Brajo moj,jel taj Ljubuški što ga spominješ negdje na Šolti?
Punistra? A moguće, nisam toliko star.
Znam za neke talijanizme da su uvriježeni u zapadnoj Hercegovini, kapulu si dobro naveo, ali baš da dominiraju ispred turcizama, teško.

Nisan reka da dominiradu, samo san naveja da se sistematski izbacuju iz govora točno oton tvojon logikon "nismo u dalmanciji". Upravo propagiraš regionalizam koji umisto da gleda na pojedina mista gleda na to di je to misto i u kojoj regiji. Inače, postoji odlična studija koja gleda riči Ljubušaka rojeni 1920tih godina i piše beside koje su koristili.
Ričnik izgubljena govora iz Neretvanskog zbornika 2015 edicija.

Moja baba je 34 godišće, tako da normalno da će neke riči koje ona koristi bit nepoznate mlađoj generaciji, ali generalno što san primjetija je da se VELE izbacuju romanizmi (ne talijanizmi, romanizmi) iz govora na osnovu divizije 'Hercegovina vs Dalmacija' koja je realno banalna.

Što se tiče trpanja ti riči u talijanizme, to je isto greška.
kapula, mrginj, punistra - iz dalmatskog jezika (romanski jezik autohton dalmaciji i z. hercegovini, izumra na kopnu negdi oko 14og stolića, zadnji govornik je umra 1880tih godina na Krku)
garbun, takulin, brokva - iz mletačkog jezika (mletačka republika, logično)
bavula, faculet, škatula - iz talijanskog jezika (toskanski)

Imaš drugovačiji sloveja i načina na koji su donesene ote riči; Dalmatske su riči većinon dobivene asimilacijon i kratkin korišćenjen dalmatskog jezika meju hrvatskin populacijama (svi zadnji govornici koje navodi Toni Udina (zadnji govornik) su imali hrvatska prezimena, pa računaj), pretežno ima više posuđenica na mistima di je se duže održa (npr. Krk, Dubrovnik)

Mletačke posuđenice su došle razmjenon dobara, trgovinon, i generalno radi kontakta s mletačkon republikon. Isto tako i kontakton sa Dalmatinciman i Dalmacijon, povijesno ima vele fakotra isto tako koji igradu ulogu, npr. razmjena populacija koja se često događala na graničnin mistiman, migracije generalno.

Talijanske posuđenice su većinon došle ka 'prestižne', ter trgovinon. Neke su došle priko migracija-trgovine-rada poslova u Dubrovačkoj Republiki (jerbo tamo nisu vele koristili mletački, čak ima zapis iz 1800tih di Dubrovčanin sam govori da se kod nji ne koristi mletački vego toskano).

Pretjerivaš, nikad kod svoje babe u okolici Ljubuškog nisan čuo neke silne talijanizme/latinizme (realno više je latinizama zapravo nego talijanizama). Recimo već priko brda u Vrgorcu su puno češći.

Količina turcizama u govoru se baš primjeti kad se prođe granica. S tim da pričamo o starijim ljudima, turcizmi su kod novijih generacija jako nestali. Kako u zagori tako i u hercegovini.

Ne pretjeravan, jopet ti govorin, baba mi je 34 godišće, valjda bogati bolje znaden kako ona priča nego ti. I jopet ti govorin, imaš dosolvno znanstveno obrađenu studiju di se točno gledadu posuđenice u Ljubuškon kraju i doslovno je moreš skinit sa interneta i sam pročitat.
U Vrgorcu su normalno češći, ali nisu baš u toliko količini. Moja baba tvrdi da se kod nas za reckasti nož za jilo govorilo požata, a da se u Otrićin Seocin kod Vrgorca govorilo turperin.
Ja osobno ne moren vami pokazat svaki slučaj, ali jopet, govorin van, tako je kako kažen. Tili vi to virovat ili ne.

A evo za primer različitosti meju samin gradovin, kod nas se veli ćikara, a u Grudan se veli cikara, dok se u Dubrovniku npr. veli kikara.

Isto tako, nikad nisan reka da turcizmi nisu postojali, ne znan odakle vi vadite tu tezu koja nije nigdi napisana, ali objektivna istina je da je dosta turcizama zaminilo romanizme (npr. čašaf je zaminija lancun).

Da citiran uvod u studiji:
Osamdesetih je godina prošloga stoljeća auktor ovih
redaka napravio malu jezičnu anketu, uglavnom za zapadni dio Ljubuškoga,
gdje je bilježio romanizme, turcizme i germanizme. Ispitanici su bili ljudi starije
životne dobi, rođeni uglavnom između 1920. i 1930., danas rijetki među
živima.21 Usporedivši leksik iz navedene ankete s onim u Ričniku, utvrdili smo
priličan broj osobitosti i razlika. Ljubuški korpus podijelili smo u dvije skupine,
s navedenim referentnim mjestom (pokrata), s napomenom da nismo svugdje
označili naglasak, osim u određenim slučajevima.

Jel možđet dat link za tu znanstven ustudiju, baš me zanima.

Pa znam i ja masu ljudi ili sam poznavao koji su rodjeni 1920-ti i 1930-tih iz tog kraja i nikad nisam cuo tih pola rijeci.

Ok, no to je jopet anegdota.
Ja živen u ton kraju, i virujen da znan puno više stariji ljudi iz Ljubuškog, i tvrdin da je studija koliko toliko točna.



https://www.academia.edu/12575888/Ričnik_izgubljena_govora

Par favur