Predstavljeni su prvi izdanci Kanonskog korpusa hrvatske književnosti, kulture, filozofije i znanosti
Prvih 12 knjiga iz književne kolekcije Kanonski korpus hrvatske književnosti, kulturne povijesti, filozofije i znanosti danas je prezentirano u salonima Društva hrvatskih književnika u Zagrebu, a sve u organizaciji Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Društva hrvatskih književnika, Matice hrvatska, Zaklade sv. Jeronima i Sveučilišne tiskare Zagreb. Projekt usavršava kanon hrvatske književnosti od kojega polaze sva identitetska saznanja modernoga društva, a samo u njegovoj prvoj fazi očekuje se izdavanje 50 knjiga.
Projekt Kanonski korpus hrvatske književnosti, kulturne povijesti, filozofije i znanosti pruža tekstualni okvir budućih odgojnih i obrazovnih reformi u humanističkim i književnim predmetima u hrvatskim srednjim školama i na sveučilištima. Osim što se bavi pitanjima iz povijesti hrvatske književnosti, projekt obuhvaća i pristup srodnoj metodologiji u području kulturne povijesti, filozofije, povijesti glazbe, povijesti umjetnosti i znanosti.
Izvršni voditelji projekta i glavni urednici edicija su prof. dr. sc. Viktoria Franić Tomić s Odsjeka za kroatologiju Fakulteta hrvatskih studija i prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak, professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu.
“Ovom edicijom hrvatska kulturna scena dobiva prototip budućeg sveučilišnog izdavača oko kojega će se okupiti najbolji dio obrazovnih procesa u hrvatskoj humanistici. Riječ je o projektu koji značajno mijenja duhovni i obrazovni krajolik Hrvatske. Vjerujem da će naš urednički i spisateljski rad znatno doprinijeti ne samo oblikovanju obrazovanja, već i razvoju cjelokupne hrvatske kulturne scene koja se nedvojbeno suočava s nedovoljnim poznavanjem književnosti, povijesti, filozofije i znanosti“, izjavio je prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak povodom prezentacije najnovijih knjiga.
Najnovije prezentirane knjige su sljedeće:
1. Hrvatska srednjovjekovna književnost, sv.1, Ideje, osobe i mjesta književne proizvodnje. Viktoria Franić Tomić, Slobodan Prosperov Novak , Zagreb,2019, 127 str. Ilustrirano
2. Hrvatska srednjovjekovna književnost, sv.2, Književni, povijesni i tekstualni laboratorij, sv.I , Viktoria Franić Tomić, Slobodan Prosperov Novak , Zagreb,2019, 173 str.
3. Hrvatska srednjovjekovna književnost, sv.3, Književni, povijesni i tekstualni laboratorij, sv.II , Viktoria Franić Tomić, Slobodan Prosperov Novak , Zagreb, 2019, 191 str.
4. Duvno u hrvatskoj književnosti, sv.19.Tekstovi, ljudi, sudbine, Knj.I, Josip Tomić et alii, Zagreb,2020, 199 str., Ilustrirano
5. Hrvatska glazba ranog novoga vijeka, sv. 20. Tekstovi i čitanka. Ennio Stipčević, 186 str., Ilustrirano
6. Zlatno doba književne renesanse. Ideje, osobe i mjesta književne proizvodnje, Viktoria Franić Tomić i Slobodan Prosperov Novak, 315 str., Ilustrirano
7. Književnost zrele renesanse i njezina kriza. Ideje, osobe i mjesta književne proizvodnje, Viktoria Franić Tomić i Slobodan Prosperov Novak,. 315 str., Ilustrirano
8. Književnost hrvatskog baroka, Ideje, osobe i mjesta književne proizvodnje, Slobodan Prosperov Novak, 305 str., Ilustrirano
9. Pisci oživjele Hrvatske. Ideje, osobe i mjesta književne proizvodnje, Slobodan Prosperov Novak. 355 str., Ilustrirano
10. Hrvatska književnost u vremenu racionalističkih integracija. Ideje, osobe i mjesta književne proizvodnje, Viktoria Franić Tomić i Slobodan Prosperov Novak, 280 str., Ilustrirano.
11. Hrvatski književnici uvježbavaju preporod. Ideje, osobe i mjesta književne proizvodnje, Viktoria Franić Tomić i Slobodan Prosperov Novak, 285 str., Ilustrirano
12. Rani novi vijek u Boki kotorskoj. Književni, povijesni i tekstualni laboratorij, sv. 18, Viktoria Franić Tomić i Slobodan Prosperov Novak, 310 str., Ilustrirano
Rad na istraživačkom i nakladničkom projektu Kanonski korpus hrvatske književnosti, kulturne povijesti, filozofije i znanosti započeo je 2016. uz financijsku podršku Ureda za obrazovanje i kulturu Grada Zagreba. Početni impuls ove ideje nastao je u krugu znanstvenika, književnika i sveučilišnih nastavnika koji su, čim su se pojavile prve književne realizacije ovoga projekta, predstavljeni kao njegov Znanstveno-nakladnički savjet u sastavu: Ivo Babić, Pavo Barišić, Stjepan Ćosić, Stjepan Čuić, Josip Lisac, Emilio Marin, Ljiljana Marks, Tihomil Maštrović, Snježana Paušek Baždar, Božidar Petrač i Ennio Stipčević.
