dubrovnika je hrvatsko etničko područje, od Neretve do Prevlake, otoci, gore Ravno, srpski dio IH je pustinja, a tek će da bude pustinja nakon 1.1.2020.
Na području južne dalmacije i istočne hercegovine živi duplo više Hrvata nego Srba. Realno i više.


Zašto pustinja, šta će se desiti 1.1.2020.?

_________________
account expired: 11/15/2019


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: sri lis 23, 2019 8:22 pm 
Offline

Pridružen/a: sub vel 10, 2018 3:56 pm
Postovi: 2230
Lokacija: Hrvatsko kraljevstvo
Izvorišta srpske genicidne politike su kroz lažljivi jezik Vuka Karadžića. U njegovom standardu srpskog jezika koji je prepisao iz hrvatskih rječnika i hrvatske književnosti. On je tvrdio da se 'Južni Slaveni' dijele na tri grane: Srbe koji govore što ili šta (štokavci), Hrvate koji govore na ća (čakavci) i Slovenci koji govore kaj (kajkavci). I on je pisao 'Među Slovence idu i današnji Hrvati u vazmeđi zagrebskoj, varaždinskoj i križevačkoj" (izvan projekta Velike Srbije) . A njegovi nasljednici su radili programe istrebljenja po tom kriteriju (Nikola Stojanović, Stevan Moljevic, SANU, Vojislav Šešelj).

Malo o Nikolu Stojanoviću koji je najavio istrebljenje Hrvatima ('Do istrage vaše ili naše'). Isti piše 1902. u tekstu 'Hrvati i Srbi' ' Hrvati, dakle, nisu i ne mogu biti posebna narodnost, ali su na pravom putu da postanu - srpska narodnost. (...). Proces pretapanja nitko ne može zaustaviti, jer se tu sastaje masa sa istojezičnom masom ".

Što se tiče pisma, u SFRJ se u Vukovaru nije pisalo čirilicom. A nakon jugočetničke agresije bestidne, Srbi i njihove sluge (npr. Zoran Milanović) hoće silom čirilicu u Vukovaru.

_________________
Pred okupaciju BIH 800.000 stanovnika, od toga 80.000 kristijana i 50.000 pravoslavnih. Poruseno preko 500 katolickih objekata
Bihac i Tudjman, https://bit.ly/2BpWYRI, https://bit.ly/2vSBkA6


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: čet lis 24, 2019 9:18 am 
Offline

Pridružen/a: sri vel 22, 2012 3:06 pm
Postovi: 2379
Zna li netko izučava li se na ijednom stranom sveučilištu hrvatski ili srpski ili bosanski ili crnogorski jezik? Imaju li studenti u ijednoj stranoj zemlji priliku izučavati naš jezik? Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu možeš izučavati francuski, španjolski, portugalski, rumunjski, talijanski, ruski, ukrajinski, češki, poljski, slovački, makedonski, slovenski, mađarski, turski, hebrejski, japanski, kineski, švedski, danski, norveški, nizozemski, njemački. https://web2020.ffzg.unizg.hr/ustroj/odjeci/

Koliko je stranaca, koji nemaju rodbinske veze s ovim prostorima, učilo i poznaje naš jezik kao strani? Ima li ih na cijelom svijetu tisuću?


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: čet lis 24, 2019 11:26 am 
Offline
Avatar

Pridružen/a: ned ruj 20, 2009 9:10 am
Postovi: 2461
Lokacija: Grobnik
Ateist je napisao/la:
Zna li netko izučava li se na ijednom stranom sveučilištu hrvatski ili srpski ili bosanski ili crnogorski jezik? Imaju li studenti u ijednoj stranoj zemlji priliku izučavati naš jezik? Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu možeš izučavati francuski, španjolski, portugalski, rumunjski, talijanski, ruski, ukrajinski, češki, poljski, slovački, makedonski, slovenski, mađarski, turski, hebrejski, japanski, kineski, švedski, danski, norveški, nizozemski, njemački. https://web2020.ffzg.unizg.hr/ustroj/odjeci/

Koliko je stranaca, koji nemaju rodbinske veze s ovim prostorima, učilo i poznaje naš jezik kao strani? Ima li ih na cijelom svijetu tisuću?


Ima nešto...

Izvadak iz rada:
Vesna Požgaj Hadži
Hrvatski jezik kao strani unutar
slavističkoga, evropskog i svjetskog
konteksta

https://hrcak.srce.hr/file/301744

Od ljubljanskog lektorata do lektorata HJKK-a u Delhiju
Da bismo potvrdili vlastita iskustva i pokazali raznolikost lektorata na
inozemnim sveučilištima o kojoj se ne vodi računa u Hrvatskoj, proveli smo ciljano
istraživanje, tj. anketu koja je bila poslana elektroničkom poštom svibnja 2015.
lektorima HJKK-a na različita inozemna sveučilišta (ukupno 13 lektorata). Kriterij
odabira lektorata bio je: evropske zemlje (slavenske i neslavenske), Azija i
Amerika. Pitanja u anketi bila su vezana uz tri sklopa: status i organizaciju
lektorata, posebnosti lektorata i o redefinirana uloga lektora (didaktički
materijali, seminari, promociji lektorata, pomoć od matičnih institucija itd.).14
Uzimajući u obzir rezultate ankete, postojeću literaturu, vlastita lektorska
iskustva (16 godina) i iskustva na gostujućim predavanjima i dužim boravcima na
različitim inozemnim sveučilištima (evropskim, američkim, azijskim), pogledajmo
nekoliko primjera:
B) Lektorat hrvatskoga jezika u sklopu studija Južne slavistike na
Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani
osim učenja jezika nudi i
kolegij hrvatske kulture; osim toga hrvatski je i izborni predmet koji
biraju studenti različitih studijskih grupa. Motivacija za studij jest
„porijeklo, srodstvo s govornicima tog jezika, srodnost jezika, tek rijetko
poseban interes“.15 Kako je riječ o heterogenim skupinama studenata s
višom komunikacijskom kompetencijom koji mogu imati različite prve
jezike (npr. makedonski, bosanski, hrvatski, srpski…), drugi jezični
kolegiji nude informacije i o drugim standardnim jezicima nastalima na
novoštokavskoj osnovici. U usporedbi s drugim lektoratima HJKK-a u
inozemstvu, studenti više poznaju geopolitički i kulturni kontekst regije
(supkultura toga prostora izuzetno je popularna u Sloveniji zadnjeg
desetljeća). Zbog sve teže mogućnosti zapošljavanja posljednjih godina
postoji tendencija smanjivanja interesa za studij južnoslavenskih jezika.
C) Na Filološkom fakultetu u Skoplju lektorat hrvatskoga jezika ima cilj
„promicanje hrvatskoga jezika i kulture“. U sklopu lektorata nude se
povremeno informacije o srpskom jeziku, „i to samo kontrastivno, što je
potrebno s obzirom na to da je studentima (u geografskom te u
lingvističkom i sociolingvističkom smislu) bliži srpski jezik nego hrvatski.“
Motivacija studenata različita je: neki upisuju zbog srodnosti hrvatskoga
i makedonskoga jezika, nekima je materinski jedan od štokavskih
idioma, neki su motivirani hrvatskom kulturom, jedna je studentica
„hrvatski upisala jer joj je milozvučniji i melodiozniji od srpskoga.“ Broj
studenata „oscilira, no ove godine više je upisano nego prošle, možda i
dijelom iz razloga što u ponudi nije bilo predmeta Srpski jezik.“
D) Na Institutu za slavistiku Sveučilišta u Grazu lektorat hrvatskoga jezika
postoji u sklopu preddiplomskog i diplomskog studija (BA i MA); uz
hrvatskoga i srpskoga lektora postoje još dva domaća lektora te profesor
jezika i profesor književnosti. S obzirom na naziv studijske grupe (BHS)
„svi ispiti moraju reflektirati sva tri standarda, a na Institutu za
translatologiju svi se polaznici moraju odlučiti za jednu varijantu, prema
kojoj lektor korigira sve njihove radove, usmene, a posebice pismene.“
Što se tiče motivacije za studij, ona je jasna za studente translatologije i
profesorski smjer (raditi u austrijskim obrazovnim ustanovama), a
problem zapošljavanja ima znanstveni smjer slavistike. Kao i na
slavistikama u Njemačkoj, i u Grazu broj se studenata smanjuje.
E) Hrvatski jezik kao glavni ili sporedni predmet postoji u sklopu Katedre za
hrvatski jezik Sveučilišta Eötvös Loránd u Budimpešti
. Glavni je cilj
lektorata „osposobiti studente da ovladaju hrvatskim jezikom“; a kao
motivaciju za studij studenti navode mogućnost zaposlenja i pripadnost
hrvatskoj nacionalnoj manjini. Studenti nakon BA žele nastaviti studij na
MA i „raditi u nekoj od obrazovnih i kulturnih institucija vezanih uz
hrvatsku manjinu u Mađarskoj. Inače, perspektive s BA slične su u Indiji
i Mađarskoj – steći sveučilišno obrazovanje kao uvjet za dobivanje
pripravničkog posla u nekoj kompaniji.“
F) Na Institutu zapadne i južne slavistike Sveučilišta u Varšavi lektorat
HJKK-a postoji u sklopu studija kroatistike koji se upisuje svake treće
godine. On je usredotočen na učenje jezika (lektorica ima 18 sati tjedno),
ali didaktički materijali povezani su s kulturom i/ili književnošću, uz
kulturološke predmete koji se nude u sklopu studija. Studenti žele
naučiti hrvatski iz različitih razloga: neki „vole Hrvatsku, misle da je to
lijepa zemlja, neki žele raditi u turizmu, neki se žele preseliti u Hrvatsku,
neki nisu uspjeli upisati drugi studij (…)“, neke zanima posao u
institucijama EU-a. Usprkos činjenici da se broj studenata na slavistici
posljednjih godina smanjuje, za hrvatski i dalje postoji interes i on u
Poljskoj ima dobru perspektivu zbog različitih kontakata s Hrvatskom,
pogotovo u gospodarstvu i turizmu.
G) Na Sveučilišnom koledžu u Londonu, Školi za slavenske i
istočnoevropske studije predmet se zove Srpski/Hrvatski jezik i predaje
se na dodiplomskom i poslijediplomskom zajedno sa srpskim, i to tako
da se sati dijele (hrvatskoga lektora šalje Ministarstvo, a srpski predaje
osoba zaposlena na Koledžu). Time se, s jedne strane, želi „privući što
više studenata“ (broj je u opadanju pogotovo otkada je povišena
školarina), a s druge strane „naziv predmeta može sugerirati (…) i stav
fakulteta da je riječ o jednom jeziku s dvije varijante (tzv. policentrični
jezik)“. U nastavi se obrađuju i glavne osobine bosanskoga jezika
(komparativno s hrvatskim i srpskim) te znatno manje crnogorskoga.
Određen broj studenata studira hrvatski zajedno sa srpskim jer žele
raditi „primjerice u diplomaciji, u kulturi ili u medijima ili pak žele otvoriti
vlastite tvrtke na području jugoistočne Europe“, drugi su nasljedni
govornici, trećima je motivacija raznolika (želja naučiti nešto novo,
zanimanje za Hrvatsku, obiteljski razlozi itd.). Predaje se prije svega
hrvatski jezik i izabrane teme iz kulture, a teme iz književnosti vodi drugi
profesor. Posebno se naglašava da ono što studenti najviše cijene “jest
to da su oni u centru obrazovanja, a ne program koji treba ispuniti“.
H) Lektorat hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Buenos Airesu zapravo je
tečaj hrvatskog jezika namijenjen Hrvatima u dijaspori, zainteresiranim
studentima i javnosti koji postoji od 2006. godine. Sudionici su tečaja
„različitih interkulturalnih sposobnosti, različitih godina (18 – 80) i
različitih profesija“… „koji ne znaju što je padež ili što je nastavak“ i
većina ljudi (uglavnom starijih) dolaze da bi se družili i održavali veze s
jezikom svojih roditelja ili predaka, „malobrojni su oni koji zaista žele
naučiti nešto (naravno, svi oni kažu da žele naučiti, ali stalno govore na
španjolskome)“.
I) Lektorat hrvatskog jezika na Pekinškom sveučilištu za strane studije,
Odsjeku za hrvatski jezik, ima cilj „obrazovati stručnjake za hrvatski jezik
koje zemlja domaćin treba na određenim radnim mjestima“. Za nas je
neobičan podatak da studenti „obično ne biraju sami određeni jezik
nego bivaju raspoređeni. Samo mali broj studenata dolazi s idejom
određenoga jezika“. Kako je to sveučilište poznato u Kini, njegova
diploma jamči posao bez obzira na smjer studija. Dakle, motivacija za
studij hrvatskoga „siguran je posao nakon diplome“, što većina
studenata na drugim inozemnim sveučilištima, pogotovo evropskim,
može samo sanjati! Uobičajeno je na tom sveučilištu da već na 2. ili 3.
godini dolaze pojedinci iz raznih ministarstava, Kineskog radija
internacional i sl. birati mlade kadrove; a dio studenata nastavlja
obrazovanje, uglavnom na engleskom govornom području. Broj se
studenata smanjuje „zbog razdvajanja jedinstvenog Odsjeka za hrvatski
i srpski jezik na dva odvojena lektorata“; nova generacija studenata
upisuje se svake 4 godine. Zanimljivo je također da je studij koncipiran
interdisciplinarno, tako npr. studenti na 3. i 4. godini slušaju kolegije iz
ekonomije, povijesti, politike itd., a neke kolegije, ovisno o interesu,
mogu slušati na kineskom jeziku (npr. poduzetništvo, engleski itd.).
J) Na japanskim sveučilištima i/ili institutima predmet zanimanja jesu
različite slavističke teme koje se proučavaju interdisciplinarno. Od
južnoslavenskih jezika (izuzevši bugarski) postoji samo lektorat
slovenskog jezika na Tokijskom sveučilištu za strane jezike, a za druge
jezike pojedinačni tečajevi. Tako je npr. na Sveučilištu u Hokkaidu,
Institutu za slavistiku glavni jezik ruski, ali imaju profesora koji ponekad
predaje ili ima tečajeve ili hrvatskog ili srpskog jezika koji su studentima
„potrebni“ da bi se mogli baviti slavistikom u širem kontekstu (u
njegovih 7 godina bilo je dosada troje studenata za srpski jezik). Pod
slavistikom se „podrazumijeva interdisciplinarnost (…). To je iznimka u
Japanu, dakle ovakva slavistika jeste samo kod nas.“ Težište je na učenju
jezika; nude se informacije i o drugim standardima kao i „o povijesti i
kontekstu pojavljivanja tih jezika“. Naglašava se i interdisciplinarnost u
učenju jezika, književnosti i kultura drugih južnoslavenskih naroda. Što
se tiče znanja lektora, oni bi morali imati „solidno znanje o jezikoslovlju.
Ponekad se pojavi lektor koji obavlja posao samo zbog toga što je izvorni
govornik toga jezika, ali bez znanja samog jezika.“
K) Na Odsjeku za slavenske i ugro-finske jezike Sveučilišta u Delhiju hrvatski
se podučava u sklopu trogodišnjeg tečaja i kao lektorat (4 semestra) u
sklopu magistarskog studija ruskog jezika i književnosti, a cilj je
predmeta osim učenja jezika „širiti spoznaje o Hrvatskoj i njezinoj
kulturi“. Studenti uglavnom „nemaju nikakvo predznanje o Hrvatskoj, ne
znaju ni gdje je, ni koji je glavni grad.“ Biraju ga „usput, u potrazi za
svojim mjestom pod suncem u ovoj mnogoljudnoj zemlji kako bi
osigurali/produžili studenska prava s misli o biznisu u turizmu, želja da
otputuju u Evropu, čuli su da je lakši od poljskog, češkog ili bugarskog i
sl.“16 Za razliku od drugih lektorata HJKK-a ovdje se broj studenata
povećava (krajem 2013. bila su 3 studenta, početkom 2014./15. čak 21
student). Kao što smo rekli, nastava je u sklopu tečaja uglavnom
posvećena učenju jezika i malo prevođenju te spoznajama o kulturi, a u
sklopu magistarskog studija i temama iz povijesti, povijesti jezika,
prevođenju i sl.

_________________
RH-BiH-Sandžak-Sriem-Boka Kotorska-Trst
KREPAT MA NE MOLAT
http://hrvatska-bosna.eu5.org/znanost/zamjena_zarulje-prednje_kratko_svietlo-reno_clio_3.pdf


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: čet lis 24, 2019 2:51 pm 
Offline

Pridružen/a: sri vel 22, 2012 3:06 pm
Postovi: 2379
Dakle, gradovi koji su daleko odavde, a imaju dostupan studij našeg jezika, su Delhi, Tokio, Peking, Moskva, London, Varšava, Seattle.

Državno sveučilište međunarodnih odnosa, Moskva:
- Katedra za srpski jezik
- Katedra za hrvatski jezik
Državno sveučilište M.V. Lomonosov, Moskva, Filološki faks, Odsjek za slavenske jezike
- Katedra za srpski jezik i književnost/hrvatski jezik i književnost
Karl-Franzens-Universität, Graz:
- Bosnisch/Kroatisch/Serbisch Bachelor

https://slavic.washington.edu/courses

Seattle
Bosnian/Croatian/Montenegrin/Serbian (BCMS) Courses
*instruktor Bojan Belić, predavanja 9:30-11:20


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: sub stu 16, 2019 9:16 am 
Offline

Pridružen/a: sri vel 22, 2012 3:06 pm
Postovi: 2379
Amédée Chaumette des Fossés, Putovanje po Bosni 1807. i 1808. godine.

O Bosancima i njihovom jeziku.

Mnoge promjene kojima je bila izložena ova pokrajina nužno su ispremiješale rase stanovništva. Danas tu žive ostaci slavenskih naroda iz Sarmatije. Oni su pod imenima Avari, Mađari, Pečenezi, a osobito Srbi vladali ovom zemljom u 5., 6. i 7. stoljeću. Bosanci uglavnom imaju pravilne i vrlo izražene crte lica. U njih ne možemo uočiti tatarske fizionomije, inače tako česte u gotovo cijeloj Turskoj. Stanovnici planinskih dijelova pašaluka često imaju plavu ili kestenjastu kosu, dok oni u dolini imaju crnu. Stas im je nadprosječan i posve je uobičajeno sresti muškarce visine od 5 pedalja i 8 ili 10 palaca građene u razmjeru sa svojim visokim stasom. Kao i svi gorštaci, Bosanci su vrlo snažni i dugovječni. Žene su obično lijepog stasa i mnoge od njih se ističu pravilnim crtama lica, lijepom puti zanosne bjeline.

Narodni jezik kojeg su uveli Srbi je ilirski odnosno, uz male varijacije, onaj kojim govore Rusi, Poljaci, stanovnici Češke, Bugari, Srbi itd. Mada je turski službeni jezik, Bosanci koji ga poznaju ne čine možda ni dvadesetinu ukupnog stanovništva. Paše s dva tuga i sami kapetani toliko slabo njim govore da me je sadašnji vezir Ibrahim Halimi, rođen i odgojen u Carigradu uvjeravao kako mu je trebalo više od mjesec dana boravka u Travniku kako bi uspio razumjeti barbarske izraze koje rabe domaće poglavice kad govore turskim.

Ilirski je jezik bogat i zvučan. Onaj kojim se govori u Bosni puno je lakše naučiti od ruskog. Primio je neke riječi iz turskog jezika, no ipak se smatra kako je usvojio manje stranih riječi od drugih slavenskih govora.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: pon stu 18, 2019 7:54 am 
Offline
Avatar

Pridružen/a: ned ruj 20, 2009 9:10 am
Postovi: 2461
Lokacija: Grobnik
https://www.tportal.hr/kultura/clanak/n ... o-20191116

Na Interliberu predstavljena knjiga M. Grčevića 'Ime 'Hrvat' u etnogenezi južnih Slavena'

Također autor navodi obilje tragova o raškim Hrvatima i pohrvaćenim pravoslavnim Vlasima te u srednjem vijeku u Rašku doseljenim Hrvatima katolicima na prostor u Srbiji i Kosovu.

Autor osvjetljava i identitetsko stanje u Vojnoj krajini, čijem je dijelu stanovništva pripadnost pravoslavlju kasnije odredila oblikovanje nacionalnoga identiteta, pojasnio je povjesničar Stjepan Ćosić. Dubravka Sesar ocijenila je kako jezikoslovac Grčević u problematiku kojom se bavi, unosi novo svjetlo u dosadašnje selektivne i pristrane analize.

Autor razotkriva mnoštvo zabluda o uporabi glotonima hrvatski i srpski, te navodi mnoge dosada zanemarivane činjenice koje pomažu u razrješavanju nesporazuma, istaknula je.

Knjiga "Ime 'Hrvat' u etnogenezi južnih Slavena" (291 str.) podijeljena je na šest poglavlja - Alpski Hrvati, Hrvati i islam, Hrvati i pravoslavlje, "Hrvacki" istumačeno i "srpski" napisano, O Dubrovačkoj Republici i Boki kotorskoj. Na kraju knjige su literatura, kazalo toponima i kazalo osobnih imena.

Knjigu su objavili nakladnici Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu i Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku.

_________________
RH-BiH-Sandžak-Sriem-Boka Kotorska-Trst
KREPAT MA NE MOLAT
http://hrvatska-bosna.eu5.org/znanost/zamjena_zarulje-prednje_kratko_svietlo-reno_clio_3.pdf


Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 916 post(ov)a ]  Stranica Prethodna  1 ... 33, 34, 35, 36, 37

Vremenska zona: UTC + 01:00


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 2 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO