Ateist, koji jezik je dominantan u Luxemburgu?

Rabe se i francuski i njemački, te poseban luksemburški jezik koji umnogome odstupa od standardnog njemačkog zbog velikog udjela francuskih riječi. Većina natpisa na zgradama javnih institucija je na francuskom. Luksemburški je više govorni jezik puka u svakodnevnom životu, a francuski i njemački su za poslovnu komunikaciju i poslove državne uprave. Engleski dosta ljudi ne poznaje, oni koji rade s turistima naravno poznaju. Meni se u prodavaonici, objektu brze prehrane, gdje zađem najčešće prvo obrate na francuskom. Bonjour. Onda na engleskom, ako znaju.

U hostelu u Luksemburgu sam pričao s 25-godišnjom frankofonom Belgijkom iz Liegea. Poznaje i nizozemski, engleski i malo francuskog. Prije sam mislio da se u Belgiji ne osjećaju kao Belgijci, ali ona kaže da se osjeća i da je imala želju naučiti nizozemski jer je to, uz francuski, jezik njene zemlje. Ipak nije istina da ljudi lojalni Belgiji kao svojoj domovini ne postoje.

Nakon razgovora s njom počeo sam razmišljati o privatnosti, pristojnosti i definiciji uvrjede. Što je privatnost? Što je pristojno, a što nepristojno nekoga pitati? Ljudi su se, kad je izmišljena korona, bojali da će ih netko pratiti ako se cijepe. Onda dođu na forum, Facebook ili Instagram i podijele cijeli život u pojedinosti s masom nepoznatih osoba.

Znao sam da se u Engleskoj smatra nepristojnim nekoga pitati koliko ima godina, to je kao privatna informacija. Piše na osobnim ispravama. Pa i ime i prezime su privatna stvar, po toj logici nikome ne bi smio reći kako se zoveš. Ova Belgijka čak smatra nepristojnim pitati jesi li religiozna ili koje si vjeroispovijesti.

Nepristojno je nekoga pitati koliko ima para ili koliko zarađuje, a granični policajci me na ulasku u UK ispituju koliko imam sredstava i traže na uvid stanje bankovnog računa. Pristojno je pitati koju si školu završio, koja ti je profesija, a nije koliko zarađuješ, što je vezano uz to i da se iščitati iz prethodnih pitanja.

Belgijka je punija, što mi je bilo neobično jer je rekla da je iz etičkih razloga vegetarijanka, voli životinje i voli puno pješačiti. U tom kontekstu sam joj rekao da je plump (debeljuškasta), kako to kad ne jede meso i voli duge šetnje. Davno u osnovnoj na satu engleskog nam je profesorica rekla, ako vam netko kaže you are plump to vam nije uvrjeda.

Međutim, ova je baš rekla da je to bilo vrlo nepristojno (rude) što sam rekao da je plump, iako je to činjenica. Zašto je uvrjeda debeljuškastoj osobi reći da je debeljuškasta?!

Pitao sam je, kroz tijek razgovora, ima li kuću, da ima roditeljsku s vrtom. Jesu li joj roditelji živi, da jesu. Ima li brata i(li) sestru, da ima i da oni isto žive s njima itd. Da ima mačku, ribice, zeca itd. Kada sam je pitao ima li dečka, naljutila se da je to nepristojno pitanje i nije htjela odgovoriti.

Rekla je da je boyfriend private life, a ja sam rekao da su i pitanja o bratu, sestri, kući, ljubimcima, roditeljima također osobna, pa je na njih odgovorila. Imaš li brata ili sestru je čisto pitanje o osobnom životu, ustvari. Po čemu je pitati imaš li brata i sestru manje privatno i manje nepristojno nego pitati imaš li dečka?! Ne shvaćam, zbunjen sam.

Koncepti pristojnosti se razlikuju od kulture do kulture, ja slovim kao sirov lik, uvijek govorim čistu istinu, iskreno odgovaram i istinito što god me tko pita. Jedino ne bih odgovorio da me pitaš pin od kartice ili lozinke od računa na Googleu, Wikipediji, YouTube-u, Facebooku, Instagramu, forumima. Sve drugo otvoreno govorim brutalno iskreno.

Netko se boji dati izjavu na televiziji, što ako ispadne smiješan ili glup pred cijelom nacijom. Trema je skroz iracionalan strah. Ako imaš mišljenje, svakako ćeš ga nekad nekome reći, što imaš kriti? Isto ti je rekao samo najboljem prijatelju ili rekao na televiziji.

Svakako će se sve tajne doznati. Ako ispadneš smiješan u Mokošici, netko tko te vidio u Mokošici će ispričati nekome u Gradu Dubrovniku, taj iz Grada će prepričati poznaniku iz Zagreba i taj iz Zagreba je možda turistički vodič i ispričat će nekome s Novog Zelanda. Opet će cijeli grad i cijela nacija i cijeli svijet znati, ako im je do toga stalo.

Ako imaš mišljenje koje dio ljudi smatra glupim ili krivim, što se bojiš reći u mikrofon televizijske kuće?! Isto je znalo za to mišljenje samo tvoje selo ili grad ili cijela nacija ili cijeli svijet, svi ljudi imaju mišljenja. Ona i služe da ih nekad s nekim podijeliš, nebitan broj osoba s kojima si ih podijelio. Stoga sam ja neopterećen, sirov i brutalno iskren.

Baš si posebna osoba, prijatelju. To mislim u najpozitivnijem smislu. Djeluješ jako inteligentan.
Zanimljivo ti je čitati postove. Definitivno bi triba pisat knjige/putopise.

Moj ti je savjet pocni pisati neku knjigu dozivljaja ili putopis ali sa tim svojim monolozima. Knjiga bi bas mogla biti citana

Nalazim se u Kölnu. Kanio sam preko Bruxellesa do Amsterdama, ali došlo je do nepredviđene situacije. Štrajk u Belgiji, ne voze vlakovi. Stoga sam morao preko Njemačke do Nizozemske (države broj 32), umjesto preko Belgije. Iz Luxembourga u Koblenz, iz Koblenza u Köln, pa sutra rano ujutro iz Kölna, preko par postaja, do Amsterdama.

* ja u Kölnu danas: https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... %B6lnu.jpg ,
https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... %8Dkoj.jpg

Danas sam stigao dugo šetati po Kölnu, pojesti jednu krofnu berliner i popiti Monster da ne zaspem cijelu noć, jer je vlak u 5:08 ujutro.

Upamtio sam podatak da je Köln bio skoro sasvim sravnjen sa zemljom u Drugome svjetskom ratu, ali čuvena ogromna katedrala je sačuvana jer su ju piloti zrakoplova koji su bacali bombe rabili kao orijentir. Vidi se da je sve oko katedrale novo, suvremena zdanja, a kolodvor je odmah tik uz samu katedralu. Danas me zadesio karneval, puno ljudi po ulicama, puno maškaranih ljudi.

Maškara se gadim jer me kao malog strašno isprepadao susjed maskiran u neku jezivu nakazu, pa gajim averziju prema karnevalima. Čak se gadim jesti u prisustvu puno maskiranih ljudi.

U Koblenzu sam stigao napraviti jednu sliku na kolodvoru, čekajući vlak za Köln. https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... e_2025.jpg

* čuvena ogromna kelnska katedrala: https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... %B6lnu.jpg , https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... %B6lna.jpg , https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... a_2025.jpg

* umjetnost: https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... etnost.jpg , https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... %B6lnu.jpg , https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... %B6lnu.jpg

* jedna od gradskih vrata: https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... n_2025.jpg

* arhitektura: https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... e_2025.jpg , https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... N_2025.jpg , https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... 2.2025.jpg , https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... 3%B6ln.jpg

Inače nikad nisam razmišljao o Njemačkoj kao turističkoj destinaciji jer sam kontao da su tamo svi gradovi ozbiljno fasovali od savezničkih bombi i da su znamenitosti uništene. Međutim, ostalo je nešto. Vidio sam iz vlaka krasne utvrde i gradiće uz obalu Rajne. Prethodno sam bio u Berlinu samo. Koliko je prije nego što su skoro svi gradovi soreni u pepeo ovdje bilo ljepote, kad je unatoč svemu dosta ostalo?!

Posjetom Amsterdamu zaključit ću posjete glavnim gradovima kolonijalnih sila. Već sam bio u Londonu, Madridu, Lisabonu, Parizu, Bruxellesu, Rimu i Berlinu.

kad si već tu, otiđi do Heidelberga, par sati vožnje. imaju super dvorac. grad nije velik, obiđeš ga za par sati. odmah pored su Mannheim i Schwetzingen, i tamo imaju dvorce.

Rusiju , Petrograd .

Stigao sam jutros vlakom iz Kölna u Amsterdam, glavni grad Nizozemske, države broj 32. Prethodno kad sam letio iz Zagreba u Ciudad de México i u Peru, presjedao sam na Schipolu, ali to je samo tranzit. Ne računa se kao ulazak u zemlju.

Tako sad znam da sam posjetio sve glavne gradove kolonijalnih carstava. 2023. Berlin, 2024. Rim, Pariz, London, Madrid i Lisabon, 2025. Bruxelles i Amsterdam.

Grad krcat masom turista, ikonična i veoma dobro poznata destinacija. Naravno, krasan grad, ali sve se o njemu zna, ne znam što bih posebno napisao.

* ja u Amsterdamu danas: https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... erdamu.jpg

* arhitektura: https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... u_2025.jpg , https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... a_2025.jpg , https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... M_2025.jpg , https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... zemska.jpg , https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... terdam.jpg

* željeznički kolodvor: https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... erdamu.jpg

* Bazilika svetog Nikole: https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... Nikole.jpg

* pojedinosti: https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... a_2025.jpg , https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... etnost.jpg

Crvena četvrt u Amsterdamu je građena oko katoličke katedrale.

Već tjedan dana sam u Amsterdamu i ovo je moj omiljeni grad od svih u kojima sam ikad bio. Sve ljepote i užici svijeta lako dostupni, sve nadohvat noge. Predivna arhitektura, umjetnost, ikoničan izgled grada, kanali, dobra hrana, lako dostupan seks. Nemoguće je biti tužan u Amsterdamu. Krasni prostrani parkovi, cvrkut ptica, u parkovima i kanalima vidiš guske, patke, labudove, golubove, čaplje, vrane itd. Zimska idila.

Smješten sam u Warmoesstraat, jednoj od glavnih ulica, minutu pješke od kraljevske palače (trg Daam). Tu su dva hostela na 20 m jedan od drugoga, St Christopher's Inn i Durty Nelly's Inn. Svaki dan mijenjam sobu ili hostel ovisno o cijeni, aplikacija Booking mi daje popuste jer sam na najvišoj Genius razini. Cijena non stop varira, nedjeljom i radnim danima bude 15-18-30, četvrtkom, petkom i subotom puno skuplje. 40-60. Oba hostela su izvrsna, imaju sve što putniku treba plus bar. Odmah u ulici su prodavaonice, restorani, objekti brze prehrane, a u ulicama do izlozi s prostitutkama.

Ne znam smijem li pisati o prostitutkama, ali platio sam već dvije, oba puta bilo super. Sad se čudim samom sebi kako sam u srednjoj školi pravio dramu ni oko čega pitajući se kako doći do seksa, a to je tako jednostavno da ne može biti jednostavnije. To je lako koliko je lako kupiti kruh u butizi. Dođeš pred izlog, odabereš, uđeš unutra i dobiješ uslugu koju si platio.

Vidio sam izvana čuveni Rijksmuseum, velebna arhitektura, puno slikarija, skulptura, pojedinosti, legneš na travu i uživaš u masi lijepih detalja u vidokrugu. Marihuana i gljive me ne zanimaju, marihuana mi ima tako ogavan miris da ne volim izdaleka pomirisati, a u Amsterdamu često slučajno udišeš taj smrad. Također alkohol nikakav ne podnosim, od piva bih se izrigao. Ne znam kako ljudi mogu uživati u marihuani, opojnim gljivama i alkoholu, ali o ukusima se ne raspravlja, svakoj ludi njeno veselje. Tko voli, neka izvoli. Netko se možda čudi mom fetišu pitajući se kako netko uživa ližući znojna stopala.

U centru Amsterdama imaš dostupno što god ti treba u datom trenutku, a ako želiš promijeniti grad, odmah nadohvat noge ti je željeznički kolodvor. Sa Schipola možeš odletjeti na koji god hoćeš kontinent, masu izravnih letova, preko Amsterdama sam bio išao i u Meksiko i u Peru.

Ne može ti dosaditi sam grad, a ako poželiš napustiti kolodvor ti je par minuta pješke od glavnog trga, a jedna od najprometnijih zračnih luka u Europi 12 km dalje.

Najbolji grad ikad!!!

A brate, koliko vidin na slikama zgodan si, prava momčina. Ne tribat trošit pare na prostituke kad ih možeš zbarit ovako.

Pa da.
A i ono...

Kad sam bio u Amsterdamu, crvena četvrt, malo razgledavaš.
Cure u izlozima izgledaju super, kao nacrtane (bar u prvim redovima, kasnije ima svega i svačega).
No...
Pogledaš kakvi sve ulaze unutra, ono Englezi bez pola zuba i slično...

Ženske imaju fakat dobar želudac za takve.
A i ono.
Negdje je bila ekonomska analiza.
50 eura dođe pola sata?
Koliko ih ženska mora uopće dnevno odraditi da bi imala za najam prostora za rad...

32 države kronološkim redom: Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Crna Gora, Austrija, Češka, Mađarska, Italija, Kambodža, Albanija, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Bugarska, Grčka, Srbija, Meksiko, Njemačka, Novi Zeland, Peru, Poljska, Slovačka, Vatikan, Francuska, UK (Engleska, Wales ili Cymru, Škotska, Sjeverna Irska, Gibraltar), Republika Irska, Španjolska, Portugal, Maroko, Švicarska, Belgija, Luksemburg, Nizozemska.

Jednoj s Kariba sam platio 10 min lizanja stopala 50 eura, a sinoć Mađarici 20 min lizanja stopala plus da mi popuši 100 eura. Cijene su izgleda veće nego kad je Ceha bio. Mnoge su izoperirane i imaju očito umjetne sise, malo je prirodnih ljepotica. Odabrao sam sinoć Mađaricu jer je bila prirodna, imala prirodne sise.

Zanimljivo da odbijaju mogućnost lizanja cijelog tijela, samo stopala. Ova Mađarica daje stopala 10 min bez da se skine gola 50 eura. Opcija koju sam ja odabrao za 100 eura je da joj 20 min ližem stopala, da se skine gola i da mi popuši. Opcija da dođe i do penetracije rodnice je 150 eura. Uz obveznu uporabu kondoma.

Niti jedna ne da da se liže cijelo tijelo, tipa dražica, stražnjica, sise, bedra. Valjda misle da nije sigurno. Jedino što smiješ ljubiti i lizati su stopala. U Madridu mi je npr. Rumunjka dala za 10 eura više, pored lizanja stopala, da joj ljubim i stražnjicu.

O ukusima se ne raspravlja, al koji k brate...

Od 1. ožujka sam u Amsterdamu i prekosutra vjerojatno napuštam. Moj omiljeni grad, ali treba ići dalje. Platio sam tri prostitutke. Kad već nema većih para odjednom za odletjeti sa Schipola u Afriku ili Južnu Ameriku, nije loša ideja sada se zaputiti prema Skandinaviji. Vidim da Flixbus od Amsterdama, preko Hamburga, do Kopenhagena, zna biti niti 40 eura. Onda se lijepo niže sedam novih država jedna po jedna, povećam broj država na 39. Životni cilj je barem 150, redoslijed i tempo potpuno nebitni. Nebitno došao Senegal na red za tri mjeseca ili za tri godine, došao do 150 u idućih pet ili u idućih pedeset godina. To nema nikakav značaj.

Ide proljeće, najgore od zime je prošlo. Mogu lijepo dodati Dansku, Švedsku, Norvešku, Finsku, Estoniju, Latviju i Litvu. Sa zapada Danske ima čak trajekt za Island, iz mjesta Hirtshals. Taj isto staje u Torshavnu, glavnom gradu Ferojskih Otoka. Međutim, logičnije je dodati sedam novih nego dvije nove.

Lijepo iz Amsterdama u Kopenhagen, pa Oslo, pa Stockholm, pa trajektom u Helsinki, pa trajektom u Tallinn, pa Riga, pa Vilnius. Svi glavni gradovi skandinavskih i baltičkih država izgledaju zanimljivo, svi su pod zaštitom UNESCO-a ili proglašavani glavnim gradovima kulture.

Ili iz Danske Ferojski Otoci i Island, ali to su više odredišta za ljubitelje prirode i krajobraza. Jako siromašna arhitektura i kulturno-povijesna baština.

Sve su opcije otvorene, kamo god pošao ne možeš pogriješiti. Avionom sa Schipola na koji god hoćeš kontinent možeš skoro. Ili autobusom do Kopenhagena, pa sve skandinavske i baltičke države jednu po jednu. Ili Danska, Ferojski Otoci i Island. Ne možeš faliti što god odabrao. Cilj je barem 150 država u životu, a kojim redoslijedom one išle i koliko dugo u kojoj bio, to ne igra ulogu. Bit pustolovine je da se ništa ne zna unaprijed.

Onda nemas vise problema s parama kad si na kurve dao 200 eura

Para nikad nije dosta kad se stalno putuje, pogotovo u ovom dijelu svijeta. Ako ste voljni nekom barem minimalnom donacijom pomoći za nastavak putovanja. IBAN
Hr3223400093235883957

Oprosti Ateist, ali mislim da sei fiksiran na neke nebitne gluposti i da se tvoje shavaćenja putovanja i uživanja u njima razlikuju od mojeg. Kakve veze ima broj posjećenih država, valjda je bitnije posjetiti mjesta koja ti se sviđaju i koja te fasciniraju, gradovi, prirodne ljepote, mjesta za ljetovanje, nebitno. Posjetiti neke zemlje samo da bi rekao da si bio u većem broju država mi je bezveze.

Tebi je nebitno hoćeš li negdje putovati sada ili za pedeset godina, meni neshvatljivo. Ako želim upoznati neku kulturu i uživati u nekoj zemlji, nastojat ću tamo otići što prije. Za pedeset godina tko zna hoće li me to isto zanimati i hoću li uopće biti živ. Iznimka su daleke destinacije za koje se moram strpiti kao npr. Japan, ali to je iz objektivnih razloga i sigurno neću čekati 50 godina.

Uopće ne raditi ništa osim putovati mi se čini kao jednodimenzionalan život i ne bih bio time oduševljen čak i kad bih to mogao financijski podnijeti. Mislim da svi mi imamo neke životne obveze i uloge koje moramo ispuniti, biti korisni za sebe, svoju obitelj i društvo. A i treba misliti na budućnost, stjecanje imovine, znanja i kompetencija, mirovinskog staža. Umjereno u svemu.

Još sam u meni omiljenom gradu ikad, Amsterdamu. Odustao sam od Skandinavije jer je previše hladno, i u Amsterdamu mi je toliko hladno da ne mogu noću dulje biti na otvorenom, odmah trčim u grijani prostor. Bude i -3. Onda bit će u Helsinkiju ili Tallinnu bude i -6. Možda bolje pokušati iz Amsterdama naći povoljnu konekciju za Senegal i Gambiju, gdje je toplo. Povratna karta oko 750 eura, računam oko 15 dana dovoljno za dvije spomenute zapadnoafričke zanimljive, tople, tropske, egzotične i intrigantne zemlje. Ali nema zacrtanog plana, da cijeli ožujak ne maknem iz Amsterdama, ne bunim se, ovo je po meni najbolji grad ikad.

https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... emskoj.jpg

https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... zemske.jpg

Probao sam jedno jelo koje spada u fast food ili junk food, Nizozemci izmislili 2003., zovu ga bombom kalorija. Mješavina nizozemskih i bliskoistočnih sastavnica. Nisam ni znao prije da postoji, kad upišeš na Google uopće nema ništa na hrvatskom.

Dosta dobro i zasitno jelo, mala porcija 8 eura, velika 10 eura. Kapsalon.

https://en.m.wikipedia.org/wiki/Kapsalon

Tijekom tri tjedna u Amsterdamu platio sam 4 prostitutke, Rumunjka danas lijepa da pamet stane. Sad je vrijeme za napustiti, sutra ili prekosutra možda Kopenhagen.

Još sam u Amsterdamu, stigao sam vlakom iz Kölna 1. ožujka i izgleda cijeli ožujak proveo u ovom meni omiljenom gradu na svijetu. Nećkam se kamo dalje, opcija ima beskrajno puno i sve su primamljive.

Za povratnu kartu za Dakar bi mi trebalo oko 750 eura, te računam oko 70 eura dnevno u Senegalu i Gambiji. Petnaestak dana bi bilo oko 1800 eura sve skupa s kartom.

Europa je mala i lako je Flixbusom prebacivati se s kraja na kraj, razmišljao sam o Kopenhagenu pa sedam novih država gore dodati (Danska, Švedska, Norveška, Finska, Estonija, Latvija, Litva). Međutim, nekako se bojim da još nije dovoljno ugrijalo, u Amsterdamu užeže pa onda opet rashladi, osobito po noći zapuše hladan vjetar. Onda u Skandinaviji i na Baltiku može biti i u travnju jako hladno, predmnijevam.

Gledam na stranici Flixbusa da osim autobusa za Kopenhagen od oko 75 eura ima i autobusa iz Amsterdama za Vilnius od oko 80-100 eura. Onda mogu obrnuti rutu, prvo Baltik pa Skandinavija, a ne obrnuto. Te tri baltičke su vjerojatno znatno jeftinije nego četiri skandinavske, a možda i zeru toplije.

A možda čak i ne ići na sjever nego prema jugu. Ima iz Amsterdama za Bukurešt za stotinjak eura Flixbus, preko Beča. Tako bih isto mogao dodati par novih država, u kojima još nikad nisam bio. Rumunjsku, Moldovu, Tursku, Cipar.

Najljepša prostitutka u Madridu bila Rumunjka, najljepša u Amsterdamu također, najljepše žene s kojima sam imao seksualna iskustva bile rumunjske narodnosti. Ne znam je li to slučajno zato što se one više bave prostitucijom nego pripadnice bogatijih naroda, ili je stvarno udio ljepotica u rumunjskom narodu veći nego u ostalim narodima. Kad vidjeh da se može za sličnu cijenu Flixbusa poći iz Amsterdama u Kopenhagen, Vilnius i Bukurešt, uhvati me želja vidjeti zemlju atraktivnih ljepotica.

Rumunjska je iz puno razloga intrigantna. Narod koji je stotinama godina bio pod turskom okupacijom, a islam se nije gotovo uopće primio. Jako malo Rumunja se islamiziralo, samo nešto sitno u Sjevernoj Dobrudži, puno manje nego Bugara, Srba, Hrvata, Albanaca, Grka pa čak i Mađara. Ne znam zašto su se Rumunji daleko najmanje islamizirali, skoro nikako, od naroda jugoistočne Europe kojima su Turci vladali.

Njihov jezik je zanimljiv, ne znam niti jednu riječ, osim da pula znači qurac. Nema puno dijalektalnih razlika, u cijeloj Rumunjskoj i Moldovi govor gotovo identičan. Navodno je najbliži srodnik rumunjskog jezika talijanski. Još jedna intrigantna činjenica, Rumunji jedini susjedi s kojima Srbi nikad nisu ratovali.

To su neki razlozi zbog čega ne bi bilo loše posjetiti Rumunjsku i Moldovu, a uz to su siromašne i shodno tome sigurno daleko jeftinije zemlje od skandinavskih i baltičkih. Vidim da ima hostela za devet eura. U Moldovi živi potpuno isti narod kao u Rumunjskoj, Moldavci su čisti Rumunji ustvari, ali posjetom Moldovi dodao bih državu više.

Međutim, Kišinjev često proglašavaju najružnijim glavnim gradom u Europi, a i Bukurešt ne izgleda ni po čemu zanimljivo ni spektakularno. Ružna komunistička nakaradna bezlična arhitektura. A svi drugi gradovi su neusporedivo manji od Bukurešta. Priroda je lijepa, planine (Karpati). Sela i dvorci. Međutim, za obilaziti prirodu treba više opreme, novca i plana. Cijene, ljepota žena i zanimljiva povijest me vuku u Rumunjsku, a s druge strane želja za lijepom arhitekturom i umjetnosti me vuče u Skandinaviju ili na Baltik. Skandinavski i baltički glavni gradovi su zasigurno neusporedivo ljepši od Bukurešta i Kišinjeva. Ali, južnije je toplije, a nakon Bukurešta bih mogao u Istanbul, jedan od udarnih svjetskih velegradova. Gore mogu dodati 4 skandinavske i 3 baltičke zemlje, a iz Danske se čak može trajektom i na Island.

Dolje mogu dodati Rumunjsku i Moldovu, a onda mi nije daleko ni Turska, a onda mi nije daleko ni Cipar. A tamo je toplo i za kupanje, a gore je hladno. A želja za egzotičnim i manje poznatim me vuče u Senegal i Gambiju.

Ma neodlučan sam, sve opcije su super i nemoguće je pogriješiti, beskonačno je puno opcija. Skandinavija, Baltik, jugoistok Europe, Mala Azija, zapadna Afrika. Sve opcije bolja od bolje.

Rumunjske kneževine su bile u vazalnom odnosu prema Osmanskom Carstvu. Nisu bili pod direktnom upravom Osmanlija, vladali su kršćanski kneževi koji su plaćali porez Turcima i to je to, kao i Dubrovnik. Naravno nekad su se i pobunili poput Vlada Tepeša Drakule. Posjeti njegov dvorac ako ćeš ić tamo

Ako ćeš u Afriku odi u Etiopiju u Adis Ababu. Najbolji grad u Africi